NAUTIČKI TURIZAM – Kapaciteti i poslovanje luka
nautičkog turizma u 2025.

 

Istraživanjem je u 2025. bilo obuhvaćeno 216 luka nautičkog turizma na jadranskoj obali Hrvatske, i to 86 marina (od toga 21 suha marina), 71 sidrište, 16 privezišta te 43 odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosila je 4 848 475 m² s 18 850 vezova.

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2025. u lukama nautičkog turizma iznosila 68,7%

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2025. u lukama nautičkog turizma iznosila je 68,7%, vezova u moru 78,0%, a vezova na kopnu 45,7%. Za plovila na stalnom ugovoru ukupna prosječna popunjenost kapaciteta vezova bila je 65,3%, prosječna popunjenost vezova u moru 73,8%, a vezova na kopnu 44,3%.

Blagi pad broja plovila na stalnom vezu u 2025.

Na stalnom su vezu u lukama nautičkog turizma u 2025. ukupno bila 16 573 plovila, što je za 1,6% manje nego u 2024. Vezom u moru koristilo se 79,5% plovila, dok se mjestom na kopnu koristilo 20,5% plovila.

Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (49,3%), slijede jahte na jedra (43,5%) te ostala plovila (7,2%).

Prema zastavi plovila, na stalnom vezu u moru najviše je plovila bilo pod zastavom Hrvatske, njih 46,9%. Slijede plovila pod zastavama Njemačke (15,7%), Austrije (14,0%), Slovenije (5,6%), Poljske (3,9%) te Italije (2,4%). U 2025. u odnosu na 2024. pod zastavom Poljske došlo je više plovila, i to za 8,2%, pod zastavom Austrije broj plovila na istoj je razini kao i u 2024., dok je manje plovila došlo pod zastavama Hrvatske (za 0,2%), Italije (za 5,1%), Njemačke (za 0,6%) i Slovenije (za 3,3%).

Prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (što je 31,4% od ukupnog broja takvih plovila), a zatim plovila duljine od 10 do 12 m (što je 27,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru).

U Istarskoj županiji bilo je najviše plovila na stalnom vezu u moru u 2025., njih 3 048, što je 23,1% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru. Slijede plovila kojih je na stalnom vezu u Šibensko-kninskoj županiji bilo 3 019 (22,9%), u Zadarskoj županiji 2 716 (20,6%), u Primorsko-goranskoj županiji 2 240 (17,0%), u Splitsko-dalmatinskoj županiji 1 596 (12,1%) te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 560 (4,3%).

U tranzitu za 7,3% manje plovila nego u 2024.

Nastavlja se trend pada broja plovila u tranzitu, pa je tako i u 2025., nakon 2023. i 2024., bilo manje plovila u tranzitu. Plovila u tranzitu bilo je 198 918, što je za 7,3% manje u odnosu na 2024.

Najviše plovila u tranzitu u 2025. bilo je pod zastavom Hrvatske (49,5%). Slijede plovila u tranzitu pod zastavama Njemačke (12,2%), Italije (11,9%), Austrije (6,5%) i Slovenije (5,8%), što je 85,9% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Sve spomenute zemlje imale su manje plovila u tranzitu u 2025. u odnosu na 2024., i to: pod zastavom Njemačke za 13,6%, pod zastavom Slovenije za 7,8%, pod zastavom Austrije za 7,1%, pod zastavom Hrvatske za 5,8% te pod zastavom Italije za 5,4%.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (57,2%), slijede motorne jahte (34,1%) te ostala plovila (8,7%).

Najviše plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (što čini 36,3% od njihova ukupnog broja) te plovila od 10 do 12 m duljine (što čini 28,6% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru).

Kao i u 2024., najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to njih 54 183 (što je 27,9% od ukupnog broja takvih plovila). Slijedi Šibensko-kninska županija s 44 954 plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru (23,1%).

Porast prihoda luka nautičkog turizma za 7,9% u 2025. u odnosu na 2024.

U 2025. luke nautičkog turizma ukupno su ostvarile 195 milijuna eura bez PDV-a, što je za 7,9% više u odnosu na 2024.

Najveći udio u ukupnim prihodima ili 140 milijuna eura ostvareno je od iznajmljivanja vezova (što je 72,1% od ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2024. prihod od iznajmljivanja vezova veći je za 9,3%.

Porast ukupnih prihoda ostvaren je u svim županijama u 2025. u odnosu na 2024., i to kako slijedi: u Zadarskoj za 14,9%, u Splitsko-dalmatinskoj za 11,7%, u Istarskoj za 8,5%, u Dubrovačko-neretvanskoj za 5,8%, u Primorsko-goranskoj za 3,0% te u Šibensko-kninskoj za 1,5%.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareni najveći prihodi u 2025.

U 2025. luke nautičkog turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvarile su najveće prihode, i to 48 milijuna eura, što čini 24,8% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj. Najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, i to 32 milijuna eura, što je 66,8% od ukupno ostvarenih prihoda u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Splitsko-dalmatinsku županiju slijedi Šibensko-kninska županija, s ostvarenih 46 milijuna eura, i Zadarska županija, s ostvarenim 41 milijunom eura.

Napomena

Detaljni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se svake godine.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su prikupljeni upotrebom mrežnog upitnika uz podršku računala, na e-obrascu TU-18 (Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma), dostupnome na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku https://podaci.dzs.hr/hr/.

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje kapaciteta i broja plovila na stalnom vezu i u tranzitu prema zastavi i duljini plovila u lukama nautičkog turizma i drugim objektima za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata te popunjenost (zauzetost) i ostvareni prihodi luka nautičkog turizma i drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.) i Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2025. (NN, br. 29/25.).

Izvještajne jedinice i obuhvat

Izvještajne jedinice u ovom istraživanju jesu luke nautičkog turizma: sidrišta, privezišta, suhe marine, marine i odlagališta plovnih objekata.

Od 9. prosinca 2019. na snagu je stupio novi Pravilnik o kategorizaciji luke nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (NN, br. 120/19.).

Prema navedenom Pravilniku, pojam ''luka nautičkog turizma'' obuhvaća samo marine, dok se drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju u nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata i suhu marinu.

U skladu s novim Pravilnikom, luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata poslovno su funkcionalne cjeline u kojima pravna ili fizička osoba posluje i pruža turističke usluge u nautičkom turizmu te druge usluge za potrebe turista (trgovačke, ugostiteljske i drugo).

Pravne ili fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika imaju rješenje za luku nautičkog turizma u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01., 108/01., 106/04. i 72/08.) nemaju obvezu usklađivanja s Pravilnikom, ali mogu, u skladu s njim, podnijeti zahtjev za razvrstavanje i kategorizaciju.

Obuhvat je u ovom istraživanju potpun, što znači da se istraživanjem obuhvaćaju luke nautičkog turizma – marine i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata – sidrište / nautičko sidrište, privezište / nautičko privezište, suha marina i odlagalište plovnih objekata u kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu.

Ovim istraživanjem nisu obuhvaćene ove luke za posebne namjene: vojne luke, luke tijela unutarnjih poslova, industrijske luke, sportske luke i ribarske luke.

Povjerljivost

Tajnost prikupljenih podataka zajamčena je Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20., 155/23. i 124/25. – ispr.). Prikupljeni podaci koriste se isključivo za statističke svrhe i iskazuju se u zbirnom obliku te se ne smiju niti koristiti niti prosljeđivati drugim osobama ili tijelima radi utvrđivanja prava i obveza izvještajnih jedinica (kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe) ili za provjeru izvještajnih jedinica.

Definicije

Nautički turizam jest plovidba i boravak turista (nautičar ili putnik) na plovnim objektima (motorne jahte, jahte na jedra, brodica i ostalo) za osobne potrebe ili gospodarsku djelatnost i boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora, rekreacije i krstarenja.

Marina je dio posebno izgrađenoga i uređenoga morskoga ili vodnog prostora i obale za pružanje usluga veza, smještaja turista u plovnim objektima i ostalih usluga potrebnih turistima. U marinama se pružaju usluge pića, napitaka i prehrane.

Marine i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju se u vrste, a marine se i kategoriziraju.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 72/08.) i Pravilniku o kategorizaciji luke nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (NN, br. 120/19.), marine se označuju sidrima (dva sidra, tri sidra, četiri sidra i pet sidara). Marine koje već imaju rješenja prema starom Pravilniku (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01. i 108/01.) nemaju obvezu usklađivanja prema novom Pravilniku i kategorizirane su u marine prve, druge i treće kategorije.

Sidrište (nautičko sidrište) jest dio morskoga ili vodnog prostora pogodan za sidrenje plovnih objekata i opremljen napravama za sigurno sidrenje.

Privezište (nautičko privezište) jest dio posebno izgrađenoga morskoga ili vodnog prostora i dio za pružanje usluga veza.

Suha marina jest dio ograđenoga i uređenoga kopna za pružanje usluga smještaja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja plovnog objekta u vodu i dizanja plovnog objekta iz vode. U suhoj marini mogu boraviti turisti, može se obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu i mogu se pružati usluge pića, napitaka i prehrane.

Odlagalište plovnih objekata jest dio ograđenoga i uređenoga kopna za pružanje usluga odlaganja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja plovnog objekta u vodu i dizanja plovnog objekta iz vode. U odlagalištu plovnih objekata ne mogu boraviti turisti i u njemu se ne može obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu.

Akvatorij je površina mora luke nautičkog turizma s pripadajućim gatovima (bez kopnenog dijela).

Vez u moru dio je morskog prostora u kojem se može smjestiti plovni objekt.

Razvijena obala za privez plovila jest uređeni dio obale na kojem se plovni objekt može privezati (gatovi s vezovima).

Prostor za smještaj plovila na kopnu jest uređena površina za odlaganje (smještaj) plovila.

Mjesto na kopnu dio je prostora na kopnu gdje se može smjestiti plovni objekt.

Boravak u luci nautičkog turizma dijeli se na stalni i tranzitni, ovisno o tome je li za korištenje veza u moru ili mjesta na kopnu unaprijed zaključen ugovor. U slučaju da jest, riječ je o stalnom boravku, a ako nije, riječ je o tranzitnome (privremenome, dnevnome) boravku.

Motorna jahta jest plovilo na motorni pogon za razonodu, sport ili rekreaciju koje prema uobičajenim pomorskim uzancama ima kabinu s najmanje dva ležaja, zahod i uređaj za kuhanje.

Jahta na jedra jest plovni objekt za razonodu, sport ili rekreaciju čije je osnovno pogonsko sredstvo vjetar. Raspolaže kabinom s najmanje dva ležaja, zahodom i uređajem za kuhanje.

Ostala plovila jesu čamci (drveni, plastični, gumeni i sl.) duljine 3 m i više ili duljine manje od 3 m ako imaju motor. Tu pripadaju i gliseri ako ne ispunjavaju uvjete za razvrstavanje u jahte.

Popunjenost kapaciteta vezova u moru iskazuje se kao odnos zauzetih i raspoloživih vezova u moru, uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova na kopnu iskazuje se kao odnos zauzetih i raspoloživih vezova na kopnu, uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova (brod-dana) prema stalnom ugovoru u moru iskazuje se kao odnos zauzetih vezova u moru prema stalnom ugovoru i raspoloživih vezova u moru. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova (brod-dana) prema stalnom ugovoru na kopnu iskazuje se kao odnos zauzetih vezova na kopnu prema stalnom ugovoru i raspoloživih vezova na kopnu. Podatak je izražen kao postotak.

Prihodima se smatraju isključivo prihodi (bez PDV-a) koje luke nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluge veza i smještaja plovnih objekata ostvaruju na svom području, a proizlaze iz pružanja usluga nautičkog turizma. U prihode se uključuju svi prihodi ostvareni obavljanjem usluga na području objekta, i to: iznajmljivanje vezova, servisne i tehničke usluge, usluge iznajmljivanja plovila, prodaja robe i opreme, ugostiteljske usluge, iznajmljivanja poslovnog  prostora u vlasništvu i na prostoru luke te ostali prihodi koji proizlaze iz korištenja prostora i infrastrukture luke, a povezani su s pružanjem usluga za potrebe nautičkog turizma. 

 

Kratice
m	metar
m2	četvorni metar
NN	Narodne novine
PDV	porez na dodanu vrijednost
tis.	tisuća

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr