Priopćenje

Godina: LXII.
Zagreb, 28. veljače 2025.
PSZ-2025-3-1
ISSN 1334-0557

SOCIJALNA ZAŠTITA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2023. (METODOLOGIJA ESSPROS)

Udio socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske u 2023. iznosio je 20,6%, što je smanjenje od 0,3 postotna boda u odnosu na 2022. Bruto domaći proizvod u tekućim cijenama porastao1) je za oko 10,4 milijarde eura, dok su ukupni izdaci socijalne zaštite porasli za oko 1,9 milijardi eura.

U primicima prevladavaju socijalni doprinosi (59,8% svih primitaka socijalne zaštite u 2023.). Slijedi financiranje od strane opće države (36,4%).

Naknade socijalne zaštite činile su 98,3% ukupnih izdataka socijalne zaštite u 2023. Prema vrsti socijalnih naknada, prevladavaju novčane naknade (61,4%). Prema obilježjima, osobito prevladavaju naknade socijalne zaštite (novčane i nenovčane) koje se ne temelje na provjeri materijalnog stanja (94,7%).

Uspoređujući podatke prema funkcijama socijalne zaštite, najveći udio naknada socijalne zaštite utrošen je u funkciju Bolest/zdravstvena skrb (36,0% svih naknada socijalne zaštite), a slijedi funkcija Starost (34,3%). Najmanje sredstava utrošeno je u funkciju Stanovanje (0,0%).

Uspoređujući podatke o udjelu troškova za naknade socijalne zaštite u nacionalnome bruto domaćem proizvodu s državama članicama Europske unije, Republika Hrvatska zaostajala je u 2023. za prosjekom EU-27 za 6,6 postotnih bodova. Promatrajući prema udjelima funkcija socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu u 2023., funkcija Starost zaostaje za prosjekom EU-27 za 4,1 postotni bod, funkcije Bolest/zdravstvena skrb i Nezaposlenost za po 0,7 postotnih bodova, funkcija Obitelj/djeca za 0,5 postotnih bodova, funkcija Stanovanje za 0,4 postotna boda, funkcija Socijalna isključenost za 0,3 postotna boda te funkcija Invaliditet za 0,1 postotni bod, dok je funkcija Preživjeli uzdržavani članovi iznad prosjeka EU-27 za 0,2 postotna boda.

U odnosu na Priopćenja iz prethodnih godina, sada je prvi put moguće usporediti podatke iz referentne godine s prosjekom EU-27 (prije je bilo moguće usporediti samo godinu koja prethodi referentnoj godini). Rezultat je to Eurostatova istraživanja ''Rane procjene glavnih pokazatelja socijalne zaštite''. Međutim, usporedba se sada obavlja na razini ukupnih naknada socijalne zaštite, dok se prije obavljala na razini ukupnih izdataka socijalne zaštite koji još nisu dostupni za EU-27 u referentnoj godini.

Uspoređujući podatke o izdacima za socijalnu zaštitu po stanovniku s državama članicama Europske unije u 2022., izraženima u standardu kupovne moći (SKM-u), Republika Hrvatska zaostajala je za prosjekom EU-27 za 47,0%. Prema tom pokazatelju, sve su funkcije socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj bile ispod prosjeka Europske unije, a promatrajući po apsolutnim iznosima, najviše je zaostajala funkcija Starost.

 

1) Podaci o bruto domaćem proizvodu koji se upotrebljavaju u ovom Priopćenju preuzeti su sa službenih mrežnih stranica Državnog zavoda za statistiku.

 

1. UKUPNI IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE TE IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE I ESSPROS-ovim PROGRAMIMA

mil. eura

   2021. 2022. 2023.
Ukupni izdaci socijalne zaštite 13 080,91) 14 134,7 16 061,5
Ukupni izdaci za socijalne naknade prema funkcijama 12 860,81) 13 897,5 15 787,7
Bolest/zdravstvena skrb 4 605,31) 5 132,1 5 680,0
Invaliditet 1 145,6 1 211,3 1 427,7
Starost 4 367,01) 4 713,8 5 421,0
Preživjeli uzdržavani članovi 978,1 1 044,7 1 291,8
Obitelj/djeca 1 163,51) 1 265,0 1 411,8
Nezaposlenost 356,31) 259,5 274,3
Stanovanje2) 2,5 2,3 2,3
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 242,41) 268,7 278,8
Administrativni troškovi 202,3 218,7 253,4
Ostali izdaci 17,81) 18,6 20,4
Prema ESSPROS-ovim programima        
Ukupni izdaci za socijalne naknade prema ESSPROS-ovim programima 12 860,81) 13 897,5 15 787,7
Posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti 231,9 161,4 185,9
Mirovinsko osiguranje, I. stup 5 779,4 6 226,9 7 222,5
Mirovinsko osiguranje, II. stup 21,9 26,1 25,2
Osnovno zdravstveno osiguranje 4 027,11) 4 426,3 4 940,6
Dopunsko zdravstveno osiguranje  226,3 247,5 278,7
Zdravstvena zaštita na radu 37,9 38,6 41,3
Socijalna zaštita poslodavaca2) 696,2 800,5 817,6
Socijalna skrb 480,4 556,2 718,2
Pomoć za podmirenje troškova stanovanja 7,7 7,1 6,8
Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva 3,6 3,5 3,4
Obiteljske naknade 411,3 436,9 487,2
Socijalna zaštita u gradu Zagrebu 236,9 242,8 260,9
Prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 103,2 97,5 104,3
Prava civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji 3,4 5,2 5,9
Prava ratnih i mirnodopskih vojnih invalida i članova njihovih obitelji 5,5 4,9 4,3
Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini2) 368,8 400,2 482,8
Socijalna zaštita neprofitnih ustanova2) 189,91) 163,6 181,2
Socijalna zaštita u slučaju prirodnih katastrofa3) 29,4 52,4 20,6

1) Revidirani podaci
2) Podaci se temelje na procjeni.
3) Molimo da se za tumačenje podataka poslužite metodološkim objašnjenjima, u odlomku o prikupljanju podataka o kapitalnim transferima.

Mirovinsko osiguranje, I. stup

Na porast ukupnih izdataka programa u 2023. u odnosu na 2022. najviše je utjecao porast izdataka u funkciji Starost zbog porasta starosnih mirovina, prijevremenih starosnih mirovina i jednokratnoga novčanog primanja. Porast je također ostvaren u funkciji Preživjeli uzdržavani članovi zbog porasta obiteljskih mirovina i isplate dijela obiteljske mirovine korisnicima drugih vrsta mirovina (obiteljska mirovina koji se temelji na provjeri materijalnog stanja) te u funkciji Invaliditet zbog porasta invalidskih mirovina.

Osnovno zdravstveno osiguranje

Glavni razlog porasta izdataka programa u 2023. u odnosu na 2022. jest porast izdataka u funkciji Bolest/zdravstvena skrb za bolničku zdravstvenu skrb, lijekove i izvanbolničku zdravstvenu skrb. Porast je također ostvaren u funkciji Obitelj/djeca kod izdataka za naknade plaće za vrijeme rodiljnog dopusta.

Socijalna skrb

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2023. u odnosu na 2022. jest povećanje izdataka u funkciji Invaliditet koji se odnose na naknadu za osobnu invalidninu, uslugu smještaja, jednokratnu novčanu naknadu i naknadu za roditelja njegovatelja/njegovatelja. Porast je ostvaren i u funkciji Socijalna isključenost zbog porasta naknade za ugroženoga kupca energenata i zajamčene minimalne naknade te u funkciji Obitelj/djeca zbog porasta izdataka za smještaj djece u domove socijalne skrbi i kod udomitelja.

Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2023. u odnosu na 2022. jest povećanje izdataka u funkciji Obitelj/djeca koji se odnose na financiranje predškolskih ustanova. Porast je ostvaren i u funkcijama Starost i Invaliditet zbog porasta izdataka za pomoć u obavljanju svakodnevnih zadataka.

Obiteljske naknade

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2023. u odnosu na 2022. jest povećanje izdataka u funkciji Obitelj/djeca koji se odnose na naknadu plaće za vrijeme roditeljskog dopusta te druge rodiljne i roditeljske potpore.

Dopunsko zdravstveno osiguranje (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje)

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2023. u odnosu na 2022. jest povećanje izdataka u funkciji Bolest/zdravstvena skrb koji se odnose na bolničku i primarnu zdravstvenu zaštitu.

 

2. UDIO POJEDINE FUNKCIJE U UKUPNIM NAKNADAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

%

   2021.1) 2022. 2023. EU-27, 2023.2)
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite 100,0 100,0 100,0 100,0
Bolest/zdravstvena skrb 35,8 36,9 36,0 29,9
Invaliditet 8,9 8,7 9,0 7,1
Starost 34,0 33,9 34,3 41,2
Preživjeli uzdržavani članovi 7,6 7,5 8,2 5,5
Obitelj/djeca 9,0 9,1 8,9 8,6
Nezaposlenost 2,8 1,9 1,7 3,9
Stanovanje 0,0 0,0 0,0 1,4
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 1,9 1,9 1,8 2,4

1) Revidirani podaci
2) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 23. siječnja 2025. Podaci za Republiku Hrvatsku, naznačeni u toj tablici, odnose se na privremene podatke, dok su za ovo Priopćenje korišteni konačni podaci koje Eurostat naknadno objavljuje u skladu s redovitom procedurom.

G-1. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

3. UDIO IZDATAKA SOCIJALNE ZAŠTITE I IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-u

%

   2021.1) 2022.1) 2023. EU-27, 2023.2)
Ukupni izdaci socijalne zaštite 22,4 20,9 20,6 -
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite prema funkcijama 22,0 20,6 20,2 26,8
Bolest/zdravstvena skrb 7,9 7,6 7,3 8,0
Invaliditet 2,0 1,8 1,8 1,9
Starost 7,5 7,0 6,9 11,0
Preživjeli uzdržavani članovi 1,7 1,5 1,7 1,5
Obitelj/djeca 2,0 1,9 1,8 2,3
Nezaposlenost 0,6 0,4 0,4 1,1
Stanovanje 0,0 0,0 0,0 0,4
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 0,4 0,4 0,4 0,7

1) Revidirani podaci
2) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 23. siječnja 2025. Podaci za Republiku Hrvatsku, naznačeni u toj tablici, odnose se na privremene podatke, dok su za ovo Priopćenje korišteni konačni podaci koje Eurostat naknadno objavljuje u skladu s redovitom procedurom.

G-2. UDIO IZDATAKA SOCIJALNE ZAŠTITE I IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-u

4. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE KAO UDIO U BDP-u, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2023.1)

%

   Udio izdataka za naknade socijalne zaštite u BDP-u
Hrvatska 20,2
EU-27 26,8
Irska 12,0
Malta 13,2
Estonija 15,3
Rumunjska 16,0
Litva 16,2
Mađarska 16,6
Letonija 17,3
Bugarska 19,0
Slovačka 19,0
Češka 20,2
Cipar 20,8
Poljska 22,2
Portugal 22,6
Slovenija 22,7
Luksemburg 22,9
Španjolska 25,0
Nizozemska 25,8
Švedska 27,3
Danska 27,9
Italija 28,1
Belgija 28,4
Njemačka 28,6
Austrija 29,7
Finska 31,2
Francuska 31,3
Grčka -

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 23. siječnja 2025. Podatak za Republiku Hrvatsku, naznačen u toj tablici, odnosi se na privremeni podatak, dok je za ovo Priopćenje korišten konačan podatak koji Eurostat naknadno objavljuje u skladu s redovitom procedurom.

G-3. UDIO IZDATAKA ZA SOCIJALNU ZAŠTITU U BDP-u, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2023.1)

1) Podatak za Grčku se ne prikazuje, ali je dostupan u tablici 4. Izdaci za naknade socijalne zaštite kao udio u BDP-u, EU-27 i Republika Hrvatska, u 2023.

5. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u), EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2022.1)

tis. SKM

   Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku (SKM) SKM po stanovniku (EU-27 = 100)
Hrvatska 5,3 53
EU-27 10,0 100
Bugarska 4,4 43
Letonija 4,5 45
Estonija 4,6 45
Slovačka 4,6 46
Rumunjska 4,6 46
Mađarska 4,7 46
Litva 5,3 53
Malta 5,3 53
Grčka 5,7 56
Poljska 6,5 65
Portugal 6,7 66
Cipar 6,8 67
Češka 6,8 68
Slovenija 7,4 73
Španjolska 7,6 76
Irska 7,9 79
Italija 10,0 99
Švedska 11,1 110
Finska 11,3 112
Belgija 11,7 117
Danska 12,4 123
Francuska 12,4 123
Nizozemska 12,6 125
Njemačka 12,9 128
Austrija 13,0 129
Luksemburg 17,1 170

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 23. siječnja 2025.

G-4. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, U 2022.

6. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU U EU-27 I REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u), U 2022.1)

tis. SKM

     Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku u Republici Hrvatskoj (SKM) Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku u EU-27 (SKM)
Ukupni izdaci socijalne zaštite 5,3 10,0
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite 5,2 9,7
Bolest/zdravstvena skrb 1,9 2,9
Invaliditet 0,5 0,7
Starost 1,8 3,9
Preživjeli uzdržavani članovi 0,4 0,5
Obitelj/djeca 0,5 0,8
Nezaposlenost 0,1 0,4
Stanovanje 0,0 0,1
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 0,1 0,3

1) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/database dana 23. siječnja 2025.

G-5. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU, EU-27 I REPUBLIKE HRVATSKE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u), U 2022.

7. UKUPAN BROJ KORISNIKA MIROVINA PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE I SPOLU
    2021. 2022. 2023.
ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene
Ukupan broj korisnika mirovina 1 232 601 567 299 665 302 1 227 671 565 571 662 100 1 225 246 565 499 659 747
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Invaliditet1) 107 368 92 024 15 344 99 291 85 700 13 591 99 1112) 80 5912) 18 5202)
Korisnici invalidskih mirovina1) 107 368 92 024 15 344 99 291 85 700 13 591 99 1112) 80 5912) 185202)
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Starost1) 893 813 458 798 435 015 899 504 463 496 436 008 913 6022) 469 0562) 444 5462)
Korisnici starosnih mirovina1) 687 832 358 125 329 707 691 786 363 091 328 695 701 9362) 368 8802) 333 0562)
Korisnici prijevremenih starosnih mirovina 205 981 100 673 105 308 207 718 100 405 107 313 211 666 100 176 111 490
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Preživjeli uzdržavani članovi 231 059 16 257 214 802 228 497 16 143 212 354 212 148 15 617 196 531
Korisnici obiteljskih mirovina 231 059 16 257 214 802 228 497 16 143 212 354 212 148 15 617 196 531
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Nezaposlenost 361 220 141 379 232 147 385 235 150
Korisnici prijevremenih mirovina zbog stečaja poslodavca 361 220 141 379 232 147 385 235 150

1) Korisnici invalidskih mirovina stariji od zakonske dobi umirovljenja za stjecanje prava na starosnu mirovinu su, prema metodologiji ESSPROS, prebačeni pod stavku starosnih mirovina.
2) Procjena

G-6. KORISNICI MIROVINA PREMA VRSTI MIROVINE

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Revizije podataka u istraživanju ESSPROS posljedica su unaprjeđenja obuhvata istraživanja, razvoja metodologije, usklađivanja podataka s metodologijom, analize kvalitete podataka i upotrebe novih izvora podataka.

Prikupljanje podataka o kapitalnim transferima povezanima s obnovom od potresa ili drugim prirodnim katastrofama u okviru istraživanja ESSPROS trenutačno je predmet rasprave u Eurostatovim radnim skupinama. Prema posljednjim Eurostatovim uputama iz svibnja 2024., tendencija je da takvi kapitalni izdaci, prije uključivanja u istraživanje, trebaju ispuniti određene uvjete povezane s imovinskim ili socijalnim stanjem primatelja takve pomoći, što je različito u odnosu na prijašnje metodološke upute koje nisu propisivale dodatne uvjete (ovaj dio metodologije ESSPROS još se nadopunjuje). To je razlog smanjenja izdataka prikazanih u ESSPROS-ovu programu 18 (Socijalna zaštita u slučaju prirodnih katastrofa) u 2023. Nakon što od Eurostata zaprimi konačne metodološke upute, Državni zavod za statistiku eventualno će revidirati podatke iz ovog programa za razdoblje 2020. − 2022.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o socijalnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj prikazani u ovom Priopćenju rezultat su prikupljanja podataka od izvještajnih jedinica i korištenja administrativnih izvora podataka.

Obuhvat i usporedivost

ESSPROS je harmonizirani sustav koji pruža sredstvo analize i usporedbu financijskih tijekova socijalne zaštite. Ciljevi ESSPROS-a jesu pružiti sveobuhvatan i suvisao opis socijalne zaštite u državama članicama Europske unije i zemljama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji, financiranja socijalnih naknada te stvoriti sustav pogodan za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama.

ESSPROS se sastoji od Središnjeg sustava te dvaju modula. Središnji sustav čine stabilne, na godišnjoj razini prikupljane skupine podataka o primicima i izdacima socijalne zaštite, dok moduli sadržavaju dodatne statističke informacije o pojedinim oblicima socijalne zaštite.

Središnji sustav na godišnjoj osnovi prikuplja podatke o socijalnoj zaštiti u bruto iznosima (dakle, prije nego što primatelj naknade socijalne zaštite na njih eventualno plati bilo kakav oblik poreza, doprinosa ili bilo kakva druga obvezna davanja).

Na razini Republike Hrvatske identificirano je 18 aktivnih programa socijalne zaštite koji potpadaju pod obuhvat istraživanja ESSPROS.

Aktivni programi:

  1. Posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti
  2. Mirovinsko osiguranje – I. stup
  3. Zdravstveno osiguranje – osnovno
  4. Zdravstveno osiguranje – dopunsko (zasad samo HZZO)
  5. Obiteljske naknade
  6. Socijalna skrb
  7. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja
  8. Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva
  9. Socijalna zaštita u gradu Zagrebu
  10. Socijalna zaštita poslodavaca
  11. Mirovinsko osiguranje – II. stup
  12. Prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
  13. Zaštita zdravlja na radu
  14. Prava civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji
  15. Prava ratnih i mirnodopskih vojnih invalida i članova njihovih obitelji
  16. Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini
  17. Socijalna zaštita neprofitnih ustanova
  18. Socijalna zaštita u slučaju prirodnih katastrofa.

ESSPROS-ov 2. program (Mirovinsko osiguranje, I. stup) obuhvaća i sve korisnike mirovina prema posebnim propisima.

Modulom o korisnicima mirovina prikupljaju se informacije o obilježjima korisnika mirovina te o obilježjima mirovina.

Definicije i objašnjenja

Socijalna zaštita obuhvaća sve intervencije javnih ili privatnih tijela radi olakšavanja financijskog opterećenja kućanstava i pojedinaca od definiranog niza rizika i potreba, pod uvjetom da ne postoji istodobna uzajamna ni individualna protučinidba (intervencija koja od primatelja socijalne zaštite istodobno zauzvrat traži nešto istovjetne vrijednosti).

Rizici ili potrebe u metodologiji ESSPROS iskazane kao funkcije programa socijalne zaštite koje zahtijevaju socijalnu zaštitu, navode se u nastavku teksta.

Bolest/zdravstvena skrb – rizik od bolesti obuhvaća održavanje prihoda i novčanu potporu u vezi s fizičkom ili duševnom bolešću isključujući invaliditet, dok potreba zdravstvene zaštite obuhvaća održavanje, vraćanje i poboljšanje zdravlja zaštićenih osoba, bez obzira na uzrok poremećaja.

Invaliditet obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi s nemogućnošću fizički ili mentalno hendikepiranih osoba da se bave ekonomskim i društvenim aktivnostima.

Starost obuhvaća održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi sa starošću.

Preživjeli uzdržavani članovi obuhvaća održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore u vezi sa smrću člana obitelji.

Obitelj/djeca obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi s troškovima trudnoće, poroda i posvajanja, odgoja djece te skrbi za ostale članove obitelji.

Nezaposlenost podrazumijeva održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore u vezi s nezaposlenošću.

Stanovanje obuhvaća pomoć u podmirenju troškova stanovanja.

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, koje su specifično namijenjene suzbijanju socijalne isključenosti kada ona nije pokrivena ostalim funkcijama.

Funkcija socijalne zaštite odnosi se na primarnu svrhu za koju se pruža socijalna zaštita, bez obzira na zakonske ili institucionalne odredbe.

Jedinica promatranja jest program socijalne zaštite. Prema definiciji, program socijalne zaštite jasan je skup pravila koji podržava jedna ili više institucionalnih jedinica, a upravlja pružanjem socijalnih naknada i njihovim financiranjem.

Izdaci programa socijalne zaštite jesu sljedeći: naknade socijalne zaštite, administrativni troškovi, transferi prema drugim programima te ostali izdaci.

Naknade socijalne zaštite, kao najveći izdatak programa socijalne zaštite, novčani su ili nenovčani transferi usmjereni od programa socijalne zaštite prema kućanstvima ili pojedincima kako bi ih rasteretili financijskog opterećenja od definiranog skupa rizika i potreba. Naknade socijalne zaštite mogu imati oblik novčanih isplata, nadoknade troškova te izravno pruženih roba i usluga.

Administrativni troškovi jesu troškovi koji se zaračunavaju programu za njegovo upravljanje i vođenje.

Transferi preusmjereni na druge programe jesu nepovratne isplate drugim programima socijalne zaštite.

Socijalni doprinosi preusmjereni između programa jesu isplate jednog programa socijalne zaštite drugomu radi održavanja ili povećanja prava zaštićenih osoba na socijalnu zaštitu od programa primatelja.

Ostali izdaci jesu raznoliki izdaci programa socijalne zaštite.

Primici programa socijalne zaštite jesu sljedeći: socijalni doprinosi, doprinosi opće države, transferi iz drugih programa te ostali primici.

Socijalni doprinosi jesu troškovi poslodavaca uime svojih zaposlenika ili zaštićenih osoba radi osiguravanja prava na socijalne naknade.

Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca jesu isplate poslodavaca osiguravateljima kako bi se osigurala prava na socijalne naknade za njihove zaposlenike, bivše zaposlenike i njihove uzdržavane osobe.

Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca jesu troškovi koje ostvare poslodavci dodjeljivanjem ili obećavanjem socijalnih naknada plativih u budućnosti svojim zaposlenicima, bivšim zaposlenicima i njihovim uzdržavanim osobama, bez uključivanja autonomnog osiguravatelja i bez održavanja odvojenih rezervi za tu svrhu u svojim bilancama.

Socijalni doprinosi koje plaćaju zaštićene osobe jesu plaćanja pojedinaca i kućanstava programima socijalne zaštite kako bi dobili ili zadržali pravo na primanje socijalnih naknada.

Doprinosi opće države jesu troškovi države zbog vođenja programa koji se ne temelje na doprinosima i koji su pod kontrolom države te troškovi za financijske potpore koje opća država pruža drugim rezidentnim programima socijalne zaštite.

Transferi iz drugih programa jesu nepovratne isplate iz drugih programa socijalne zaštite, a sastoje se ponajprije od socijalnih doprinosa preusmjerenih iz drugih programa.

Ostali primici jesu razni tekući primici programa socijalne zaštite.

Standard kupovne moći (SKM) jest umjetna zajednička valuta koja uklanja utjecaj razlika u razini cijena između zemalja. Teoretski je moguće jednim SKM-om kupiti istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.

Modul o korisnicima mirovina

Korisnici mirovina definiraju se kao primatelji jedne ili više periodičnih novčanih naknada programa socijalne zaštite koje pripadaju u sedam mirovinskih kategorija (invalidska mirovina; prijevremena mirovina zbog smanjene radne sposobnosti; starosna mirovina; prijevremena starosna mirovina; djelomična mirovina; obiteljska mirovina; prijevremena mirovina zbog prilika na tržištu rada), ali se osoba koja prima više od jedne mirovine računa samo jedanput – izbjegava se dvostruko brojenje.

Isplate države poslodavcima (uključujući i potpore povezane s pandemijom bolesti COVID-19) potpadaju u obuhvat istraživanja ESSPROS ako:

- poslodavac zadrži radnike za koje prima potporu i isplaćuje im plaću

- radnik za kojeg je tražena potpora ne odrađuje dio radnog vremena proporcionalnog iznosu potpore.

 

Kratice

  
BDP bruto domaći proizvod
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
Eurostat Statistički ured Europske unije
EU-27 Europska unija (27 zemalja članica)
ESSPROS Europski sustav integrirane statistike socijalne zaštite
mlrd. milijarda
mil. milijun
SKM standard kupovne moći
tis. tisuća
   
Znakovi  
- nema pojave
0,0 podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

 

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Sandro Jakopčević, Nataša Vucelić i Dubravka Rogić-Hadžalić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2025 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti