BROJ I STRUKTURA POSLOVNIH SUBJEKATA U PROSINCU 2025.

Usporedba broja pravnih osoba u Registru Državnog zavoda za statistiku s brojem aktivnih pravnih osoba u drugim registrima pokazuje da udio aktivnih pravnih osoba iznosi 69,6%.

Razlika se pojavljuje zbog primjene različite metodologije načina upisa i određivanja aktivnosti u pojedinim registrima.

Podatak o broju subjekata obrta i slobodnih zanimanja odnosi se na broj samostalnih poduzetnika koji zapošljavaju ili ne zapošljavaju zaposlenike te na broj osoba koje obavljaju profesionalnu djelatnost prema evidencijama mirovinskog osiguranja.

Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da je polovica registriranih i aktivnih subjekata zastupljena u četiri područja djelatnosti: Trgovina na veliko i na malo, s udjelom registriranih od 11,2% i aktivnih od 12,8%, Prerađivačka industrija, s udjelom registriranih od 6,9% i aktivnih od 8,6%, Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, s udjelom registriranih od 10,7% i aktivnih od 13,3%, te Ostale uslužne djelatnosti, s udjelom registriranih od 21,1% i aktivnih od 13,6%.

Udio profitnih subjekata u ukupnim aktivnim poslovnim subjektima iznosi 81,6%, a njihova struktura po djelatnostima pokazuje da ih je 65,9% zastupljeno u pet područja djelatnosti sljedećim redoslijedom prema veličini udjela: Trgovina na veliko i na malo (15,5%), Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (16,1%), Prerađivačka industrija (10,6%), Građevinarstvo (15,0%) te Djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane (8,7%).

Udio neprofitnih aktivnih subjekata jest 18,4%. Polovica tih subjekata pripada djelatnosti Ostale uslužne djelatnosti. Druga polovica raspoređena je na djelatnosti Umjetnost, zabava i rekreacija (29,8%), Obrazovanje (7,9%), Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (6,8%) te Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (2,7%).

Područja djelatnosti prema područjima NKD-a 2025.
A	Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B	Rudarstvo i vađenje
C	Prerađivačka industrija
D	Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E	Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
F	Građevinarstvo
G	Trgovina na veliko i na malo
H	Prijevoz i skladištenje
I	Smještaj te priprema i usluživanje hrane
J	Izdavačke djelatnosti, djelatnosti emitiranja te proizvodnje i distribucije sadržaja
K	Telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalna infrastruktura
	i ostale informacijske uslužne djelatnosti
L	Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
M	Poslovanje nekretninama
N	Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
O	Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
P	Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
Q	Obrazovanje
R	Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
S	Umjetnost, zabava i rekreacija
T	Ostale uslužne djelatnosti
U	Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca;
	djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe
V	Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela

Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik. Njime je obuhvaćeno 80,8% subjekata. U državnom je vlasništvu 0,8% subjekata, u mješovitom vlasništvu 0,3%, u zadružnom vlasništvu 0,3%, a za 17,7% pravnih osoba vlasništvo se ne prati.

Struktura vlasništva prema djelatnostima pokazuje da su subjekti u privatnom vlasništvu najzastupljeniji u uslužnim djelatnostima, npr. u djelatnostima Trgovina na veliko i na malo, s udjelom od 98,6%, Poslovanje nekretninama, s udjelom od 99,2%, te Prijevoz i skladištenje, s udjelom od 98,4%. Približno jednak udio tog oblika vlasništva među proizvodnim djelatnostima imaju Građevinarstvo (99,4%), Prerađivačka industrija (98,2%) te Telekomunikacije, računalno programiranje, savjetovanje, računalna infrastruktura i ostale informacijske uslužne djelatnosti (99,6%).

Promatra li se struktura aktivnih pravnih osoba prema broju zaposlenih, najveći udio (56,6%) imaju subjekti s 1 – 9 zaposlenih i 32,1% subjekti bez zaposlenih, 8,7% udjela imaju subjekti s 10 – 49 zaposlenih, 2,2% subjekti s 50 – 249 zaposlenih, a 0,4% udjela imaju subjekti s više od 250 zaposlenih.

U strukturi trgovačkih društava prema pravno ustrojbenim oblicima uvelike prevladava oblik društava s ograničenom odgovornošću, čiji je udio registriranih 73,7%, a udio aktivnih 74,8%. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću drugi je oblik prema brojnosti, s 25,2% registriranih i 24,3% aktivnih. Ostali oblici trgovačkih društava čine ostalih 1,0%.

Struktura registriranih neprofitnih pravnih osoba prema vrstama pravno ustrojbenih oblika pokazuje da 96,9% čine udruge, ustanove, udruženja i slične organizacije, a 3,1% tijela državne vlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Promatra li se aktivnost spomenutih pravnih osoba, uočljivo je da je 42,2% aktivnih. Njihova struktura po djelatnostima pokazuje da su to subjekti iz četiri područja djelatnosti: Ostale uslužne djelatnosti, s udjelom registriranih od 59,0% i udjelom aktivnih od 36,7%, Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, s udjelom registriranih od 3,7% i udjelom aktivnih od 31,6%, Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, s udjelom registriranih od 4,8% i udjelom aktivnih od 59,3%, te Obrazovanje, sa samo 3,7% registriranih, ali s najvećim udjelom aktivnih (90,1%).

Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu. Udio Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno je manji i iznosi 20,2%. Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih osoba, s udjelom od 10,6% pravnih osoba i 14,0% fizičkih osoba.

Tri županije imaju više od 5,0% udjela registriranih pravnih osoba: Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka (6,8%). Isti je redoslijed tih županija i u broju fizičkih osoba.

Teritorijalna struktura aktivnih trgovačkih društava razlikuje se od strukture registriranih. Tako je, primjerice, udio Grada Zagreba u skupinama tih subjekata u registriranim subjektima 33,8%, a u aktivnima 33,0%. Udio po brojnosti druge županije, Splitsko-dalmatinske, u aktivnim subjektima iznosi 10,7%, a u registriranima 10,8%.

Podaci o promjenama registriranih subjekata raspoređeni su u tri skupine: osnivanje, brisanje i usklađivanje. Oni pokazuju da se u naznačenom razdoblju povećao broj osnivanja, brisanja i usklađenja.

Udio trgovačkih društava u broju novoosnovanih subjekata u promatranom razdoblju iznosi 90,2%.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

I. Uvod

Na temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2025. (NN, br. 47/24.) i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2025. (NN, br. 81/24.), Državni zavod za statistiku vodi Registar poslovnih subjekata (u nastavku teksta: Registar). Registar, prema odredbama navedenog Pravilnika, obuhvaća pravne osobe, tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te dijelove tih subjekata (u nastavku teksta: poslovni subjekti). U Registar se zasad ne upisuju fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, strane udruge koje imaju sjedište u Republici Hrvatskoj i poslovni subjekti koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

NKD 2025. utemeljen je na Statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici – NACE, Rev. 2.1, koja je obvezatna za države članice Europske unije.

II. Metode rada i izvori prikupljanja podataka

Upisom u Registar svakom se subjektu dodjeljuje sedmeroznamenkasti matični broj, a dijelu subjekta i redni broj uz matični.

Svakom subjektu i njegovu dijelu upisanu u Registar dodjeljuje se i šifra djelatnosti prema NKD-u 2025.

Subjekti upisani u Registar razvrstavaju se prema djelatnosti koju pretežito obavljaju tako da se prema NKD-u 2025. određuje brojčana oznaka podrazreda glavne djelatnosti. Kada je za poslovni subjekt rješenjem o upisu u Registar kod ovlaštenog tijela ili propisom utvrđeno obavljanje nekoliko djelatnosti, prvo razvrstavanje prema NKD-u 2025. provodi se na prijedlog poslovnog subjekta. Svako sljedeće razvrstavanje poslovnog subjekta kojim se mijenja glavna djelatnost provodi se:

1) na zahtjev subjekta

2) prema službenoj dužnosti na temelju promjene rješenja o upisu u Registar kod nadležnog tijela ili na temelju promjene propisa.

Djelatnost dijelova poslovnog subjekta određuje se prema rješenju o upisu u Registar kod ovlaštenog tijela ili prema propisu o osnivanju ili temeljnoj namjeni osnivanja, neovisno o djelatnosti subjekta u čijem su sastavu.

Registar se ažurira svakog dana unosom novih podataka o upisu, prijavi, promjeni i odjavi subjekta. Pravni izvori za ažuriranje Registra jesu:

1) registri koje vode:

– trgovački sudovi

– ministarstva

– uredi državne uprave

– druga registarska tijela

2) zakoni, odluke i drugi akti objavljeni u Narodnim novinama.

Struktura upisanih poslovnih subjekata prema pravnom temelju upisa jest sljedeća:

– trgovačka društva, zadruge i ustanove upisani na temelju rješenja registarskog tijela (trgovački sudovi)

– tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upisani na temelju pravnih propisa

– udruge, zaklade, političke stranke i drugi upisani na temelju rješenja registarskih tijela prema posebnim pravnim propisima.

Teškoće u ažuriranju velikog broja jedinica Registra nastaju kao posljedica dugotrajnih prijelaznih razdoblja u kojima registarska tijela usklađuju poslovne subjekte prema novoj zakonskoj regulativi. Tako se odgađa i postupak brisanja poslovnih subjekata koji nisu podnijeli zahtjev za usklađivanje s novim propisima. Stoga se kontinuirano provodi promjena podataka Registra u skladu s naknadno prikupljenim podacima o poslovnim subjektima iz javnih (općedostupnih) zbirki podataka.

Nedostatak u obuhvatu Registra odnosi se na poslovne subjekte koji obavljaju djelatnost obrta, slobodnih zanimanja, stranih udruga sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i poslovnih subjekata koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj. Osim toga, važno je istaknuti da postoje metodološke razlike između Registra kao administrativne baze podataka i Statističkoga poslovnog registra (u nastavku teksta: eSPRi).

Podaci Registra poslovnih subjekata povezani su s administrativnim bazama podataka s pomoću matičnog broja, registarskog broja i osobnoga identifikacijskog broja.

III. Značenje pojedinih izraza

Poslovni subjekti jesu pravne osobe i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u skladu s pravnim propisima, tijela javne vlasti (tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja i sl.)) te trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo.

Registrirane pravne osobe (poslovni subjekti) jesu jedinice upisane u Registar, i to trgovačka društva, ustanove, zadruge, udruge, političke stranke, tijela javne vlasti i ostale neusklađene jedinice koje su imale pravnu osobnost prema propisima koji su prije bili na snazi.

Aktivne pravne osobe (poslovni subjekti) jesu registrirane pravne osobe upisane u Registar, za koje je status aktivnosti određen prema podacima iz eSPRi-ja.

Fizičke osobe jesu jedinice koje obavljaju djelatnost u skladu s pravnim propisima, a odnose se na obrt i slobodna zanimanja.

Glavna djelatnost jest djelatnost koja se za poslovne subjekte koji ostvaruju dobit proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu određuje prema najvećem udjelu u ukupnoj dodanoj vrijednosti. Za subjekte koji ne ostvaruju dobit proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu glavna djelatnost određuje se prema najvećem udjelu broja zaposlenih, platnoj listi i isplaćenim bruto plaćama.

Matični broj jest stalna identifikacijska oznaka svakoga poslovnog subjekta. Matični broj upotrebljava se u svim aktivnostima službene statistike. Određuje se postupkom dodjele kontrolnog broja prema modulu 11, dok se dijelu poslovnog subjekta uz matični broj dodjeljuje i četveroznamenkasti redni broj.

Registarski broj jest broj pod kojim je poslovni subjekt upisan u sudski ili drugi posebni registar.

Osobni identifikacijski broj (OIB) jest stalna identifikacijska oznaka obveznika OIB-a koju korisnici OIB-a upotrebljavaju u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i u razmjeni podataka. OIB je jedinstven, nekazujuć, nepromjenjiv i neponovljiv.

Pravno ustrojbeni oblik jest obilježje jedinica Registra na temelju kojega se one međusobno razlikuju kao dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću, jednostavna društva s ograničenom odgovornošću, zadruge, ustanove, udruge, tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugi pravno ustrojbeni oblici. Pravno ustrojbeni oblik jedinica Registra određen je rješenjem nadležnoga registarskog tijela ili propisom o osnivanju na temelju kojeg su jedinice upisane u Registar.

Oblik vlasništva jest obilježje jedinica Registra koje pokazuje vlasničku strukturu jedinice, a odnosi se na vlasništvo sredstava, tj. osnivački ulog poslovnog subjekta.

Za poslovne subjekte upisane u registar Trgovačkog suda vodi se oznaka vlasništva pri upisu u Registar poslovnih subjekata. Za poslovne subjekte upisane kod drugih registarskih tijela ne vodi se oznaka vlasništva pri upisu u Registar poslovnih subjekata. Stoga se u oblicima vlasništva za njih upisuje ''nema vlasništva''.

Broj zaposlenih upotrebljava se za iskazivanje veličine i strukture pravnih osoba. Dobiven je na temelju godišnjih financijskih izvještaja Fine. Radi dobivanja ažurnog stanja tih podataka danih u tablicama podaci su usklađeni s redovitim mjesečnim statističkim istraživanjem kojim se prati zaposlenost

 

Kratice
Fina	Financijska agencija
NKD 2025.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2025.
NN	Narodne novine
Znakovi
-	nema pojave
0,0	podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Andrea Galić Nagyszombaty, načelnica Sektora za statističke metodologije, kvalitetu i odnose s korisnicima
Lidija Brković, ovlaštena za obavljanje poslova glavnog ravnatelja

Priredile:
Višnja Petrović i Arijana Medar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr