GODIŠNJI NEFINANCIJSKI SEKTORSKI RAČUNI UKUPNOGA GOSPODARSTVA I SEKTORA INOZEMSTVA, 2022. – 2023.

 

Ukupno gospodarstvo (S.1)

Ukupno gospodarstvo u 2022. je dosegnulo deficit od 621,6 milijuna eura, što je pad u odnosu na 2021., kada je gospodarstvo zabilježilo suficit od 1,7 milijardi eura. Više od polovice dodane vrijednosti gospodarstva (58,8%) ostvaruje sektor nefinancijskih društava. Slijedi sektor kućanstava (S.14), s udjelom od 18,0%, sektor opće države (S.13), s udjelom od 17,5%, i sektor financijskih društava (S.12), kojemu je udio 4,6% bruto dodane vrijednosti u 2022.

U 2022. deficit je u trgovinskoj razmjeni iznosio 4,2 milijarde eura i znatno je povećan u odnosu na 2021., a porast uvoza roba i usluga bio je veći (+45,0%) od porasta izvoza roba i usluga (+38,5%).

Deficit je u trgovinskoj razmjeni sa sektorom inozemstva u 2023. dosegnuo oko 1,43 milijarde eura ili 1,8% BDP-a te je smanjen u odnosu na 2022. Izvoz roba i usluga rastao je brže od uvoza roba i usluga.

Sektor nefinancijskih društava (S.11)

Sektor nefinancijskih društava u 2022. je ostvario deficit od 372,9 milijuna eura ili 0,6% BDP-a, što je pad u odnosu na 2021., kada je ostvaren suficit od 2,05 milijardi eura ili 3,5% BDP-a. Bruto stopa ulaganja nefinancijskih društava (udio bruto investicija u fiksni kapital u bruto dodanoj vrijednosti) u 2022. je povećana na 24,9%, ali je i dalje iznad prosjeka EU-27 (23,1%) i europodručja (22,6%). Taj udio povezuje ulaganja nefinancijskih poduzeća u dugotrajnu imovinu (zgrade, strojeve i ostalo) s dodanom vrijednošću stvorenom u procesu proizvodnje. Investicijska aktivnost nefinancijskih društava u 2022. je znatno porasla.

Sektor financijskih društava (S.12)

Sektor financijskih društava u 2022. je ostvario deficit od 186,1 milijun eura, što čini 0,3% BDP-a, i smanjen je u odnosu na 2021. godinu. Istodobno je, prema preliminarnim podacima, sektor financijskih društava u 2023. zabilježio suficit od 463,4 milijuna eura.

Sektor opće države (S.13)

Sektor opće države u 2022. je ostvario suficit od 94,6 milijuna eura, što čini 0,1% BDP-a Hrvatske, dok je u 2021. deficit iznosio 1,48 milijardi eura ili 2,6% BDP-a.

U odnosu na 2021. porastao je prihod države (+14,6%) te je povećan i rashod (+8,1%).

U 2022. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 12,94 milijarde eura, što je rast od čak 13,4% u odnosu na 2021. Tekući porezi na dohodak i bogatstvo prikupljeni su u iznosu od 4,9 milijardi eura, odnosno za 38,1% više nego u 2021., najviše zbog rasta poreza na dohodak (+44,5%), koji je njegova najveća sastavnica, te zbog rasta poreza na dobit.

Sektor kućanstava (S.14) i Sektor neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) (S.15)

Bruto raspoloživi dohodak iznosio je 41,05 milijardi eura i povećan je za 13,2%. Najveći udio u raspoloživom dohotku imale su naknade zaposlenima, tj. plaće. Potrošnja kućanstava u 2022. u odnosu na 2021. porasla je za 18,3%. Sektor kućanstava je zajedno s NPUSK-om u 2022. ostvario deficit od 157,3 milijuna eura ili 0,2% BDP-a.

Rast bruto investicija u fiksnom kapitalu kućanstava i NPUSK-a u 2022. iznosio je 15,2% pa je konačnici došlo do rasta bruto stope ulaganja u 2022. na 7,46%. Bruto stopa ulaganja kućanstava i NPUSK-a u Hrvatskoj je u 2023. iznosila 7,54%.

Sektor kućanstava i NPUSK su u 2023. povećali potrošnju za 12,0%, a porastao je i bruto raspoloživi dohodak, za 14,3%.

Bruto nacionalni dohodak u 2022. veći je za 16,0% nego u prethodnoj godini, dok je u 2023. povećan za 15,6%

Bruto nacionalni dohodak važan je agregat nacionalnih računa, koji ujedno odlučuje i o tome koliki će dio Hrvatska uplaćivati u proračun EU-a. U 2022. je bruto nacionalni dohodak (BND) iznosio 67,02 milijarde eura ili 16,0% više u odnosu na 2021. U 2023. BND je povećan za 15,6% u odnosu na 2022. te je iznosio 77,46 milijardi eura.

Elementi revizije rezultat su provjere kvalitete podataka prema standardima nacionalnih računa (ESA 2010) koju je Eurostat provodio od 2020. do 2024.

Detaljnijim objašnjenjima elemenata revizije nacionalnih računa može se pristupiti s poveznice NR-2024-2-2 Godišnji bruto domaći proizvod za razdoblje 1995. – 2023.

Korekcija bilježenja dnevnica za službena putovanja utjecala je na rast sredstava zaposlenih sektora nefinancijskih društava (S.11) i sektora kućanstava (S.14) te smanjenje međufazne potrošnje. Istodobno je revizija obračuna obrtnika utjecala na povećanje outputa, međufazne potrošnje te dodane vrijednosti sektora kućanstva u koji ulaze obrtnici.

Spomenuta revizija nacionalnih računa nastala je i zbog revizije podataka u sektoru S.13 (poveznica: NR-2024-4-1/2 Izvješće o proceduri prekomjernoga proračunskog manjka i razini duga opće države, Republika Hrvatska, listopad 2024.

Podaci u kunama i eurima dostupni su u bazi podataka PC-AXIS.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvori podataka za obračun godišnjih nefinancijskih sektorskih računa jesu podaci nacionalnih računa, godišnji financijski izvještaji poduzetnika, godišnji izvještaj kreditnih institucija, godišnji financijski izvještaj Središnjega klirinškog depozitnog društva, godišnji financijski izvještaj mirovinskoga osiguravajućeg društva, godišnji financijski izvještaj društva za osiguranje i reosiguranje, godišnji financijski izvještaj kreditnih unija, godišnji financijski izvještaj društava za zastupanje, odnosno društava za posredovanje u osiguranju i reosiguranju, godišnji financijski izvještaj leasing društava, godišnji financijski izvještaj mirovinskih društava, godišnji financijski izvještaj investicijskih društava, godišnji financijski izvještaj društava za upravljanje UCITS fondovima (otvoreni investicijski fondovi), godišnji financijski izvještaj alternativnih investicijskih fondova, godišnji financijski izvještaj faktoring društava, HNB – platna bilanca, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – kompletna godišnja izvješća o mirovinskim fondovima i osiguravajućim društvima, naknade za upravljanje, godišnji financijski izvještaj UCITS fondova, Regos − podaci o doprinosima drugog stupa i isplata nasljednicima, RMOD − Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo, HRMOD − Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo, Državni zavod za statistiku: podaci ekonomskih računa poljoprivrede i šumarstva, anketa INV-P, Ministarstvo financija − godišnji financijski izvještaji proračuna i proračunskih korisnika i godišnji financijski izvještaji neprofitnih institucija.

Obuhvat

Obračun obuhvaća sve kategorije slijedeći koncept priručnika Sustav nacionalnih računa (SNA 2008) i Europski sustav nacionalnih računa (ESA 2010). Sektorska podjela temelji se na europskoj sektorskoj klasifikaciji koja je definirana u priručniku Europski sustav nacionalnih računa (ESA 2010). Ta je klasifikacija u skladu s međunarodnom sektorskom klasifikacijom definiranom u priručniku Sustav nacionalnih računa (SNA 2008).

Definicije

Nefinancijski sektorski računi dio su sustava nacionalnih računa, koji, općenito, pruža opis gospodarstva i transakcija između osoba, poduzeća i institucija. Nacionalni računi također uključuju transakcije između Hrvatske i ostatka svijeta. Koherentne godišnje vremenske serije dostupne su od 2000.

Sektorski nefinancijski računi daju pregled aktivnosti i razvoja hrvatske ekonomije te sadržavaju ključne pokazatelje kao što su bruto dodana vrijednost (BDV), potrošnja, investicije, izvoz i uvoz, zarade i prihodi od imovine te dobiti u šest glavnih sektora.

Razvrstavanje institucionalnih jedinica obavlja se na temelju njihovih osnovnih funkcija, ponašanja i ciljeva za koje su osnovani. Te skupine nazivaju se institucionalni sektori ili sektori. Svaka institucionalna jedinica pripada samo jednom sektoru, a svaki sektor podijeljen je u podsektore prema kriterijima važnima za taj sektor. Osnovna podjela dana je za sljedeće sektore:

- sektor ukupne ekonomije (S.1)

- sektor nefinancijskih društava (S.11)

- sektor financijskih društava (S.12)

- sektor opće države (S.13)

- sektor kućanstava (S.14)

- sektor neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK) (S.15)

- sektor inozemstva (S.2).

Sektor ukupne ekonomije (S.1) definiran je kao cijeli niz rezidentnih institucionalnih jedinica razvrstanih u pet institucionalnih sektora (sektor nefinancijskih društava, sektor financijskih društava, sektor opće države, sektor kućanstava i sektor neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK)).

Sektor nefinancijskih poduzeća (S.11) sastoji se od institucionalnih jedinica koje su samostalne pravne osobe i tržišni proizvođači, a njihova je glavna djelatnost proizvodnja roba i nefinancijskih usluga.

Sektor financijskih poduzeća (S.12) sastoji se od institucionalnih jedinica koje su samostalne pravne osobe i tržišni proizvođači, a njihova je osnovna djelatnost proizvodnja financijskih usluga. Takve institucionalne jedinice obuhvaćaju sve korporacije koje se uglavnom bave financijskim posredovanjem i pomoćnim financijskim djelatnostima.

Sektor opće države (S.13) sastoji se od institucionalnih jedinica koje su netržišni proizvođači, a njihova je proizvodnja namijenjena individualnoj i kolektivnoj potrošnji, financiraju se iz obveznih plaćanja jedinica koje pripadaju drugim sektorima te institucionalnih jedinica koje se uglavnom bave redistribucijom nacionalnog dohotka i bogatstva.

Sektor kućanstava (S.14) sastoji se od pojedinaca ili skupina pojedinaca kao što su potrošači i poduzetnici koji proizvode tržišna dobra i nefinancijske i financijske usluge (tržišni proizvođači). Kućanstva kao potrošači mogu se definirati kao male skupine osoba koje dijele isti stambeni prostor, udružuju svoje prihode i bogatstvo te troše određene vrste dobara i usluge kolektivno, a uglavnom je o riječ o stanovanju i hrani. Kućanstva kao poduzetnici jesu samostalni poduzetnici (obrtnici) i partnerstva bez pravnog statusa, a promatraju se kao tržišni proizvođači.

Sektor neprofitnih institucija koje služe kućanstvima (NPUSK) (S.15) sastoji se neprofitnih ustanova koje su posebne pravne osobe, služe kućanstva i privatni su netržišni proizvođači. Njihov su glavni izvor prihoda dobrovoljni prilozi u novcu ili naturi od kućanstava u svojstvu potrošača, od plaćanja opće države i od vlasničkog dohotka. Primjeri NPUSK-ova su sindikati, profesionalna društva ili klubovi, političke stranke, vjerska društva, kulturna društva, sportski klubovi i dobrotvorne organizacije.

Sektor inozemstva (S.2) sastoji se od nerezidentnih jedinica koje obavljaju transakcije s rezidentnim institucionalnim jedinicama ili imaju druge ekonomske veze s rezidentnim jedinicama. Njihovi računi omogućuju opći pregled ekonomskih veza između nacionalnoga gospodarstva i inozemstva. Tu su uključene institucije EU-a i međunarodne organizacije.

Klasifikacija računa

Za svaki od šest glavnih sektora sastavljaju se sektorski računi koji prikazuju sve relevantne transakcije i stavke bilance. Sljedećih šest računa relevantno je za institucionalne sektore.

1. Račun proizvodnje prikazuje dodanu vrijednost koja je stvorena u rezidentnim proizvodnim jedinicama.
2. Račun stvaranja dohotka prikazuje koliki dio BDV-a (bruto dodane vrijednosti) ostane po svakom sektoru, u obliku poslovnog viška ili mješovitog dohotka, nakon plaćanja zaposlenika i poreza, a prije neto vlasničkih dohodaka.
3. Račun primarne raspodjele (alokacije) dohotka promatra institucionalne sektore kao primatelje primarnog dohotka (dohodak koji rezidentne institucionalne jedinice primaju zbog sudjelovanja u procesu proizvodnje te vlasnički dohodak od financijske aktive ili opipljive neproizvedene aktive). Prikazuje kako poslovni višak (mješoviti dohodak) i neto primarni dohoci rezultiraju bruto nacionalnim dohotkom.
4. Račun sekundarne raspodjele dohotka pokazuje kako se bilanca primarnog dohotka jednoga institucionalnog sektora alocira preraspodjelom tekućih poreza na dohodak, bogatstva, socijalnih doprinosa i naknada (isključujući socijalne transfere u naturi) te ostalih tekućih transfera.
5. Račun uporabe raspoloživog dohotka uključuje izdatke za finalnu potrošnju koje financiraju različiti sektori: kućanstva, opća država i neprofitne ustanove koje služe kućanstvima. Izravnavajuća stavka računa uporabe raspoloživog dohotka jest štednja.
6. Kapitalni račun odnosi se na stjecanje umanjeno za otuđenje nefinancijske aktive rezidentnih jedinica i mjeri promjene neto vrijednosti zbog štednje (posljednja izravnavajuća stavka u tekućim računima) i kapitalnih transfera.

Izravnavajuće stavke računa nefinancijskog sektora

Izravnavajuće stavke su zbirni pokazatelji za potrebe makroekonomskih analiza i usporedbi u vremenu i prostoru. Nefinancijski sektorski računi temelje se na slijedu računa po institucionalnim sektorima. Riječ je o tekućim računima koji su dio računa akumulacije − računa kapitala. Tekući računi odnose se na proizvodnju, distribuciju i preraspodjelu dohotka i njegovo korištenje u obliku finalne potrošnje. Omogućuju obračun štednje koja je bitan čimbenik akumulacije.

Bruto domaći proizvod (BDP, B1GQ) po tržišnim cijenama jest krajnji rezultat proizvodne aktivnosti rezidentnih proizvodnih jedinica. Može se definirati na tri načina.

1. Proizvodni pristup: BDP je zbroj bruto dodane vrijednosti različitih institucionalnih sektora ili različitih djelatnosti, uvećan za poreze i umanjen za subvencije na proizvode. On je izravnavajuća stavka u računu proizvodnje ukupnoga gospodarstva.
2. Rashodovni pristup: BDP je zbroj krajnjih uporaba roba i usluga koje su proizvele rezidentne institucionalne jedinice (finalna potrošnja i bruto investicije), uvećan za izvoz i umanjen za uvoz roba i usluga.
3. Dohodovni pristup: BDP je zbroj uporaba u računu stvaranja dohotka ukupnog gospodarstva (naknade zaposlenicima, porezi na proizvodnju i uvoz, umanjen za subvencije, bruto poslovni višak i mješoviti dohodak ukupnoga gospodarstva).

Bruto poslovni višak (B2G) jest prihod koji je rezultat aktivnosti prije uzimanja u obzir kamata, rente i drugih troškova, a institucionalna jedinica treba ih platiti ili primiti. Riječ je o dijelu dohotka koji proizlazi iz kapitala koji se koristi u procesu proizvodnje i osnova je za izračun udjela dobiti, ključnog pokazatelja uspješnosti nefinancijskih trgovačkih društava.

Bruto mješoviti dohodak (B3G) ukupnoga gospodarstva jednak je bruto mješovitom dohotku sektora kućanstva.

Bruto nacionalni dohodak (B5G) po tržišnim cijenama jest ukupan primarni dohodak koji primaju rezidentne institucionalne jedinice: naknade zaposlenicima, porezi na proizvodnju i uvoz umanjeni za subvencije, vlasnički dohodak (potraživanja minus dugovanja), (bruto ili neto) poslovni višak i (bruto ili neto) mješoviti dohodak. Bruto nacionalni dohodak (po tržišnim cijenama) jednak je BDP-u umanjenu za primarni dohodak koji plaćaju rezidentne jedinice nerezidentnim institucionalnim jedinicama, uvećan za primarni dohodak koji primaju rezidentne institucionalne jedinice od sektora inozemstva.

Bruto raspoloživi dohodak (B6G) jest dohodak dostupan cjelokupnom gospodarstvu ili pojedinačnom sektoru za potrošnju i štednju. Bruto raspoloživi dohodak ukupnoga gospodarstva zbroj je raspoloživog dohotka svih institucionalnih sektora i jednak je nacionalnom dohotku usklađenu za tekuće transfere između rezidentnih i nerezidentnih jedinica (plus primljeni iz inozemstva minus plativi u inozemstvu). Tekući transferi jesu tekući porezi na dohodak, bogatstvo, socijalni doprinosi i naknade te drugi tekući transferi. Bruto raspoloživi dohodak od posebne je važnosti za sektor kućanstava jer visina dohotka uvelike utječe na razinu potrošnje kućanstva, što je jedan od ključnih kriterija materijalnog blagostanja.

Bruto prilagođeni raspoloživi dohodak (B7G) izvodi se iz bruto raspoloživog dohotka institucionalne jedinice ili sektora dodavanjem vrijednosti socijalnih transfera u naturi koje ta jedinica ili sektor prima i oduzimanjem vrijednosti socijalnih transfera u naturi koje plaća ta jedinica ili sektor.

Bruto štednja (B8G) jest dio bruto raspoloživog dohotka koji se ne troši kao izdatak krajnje potrošnje. Bruto štednja je veza između tekućeg računa i računa akumulacije. Njezina je vrijednost pozitivna ako je vrijednost raspoloživog dohotka veća od vrijednosti finalne potrošnje, a negativna ako je vrijednost raspoloživog dohotka manja od vrijednosti konačne potrošnje.

Saldo inozemnog računa za robe i usluge (B11) jest razlika između uvoza roba i usluga te izvoza roba i usluga. Pozitivna vrijednost pokazuje da je ukupno gospodarstvo ostvarilo višak sa sektorom inozemstva u trgovini robama i uslugama. Saldo inozemnog računa za robe i usluge izravnavajuća je stavka eksternog računa roba i usluga koja je dio sektora inozemstva. Njegova vrijednost prikazana je iz perspektive sektora inozemstva (sa suprotnim predznakom).

Saldo tekućeg računa inozemstva (B12) jest suficit (ako je pozitivan) ili deficit (ako je negativan) ukupnoga gospodarstva sa sektorom inozemstva u tekućim transakcijama (trgovina dobara i usluga, primarni dohoci i tekući transferi). Saldo tekućeg računa inozemstva izravnavajuća je stavka vanjskog računa primarnih dohodaka i tekućih transfera te je prikazana iz perspektive sektora inozemstva.

Neto uzajmljivanje (+)/neto pozajmljivanje (–) (B9) jest izravnavajuća stavka kapitalnog računa i važna poveznica između nefinancijskih i financijskih računa. Izravnavajuća stavka kapitalnog računa konceptualno je identična izravnavajućoj stavci financijskog računa. Diskrepancija između financijskoga i nefinancijskog računa uglavnom je posljedica različitih podataka i izvora koji se koriste u obračunu nefinancijskih i financijskih računa. Riječ je o indikatoru koji, ako je pozitivan, prikazuje neto resurse koje ukupno gospodarstvo stavlja na raspolaganje sektoru inozemstva ili, ako je negativan, prikazuje neto resurse koje ukupno gospodarstvo dobiva iz sektora inozemstva. Pozitivna vrijednost indikatora za određeni institucionalni sektor označuje da taj sektor (izravno ili neizravno) financira druge sektore i negativna vrijednost znači da posuđuje iz drugih sektora. Također je poznat kao suficit (+)/deficit (−). Neto pozajmljivanje (+)/neto zaduživanje (−) ukupnoga gospodarstva jednako je neto pozajmljivanju (+)/neto zaduživanju (−) ostatka svijeta, ali sa suprotnim predznakom.

Udio dobiti nefinancijskih poduzeća definiran je kao bruto poslovni višak podijeljen bruto dodanom vrijednošću. Riječ je o indikatoru profitabilnosti koji prikazuje udio dodane vrijednosti stvorene u proizvodnom procesu koji nadoknađuje kapital. Različiti udjeli dobiti u različitim gospodarstvima mogu se objasniti nizom čimbenika kao što su relativna važnost rada ili kapitalno intenzivnih industrija, produktivnost rada i razina troškova rada.

Stopa bruto ulaganja nefinancijskih društava udio je bruto investicija u fiksni kapital (P51G) u bruto dodanoj vrijednosti (B1G) i izražava se u postocima.

Bruto stopa ulaganja kućanstava udio je bruto investicija u fiksni kapital ( P51G) u zbroju bruto raspoloživog dohotka (B6G) i usklađivanja za prilagodbu za promjenu u mirovinskim pravima i izražava se u postotku.

Stopa bruto štednje kućanstava udio je bruto štednje (B8G) u zbroju raspoloživog dohotka (B6G) i usklađivanja za prilagodbu za promjenu u mirovinskim pravima (D8) i izražava se u postotku.

 

Kratice

EA-20	Euro područje (20 zemalja članica)
EU	Europska unija
EU-27	Europska unija (27 zemalja članica)
HNB	Hrvatska narodna banka
mil.	milijun
Regos	Središnji registar osiguranika
S1M	sektor kućanstava i sektor neprofitnih ustanova koje služe kućanstvima (NPUSK)

 

Znakovi
0	podatak je manji od 0,5 upotrijebljene mjerne jedinice

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Jelena Kelebuh Arambašić, Igor Knež i Vedran Ivković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr