Priopćenje

Godina: LXI.
Zagreb, 04. travnja 2025.
OEN-2024-1-7
ISSN 1334-0557

EKONOMSKI RAČUNI PROTOKA MATERIJALA, 2019. – 2023.

 

Prikazani su ekonomski računi protoka materijala koji obuhvaćaju domaće vađenje, uvoz i izvoz unutar zemalja EU-a i izvan njih te domaći i prerađeni output za Republiku Hrvatsku od 2019. do 2023.

Vrijednost neposrednog unosa materijala u 2023. iznosila je 66 490 tis. tona (63,4% iz domaćih izvora i 36,6% iz uvoza), što je za 1,8% više nego u 2022.

Utrošak domaćeg materijala u 2023. iznosio je 48 655 tis. tona, što je za 5,4% više nego u 2022.

Uvoz materijala u 2023. iznosio je 24 331 tis. tona, odnosno povećao se za 1,2% u odnosu na 2022. Izvoz materijala iznosio je 17 835 tis. tona, što je smanjenje za 6,5% u odnosu na godinu prije. Fizička trgovinska bilanca u 2023. iznosila je 6 496 tis. tona.

Utrošak sirovina u 2023. iznosio je 59 910 tis. tona, što je povećanje za 3,6% u odnosu na 2022.

 

1. DOMAĆE VAĐENJE1)

tis. tona

     2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
Ukupno2) 41 460 42 495 42 508 41 235 42 159
Biomasa 15 473 16 111 15 327 13 964 14 082
Nemetalni minerali 24 362 25 003 25 885 26 028 26 963
Materijali / nositelji fosilne energije 1 625 1 382 1 296 1 243 1 114

1) Pri proračunu tokova materijala svake se godine primjenjuju novi izračuni prema preporučenoj Eurostatovoj metodologiji. Stoga određeni podaci nisu usporedivi s podacima iz Priopćenja OEN-2023-1-7.
2) Ukupno u nekim vrijednostima ne odgovara zbroju stavki zbog iskazivanja brojeva u tisućama.

2. UVOZ HRVATSKE UNUTAR ZEMALJA EU-a I IZVAN NJIH

tis. tona

      2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
Ukupno1) 20 139 21 701 23 428 24 054 24 331
Biomasa i proizvodi od biomase 4 689 4 510 5 016 5 398 5 607
Metalne rude i koncentrati, sirovi i prerađeni 2 352 2 437 2 779 2 897 2 909
Nemetalni minerali, sirovi i prerađeni 4 854 5 265 5 592 5 710 5 877
Materijali / nositelji fosilne energije, sirovi i prerađeni 6 944 8 190 8 591 8 588 8 498
Ostali proizvodi 1 294 1 275 1 415 1 430 1 405
Otpad uvezen radi konačne obrade i odlaganja 5 24 35 32 35

1) Ukupno u nekim vrijednostima ne odgovara zbroju stavki zbog iskazivanja brojeva u tisućama.

3. IZVOZ HRVATSKE UNUTAR ZEMALJA EU-a I IZVAN NJIH

tis. tona

     2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
Ukupno1) 17 601 19 488 20 913 19 081 17 835
Biomasa i proizvodi od biomase 7 433 7 617 8 254 7 837 7 344
Metalne rude i koncentrati, sirovi i prerađeni 1 477 1 533 1 892 1 948 1 861
Nemetalni minerali, sirovi i prerađeni 5 380 5 522 5 974 5 404 4 815
Materijali / nositelji fosilne energije, sirovi i prerađeni 2 723 4 246 4 028 3 262 3 239
Ostali proizvodi 578 558 750 618 554
Otpad uvezen radi konačne obrade i odlaganja 9 12 16 12 21

1) Ukupno u nekim vrijednostima ne odgovara zbroju stavki zbog iskazivanja brojeva u tisućama.

4. DOMAĆI PRERAĐENI OUTPUT1)

tis. tona

      2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
Ispuštanja u zrak 24 890 23 995 25 244 24 958 23 479
Odloženi otpad na kontroliranim odlagalištima 1 616 1 452 1 593 1 718 1 644
Ispuštanja u vodu 40 40 45 45 45
Upotreba rasutih materijala2) 1 548 1 569 1 598 1 394 1 372
Gubici rasutih materijala 1 1 1 1 1

1) Pri proračunu tokova materijala svake se godine primjenjuju novi izračuni prema preporučenoj Eurostatovoj metodologiji. Stoga određeni podaci nisu usporedivi s podacima iz Priopćenja OEN-2023-1-7.
2) Upotreba rasutih materijala obuhvaća upotrebu mineralnih i organskih gnojiva, otpadnog mulja, komposta i pesticida.

5. POKAZATELJI PROTOKA MATERIJALA U 2023.

tis. tona

      Domaće vađenje Uvoz Izvoz Neposredni unos materijala Utrošak domaćeg materijala Fizička trgovinska bilanca
1 2 3 4 = 1 + 2 5 = 4 - 3 6 = 2 - 3 
Materijali, ukupno1) 42 159 24 331 17 835 66 490 48 655 6 496
Biomasa i proizvodi od biomase 14 082 5 607 7 344 19 689 12 345 -1 737
Metalne rude i koncentrati, sirovi i prerađeni 0 2 909 1 861 2 909 1 048 1 048
Nemetalni minerali, sirovi i prerađeni 26 963 5 877 4 815 32 840 28 025 1 062
Materijali / nositelji fosilne energije, sirovi i prerađeni 1 114 8 498 3 239 9 612 6 373 5 259
Ostali proizvodi 0 1 405 554 1 405 851 851
Otpad  0 35 21 35 14 14

1) Ukupno u nekim vrijednostima ne odgovara zbroju stavki zbog iskazivanja brojeva u tisućama.

6. POKAZATELJI PROTOKA MATERIJALA, 2019. − 2023.1)

tis. tona

     2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
Domaće vađenje 41 460 42 495 42 508 41 235 42 159
Uvoz 20 139 21 701 23 428 24 054 24 331
Izvoz 17 601 19 488 20 913 19 081 17 835
Neposredni unos materijala 61 600 64 196 65 936 65 289 66 490
Utrošak domaćeg materijala 43 999 44 708 45 023 46 208 48 655
Fizička trgovinska bilanca 2 538 2 213 2 515 4 973 6 496

1) Pri proračunu tokova materijala svake se godine primjenjuju novi izračuni prema preporučenoj Eurostatovoj metodologiji. Stoga određeni podaci nisu usporedivi s podacima iz Priopćenja OEN-2023-1-7.

7. UTROŠAK SIROVINA (MATERIJALNI OTISAK), 2019. − 2023.1)

tis. tona

     2019. 2020. 2021. 2022. 2023.
Ukupno2) 61 468 57 986 62 243 57 808 59 910
Biomasa i proizvodi od biomase 15 821 15 135 15 133 13 995 14 153
Metalne rude i koncentrati, sirovi i prerađeni 6 557 4 802 7 182 5 122 5 763
Nemetalni minerali, sirovi i prerađeni 27 728 28 316 29 137 28 451 30 054
Materijali / nositelji fosilne energije, sirovi i prerađeni 11 362 9 732 10 791 10 239 9 940

1) Državni zavod za statistiku od 2025. godine objavljuje podatke o materijalnom otisku za Republiku Hrvatsku. Pokazatelj materijalnog otiska izračunat je u sklopu projekta sufinanciranog od strane Europske unije.
2) Ukupno u nekim vrijednostima ne odgovara zbroju stavki zbog iskazivanja brojeva u tisućama.

G-1. POKAZATELJI PROTOKA MATERIJALA, 2019. – 2023.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za ekonomske račune protoka materijala jest Državni zavod za statistiku.

Ekonomski računi protoka materijala jedan su od fizičkih modula Eurostatova programa europskih ekonomskih računa okoliša. Obuhvaćeni su Uredbom (EU) br. 691/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim ekonomskim računima okoliša.

Ekonomski računi protoka materijala (EW-MFA) bilježe protoke prirodnih unosa (domaće vađenje materijala) i proizvoda (uvoz i izvoz) s pomoću detaljne raščlambe na temelju otprilike 50 kategorija materijala. Za podatke o tokovima materijala u ovom Priopćenju upotrebljavale su se sljedeće glavne kategorije materijala:

  1. Biomasa i proizvodi od biomase: usjevi i njihovi proizvodi, ostaci od usjeva i krmni usjevi
  2. Metalne rude i koncentrati te njihovi proizvodi
  3. Nemetalni minerali i njihovi proizvodi
  4. Materijali/nositelji fosilne energije i njihovi proizvodi (ugljen, nafta, plin itd.)
  5. Ostali proizvodi i otpad.

 

Definicije

Biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, ostataka i otpadaka od poljoprivrede (uključujući biljne i životinjske tvari), šumarstva i drvne industrije te biorazgradivi dio komunalnoga i industrijskog otpada čija je energetska upotreba dopuštena.

Minerali su prirodna homogena tijela stalnoga kemijskog sastava i utvrđenih fizičkih svojstava koji se pojavljuju ili u određenim geometrijskim oblicima (kristalima) ili bez određenih vanjskih obilježja.

Ruda je mineralni agregat iz kojega je tehnički moguće i ekonomski opravdano dobivanje metala i/ili drugih minerala koji se mogu upotrijebiti u industriji.

Koncentrati su produkti obogaćivanja ruda sa znatno povećanim sadržajem metala u odnosu na sadržaje u rudi, a pogodni su za daljnju metaluršku preradu i dobivanje metala.

Nemetalne mineralne sirovine jesu one sirovine koje pri topljenju ne daju novu sirovinu, a obično su vezane za sedimentne stijene (kvarcne sirovine, gline, gips, sol, dolomit, fosforit, grafit, boksit i cementne sirovine).

Materijali/nositelji fosilne energije nastaju ispod Zemljine površine prirodnim putem od ostataka živih bića. Fosilna goriva neobnovljivi su izvori energije. Postoje tri glavna oblika fosilnih goriva: ugljen, nafta i prirodni plin.

Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su skupljanje, prijevoz i obrada nužni za svrhu zaštite javnog interesa.

Korištenje domaćeg vađenja (DEU) jest godišnja količina sirovina (osim vode i zraka) koja se dobiva iz prirodnog okoliša, a upotrebljava se u gospodarstvu.

Utrošak domaćeg materijala (DMC) definira se kao ukupna količina materijala koja se izravno upotrebljava u gospodarstvu.

Utrošak domaćeg materijala (DMC) = domaće vađenje + uvoz – izvoz.

Neposredni unos materijala (DMI) = domaće vađenje + uvoz.

Fizička trgovinska bilanca (PTB) računa se tako da se od količine uvoza izražene u fizičkim jedinicama oduzme količina izvoza izražena u fizičkim jedinicama na sljedeći način.

Fizička trgovinska bilanca (PTB) = uvoz – izvoz.

Utrošak sirovina (RMC) bilježi količinu utrošenih sirovina (dobivenih domaćim ili stranim vađenjem) za proizvodnju svih proizvoda kojima se koristi nacionalno gospodarstvo. Utrošak sirovina pokazatelj je protoka materijala koji se još naziva i ''materijalni otisak''.

 

Kratice  
   
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije
tis. tisuća

 

Znakovi  
   
0 podatak je manji od 0,5 upotrijebljene mjerne jedinice

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Gordana Lepčević, Željka Kovaček Čuklić i Bernarda Šimunić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2025 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti