PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U SRPNJU 2024.¹⁾

U srpnju 2024. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 2 195 tisuća, što je za 10,1% više nego u srpnju 2023., kada je ostvaren promet od 1 993 tisuće putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, 748 tisuća, što je porast od 0,7% u odnosu na srpanj 2023., kada su prevezene 743 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 520 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na srpanj 2023. porast od 17,0%, te zračna luka Zagreb, sa 431 tisućom prevezenih putnika, što je porast od 17,5%.

Najznatniji međunarodni putnički promet  ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 363 tisuće putnika, što je za 5,2% više u odnosu na srpanj 2023. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 335 tisuća prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 1,2%, te zračne luke Francuske, sa 184 tisuće prevezenih putnika, što je za 9,0% više.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u srpnju 2024.  iznosio je 20 689, što je porast od 6,5% u usporedbi sa srpnjem 2023., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 19 430.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u srpnju 2024. iznosio je 1 054 tone, što je porast od 30,9% u usporedbi sa srpnjem 2023., kada je promet tereta iznosio 805 tona.

U razdoblju od siječnja do srpnja 2024. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 78 017 slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 12,4% u odnosu na isto razdoblje 2023. U istom je razdoblju ukupno ukrcano i iskrcano 7 207 tisuća putnika, što je porast od 17,5%. Ukupan promet tereta u zračnim lukama u razdoblju od siječnja do srpnja 2024. porastao je za 18,3% u odnosu na isto razdoblje 2023. te je iznosio 6 320 tona.

1) Podaci za razdoblje od 1. do 15. srpnja 2024. manje su pouzdani zbog kibernetičkog napada na informatički sustav zračne luke Split.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr