Priopćenje

Godina: LXI.
Zagreb, 24. svibnja 2024.
POLJ-2024-6-1

ISSN 1334-0557

ŠUMARSTVO U 2023.

Ukupna površina šumskog zemljišta u 2023. u odnosu na 2022. ostala je na približno istoj razini i iznosila je oko 2,76 milijuna hektara.

Količina ukupno posječenog drva u državnim i privatnim šumama u 2023. u odnosu na 2022. bila je manja za 2,7%. Izraženo u drvnoj masi, to je smanjenje za oko 143 tisuće m3.

Ukupna sječa četinjača bila je veća za 4,7%, dok je ukupna sječa listača bila manja za 3,7% u odnosu na prethodnu godinu.

U 2023. je proizvodnja ogrjevnog drva bila manja za 1,0%, odnosno za oko 25 tisuća m3, dok je proizvodnja industrijskog drva (grubo obrađenog drva) bila manja za 4,3%, odnosno za oko 118 tisuća m3 u odnosu na 2022.

Ukupne štete u šumarstvu u 2023. u odnosu na 2022. povećale su se za 508,1%. U pojedinačnim vrstama šteta najveće je povećanje u broju šteta nastalih kao posljedica vremenskih nepogoda.

1. POVRŠINA ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA

             Površina šumskog zemljišta, ha Indeksi
2023.
2022.
2022. 2023.
Ukupno 2 763 059 2 758 310 99,8
Šume 2 544 739 2 553 398 100,3
Gospodarske šume 1 541 530 1 446 104 93,8
Zaštitne šume 543 480 631 963 116,3
Šume s posebnom namjenom 459 729 475 331 103,4
Ostalo šumsko zemljište 178 965 170 012 95,0
Neplodno zemljište 39 355 34 900 88,7

2. PROIZVODNJA PROIZVODA ŠUMARSTVA

             Proizvedene količine, tis. m3 Indeksi
2023.
2022.
2022. 2023.
Ukupno posječeno drvo 5 343 5 200 97,3
Četinjače  657 688 104,7
Listače 4 686 4 512 96,3
Ogrjevno drvo (uključujući drvo za drveni ugljen) 2 604 2 579 99,0
Četinjače 43 52 120,9
Listače 2 561 2 527 98,7
Industrijsko drvo (grubo obrađeno drvo) 2 739 2 621 95,7
Četinjače 614 636 103,6
Listače 2 125 1 985 93,4
Trupci (pilanski i furnirski) 2 426 2 385 98,3
Četinjače 461 454 98,5
Listače 1 965 1 931 98,3
Celulozno drvo  310 229 73,9
Četinjače 151 179 118,5
Listače 159 50 31,4
Ostalo industrijsko drvo  3 7 233,3
Četinjače 2 3 150,0
Listače 1 4 400,0

3. ŠTETE U ŠUMARSTVU

              Količina drvne mase, tis.m3 Indeksi
2023.
2022.
2022. 2023.
Ukupne štete 270 1 642 608,1
Štete od požara 140 11 7,9
Štete od štetočina 45 44 97,8
Štete od vremenskih nepogoda 85 1 587 1)

1) Indeks je veći od 999

G-1. SJEČA DRVA U 2022. I 2023.

G-2. SJEČA DRVA U 2022. I 2023. – PREMA VRSTAMA DRVEĆA

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o proizvodnji šumarstva i sječi drva do 2013. dobiveni su prikupljanjem i obradom podataka od izvještajnih jedinica koje se bave djelatnošću šumarstva i sječe drva definiranom područjem A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, odjeljkom 02 Šumarstvo i sječa drva, prema NKD-u 2007.

Od 2014. podaci vezani za šumarstvo preuzimaju se od Ministarstva poljoprivrede – Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, odnosno Hrvatskih šuma d. o. o. kao administrativnog izvora podataka.

Podaci o proizvodnji šumarskih proizvoda od 2014. usklađeni su s međunarodnim Upitnikom o šumarstvu, JFSQ (Joint Forest Sector Questionnaire), koji se na godišnjoj razini dostavlja u Eurostat i ostale relevantne institucije.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice na koje se odnose podaci jesu uprave šuma javnog poduzeća Hrvatske šume d. o. o. i druge pravne osobe koje su razvrstane u djelatnosti definirane područjem A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, odjeljkom 02 Šumarstvo i sječa drva, te one pravne osobe koje su razvrstane u druge djelatnosti, a obavljaju djelatnosti šumarstva i sječe drva te usluga povezanih s njima.

Podaci su generirani u obliku baza podataka koje su pripremile Hrvatske šume d. o. o. i proslijedile u Državni zavod za statistiku u obliku prilagođenu za daljnju obradu.

Definicije

Šuma je, prema članku 5. Zakona o šumama (NN, br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.), zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi. Šumom se smatraju i šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu; šumski sjemenski objekti tipa sjemenski izvor (ako je sastavni dio šumskoga kompleksa) i sjemenska sastojina; spomenici parkovne arhitekture nastali iz prirodnih šuma; zaštitni pojasevi drveća površine od 0,1 ha i veće i širine od 20 m i veće; šumske prosjeke širine do 5 m; šumske prometnice i svijetle pruge uz prometnicu širine do 5 m; trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda (kanalizacije), naftovoda, plinovoda te električnih i ostalih vodova širine do 5 m unutar šumskih kompleksa.

Prema članku 22. Zakona o šumama (NN, br. 68/18., 115/18., 98/19., 32/20. i 145/20.), šume se prema namjeni razvrstavaju na:

–  gospodarske šume − očuvanjem i unaprjeđenjem svojih općekorisnih funkcija ponajprije služe za proizvodnju drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda.

–  zaštitne šume − očuvanjem i unaprjeđenjem svojih općekorisnih funkcija ponajprije služe za zaštitu tla, voda, naselja, objekata i druge imovine, a radovi u njima provode se uzimajući u obzir njihovu primarnu namjenu.

Šume s posebnom namjenom jesu:

  1. zaštićene šume
  2. urbane šume
  3. šumski sjemenski objekti
  4. šume za znanstvena istraživanja
  5. šume za potrebe obrane Republike Hrvatske
  6. šume za potrebe utvrđene posebnim propisima.

Ostalo šumsko zemljište obuhvaća neobraslo neproizvodno zemljište (prosjeke, svijetle pruge uz prometnice, trase dalekovoda, naftovoda i sl.) te neobraslo proizvodno zemljište (čistine, blagi kamenjari, tršćaci i sl.).

Neplodno zemljište obuhvaća šumske prometnice šire od 5 m, vodotoke, kanale, močvare, ljuti krš, površine pod građevinskim objektima, šljunčare, kamenolome i sl.

Trupci (listača i četinjača) jesu dijelovi debla koji su namijenjeni daljnjem prerađivanju piljenjem, katkad rezanjem ili ljuštenjem, jer imaju povoljna fizička i kemijska svojstva te su namijenjeni industrijskoj preradi. To su trupci za rezanje te trupci za furnir i ljuštenje.

Industrijsko drvo (listača i četinjača) obuhvaća sve vrste drva pogodne za mehaničku preradu, kao što su trupci (pilanski i furnirski), jamsko drvo, stupovi za elektrovodove i TT vodove, ostalo dugo drvo, sječenica i dr.

Drvo za celulozu jest oblo i cijepano drvo četinjača, bukve i mekih listača. Namijenjeno je proizvodnji celuloze i umjetnih vlakana.

Ogrjevno drvo (listača i četinjača) namijenjeno je neposredno za ogrjev ili za proizvodnju drvenog ugljena. To je drvo kojem se iskorištava njegova snaga grijanja. Zato je vrlo važan stupanj suhoće, dimenzije i način slaganja. Prema vrsti drva, razlikujemo tvrdo ogrjevno drvo (bukovina, grabovina, cerovina, hrastovina) i meko ogrjevno drvo (brezovina, topolovina, vrbovina, johovina).

Ostalo industrijsko drvo (grubo obrađeno drvo) obuhvaća sitno tehničko drvo pogodno za izradu drvenih motki i kolja, raznih letvi i stupova za ogradu, ručica za alat i sl. Izrađuju se od izbojaka iz panja, pitomoga kestena, hrasta, jasena, drena, trešnje, višnje i dr. Sijeku se zimi.

 

Kratice

Eurostat Statistički ured Europske unije
ha hektar
m metar
m3 kubični metar
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.
NN Narodne novine
tis. tisuća
TT telegrafski i telefonski

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Mario Valentić i Ana Pavetić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti