KLANJE STOKE I PERADI U 2023

Prema raspoloživim podacima ukupnoga klanja stoke u klaonicama, u 2023. u usporedbi s 2022. broj zaklanih goveda u padu je za 2,3% (oko 3 700 grla).

Klanje svinja u padu je za 7,5%, odnosno zaklano je oko 85 600 grla manje nego godinu prije. Broj ovaca zaklanih u klaonicama veći je za oko 14 500 grla, odnosno za 11,1%, dok je broj zaklane peradi manji za 0,5% (oko 188 700 grla) u odnosu na godinu prije.

U neto težini stoke zaklane u klaonicama ostvareno je povećanje proizvodnje kod ovaca za oko 200 t (12,7%) i peradi za oko 451 t (0,6%).

Smanjenje proizvodnje u neto težini kod goveda iznosi 0,1% (oko 26 t) te kod svinja 4,7% (3 850 t).

Ukupno zaklana stoka i perad, koja uključuje i procjenu domaćega klanja na gospodarstvima, u usporedbi s godinom prije pokazuje sljedeća kretanja.

Broj zaklanih svinja u 2023. u odnosu na 2022. smanjen je za 2,2% (oko 33 800 grla), uz smanjenje neto težine za 1,2% (1 401 t).

Broj ukupno zaklanih ovaca veći je za oko 24 700 grla (4,8%), uz povećanje neto težine za 605 t (10,2%).

U 2023. broj ukupno zaklanih koza manji je za 4,7% (oko 2 300 grla), uz smanjenje neto težine za 33 t (6,1%).

Kod ukupno zaklane peradi uz porast broja za 0,3% (oko 152 100 komada) porasla je i neto težina za 3,1% (2 705 t).

Podaci o ukupnom klanju goveda jednaki su podacima o klanju goveda u klaonicama.

U vezi s bruto domaćom proizvodnjom situacija je sljedeća.

Izraženo u postocima, broj zaklanih goveda smanjen je za 11,6%, uz smanjenje neto težine za 11,2%.

Broj ukupno zaklanih ovaca veći je za 0,7%, uz povećanje neto težine za 14,2%.

Broj ukupno zaklanih svinja veći je za 4,3%, a njihova neto težina manja je za 3,5%.

Broj ukupno zaklanih koza manji je za 4,7%, dok je neto težina manja za 6,0%.

Brojčano to iznosi oko 10 520 grla manje zaklanih goveda, oko 3 000 grla više zaklanih ovaca, oko 54 100 grla više zaklanih svinja te oko 2 323 manje zaklanih koza. Smanjenje neto težine kod goveda iznosi oko 5 500 t, kod svinja je neto težina smanjena za 4 500 t, kod ovaca je neto težina povećana za oko 700 t, dok je kod koza neto težina smanjena za oko 33 t.

Broj zaklane peradi manji je za 12,8% (oko 7 205 000 komada), a neto težina manja je za 5,3% (oko 4 800 t).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Godišnji podaci o klanju stoke i peradi u klaonicama preuzimaju se od Ministarstva poljoprivrede – Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane (Područni odjel za kontrolu sustava razvrstavanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova Križevci).

Podaci ukupnoga godišnjega klanja stoke i peradi dobiveni su, osim iz administrativnih podataka o klanju stoke i peradi u klaonicama, i na temelju podataka prikupljenim redovitim godišnjim istraživanjima broja stoke i stočne proizvodnje kod poslovnih subjekata i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Podaci o uvozu i izvozu stoke i peradi preuzimaju se iz statistike robne razmjene s inozemstvom.

Istraživanjem o klanju stoke i peradi u klaonicama prikupljaju se podaci o broju zaklane stoke po vrstama i kategorijama, njihovoj težini prije klanja (bruto težina), težini obrađenog trupa (neto težina) te podaci o randmanima.

Podaci o broju zaklane stoke i peradi na gospodarstvima i prisilnom klanju kod pravnih osoba prikupljaju se, među ostalim, iz podataka o bilancama stoke i peradi.

Metodologija za provedbu istraživanja o stočarstvu temelji se na Uredbi (EZ) br. 1165/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o statističkim podacima o stočarstvu i mesu.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice za koje se podnose mjesečni izvještaji o klanju stoke i peradi jesu pravne osobe i njihovi dijelovi te obrtnici koji se bave djelatnošću klanja stoke i peradi.

Podaci o broju stoke i stočnoj proizvodnji za poslovne subjekte prikupljaju se na dva načina: izvještajima koji se poštom dostavljaju Državnom zavodu za statistiku i u mrežnoj aplikaciji koju ispunjavaju izvještajne jedinice.

Podaci za obiteljska poljoprivredna gospodarstva prikupljeni su metodom telefonskog anketiranja na odabranome stratificiranom uzorku. Uzorak je izabran iz Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava kao baze, a ima oko 17 000 jedinica.

Prognoza bruto domaće proizvodnje temelji se na modelima procjene korištenjem podataka iz raspoloživih administrativnih izvora i redovitih statističkih istraživanja.

Povjerljivost

Agregirani podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost (zbog malog broja jedinica, pravila dominantnosti ili sekundarne povjerljivosti), u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Pravilnikom o načinu zaštite statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku, tretiraju se kao povjerljivi te se stoga ne objavljuju.

Definicije

Neto težina jest težina očišćenog trupa, zaklane stoke i peradi bez kože, krvi, glave (osim kod odojaka i peradi), utrobe, prednjih nogu do koljena i stražnjih nogu do skočnog zgloba.

Randman zaklane stoke i peradi jest postotni odnos težine zaklane stoke i peradi (neto težina) i težine žive stoke i peradi (bruto težina), a iskazuje se u postocima.

Ukupno klanje stoke i peradi obuhvaća svu stoku i perad zaklanu na području Republike Hrvatske bez obzira na podrijetlo. To je zbroj klanja stoke i peradi u klaonicama i klanja stoke i peradi kod pravnih osoba (prisilno klanje) te na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Podaci ukupnog klanja goveda obuhvaćaju isključivo goveda zaklana u klaonicama.

Bruto domaća proizvodnja obuhvaća stoku i perad uzgojenu na području Republike Hrvatske. To je razlika ukupno zaklane stoke i peradi i vanjskotrgovinske bilance (bruto domaća proizvodnja = ukupno klanje stoke i peradi – u meso preračunana masa živih uvezenih životinja + u meso preračunana masa živih izvezenih životinja).

Prognoza bruto domaće proizvodnje odgovara ocjeni broja zaklanih goveda, svinja i ovaca i vanjskotrgovinske bilance živih životinja.

Kratice

Znakovi

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Mario Valentić i Ana Pavetić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr