EKONOMSKI RAČUNI ZA POLJOPRIVREDU U 2022. ZA REPUBLIKU HRVATSKU, HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2

Vrijednost outputa poljoprivredne djelatnosti u 2022. porasla je u odnosu na 2021. ukupno za 18,2%, i to u Panonskoj Hrvatskoj za 17,5%, u Jadranskoj Hrvatskoj za 28,0%, a u Sjevernoj Hrvatskoj za 16,9%, dok je u Gradu Zagrebu pala za 27,1%.

Prikazane stope promjena u 2022. u odnosu na 2021. pokazuju porast osnovnih troškova proizvodnje (međufazna potrošnja), i to za 30,0% u Panonskoj Hrvatskoj, 8,0% u Jadranskoj Hrvatskoj i 7,7% u Sjevernoj Hrvatskoj, a u Gradu Zagrebu pad za 12,9%.

Output biljne proizvodnje u 2022. porastao je u odnosu na 2021. za 21,3%, i to u Panonskoj Hrvatskoj za 19,8%, u Sjevernoj Hrvatskoj za 17,6% i u Jadranskoj Hrvatskoj za 36,6%, a u Gradu Zagrebu pao je za 10,6%.

Output stočne proizvodnje u 2022. porastao je za 16,2%, i to u Panonskoj Hrvatskoj za 16,2%, u Sjevernoj Hrvatskoj za 18,8%, a u Jadranskoj Hrvatskoj za 15,9%. U Gradu Zagrebu pao je za 48,1%.

Bruto dodana vrijednost u 2022. porasla je za 17,8%, i to u Panonskoj Hrvatskoj za 9,3%, u Sjevernoj Hrvatskoj za 24,5% i u Jadranskoj Hrvatskoj za 117,8%, a u Gradu Zagrebu pala je za 55,3%.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Ekonomski računi poljoprivrede prema klasifikaciji HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2 za Republiku Hrvatsku izračunani su na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku i administrativnih podataka Poljoprivredne savjetodavne službe i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Metodologija izračuna ekonomskih računa poljoprivrede prema klasifikaciji HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2 sastoji se od kombinacije metode top-down za količinske pokazatelje (međufazna potrošnja) i metode bottom-up (output, investicije, sve vrste subvencija i radna snaga) uz primjenu cijena na razini Republike Hrvatske po pojedinim pokazateljima izračuna.

Obračunsko razdoblje je kalendarska godina.

Output poljoprivredne djelatnosti vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni svi porezi na proizvode i usluge.

Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja posljedica je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija.

Obuhvat

Ekonomski računi poljoprivrede prema klasifikaciji HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2 obuhvaćaju cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).

Definicije

Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti. Obračunsko razdoblje je kalendarska godina.

Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni svi porezi na proizvode i usluge.

Međufazna potrošnja je vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.

Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.

Potrošnja fiksnoga kapitala je smanjenje vrijednosti fiksnih kapitalnih dobara kao rezultat njihova uobičajenog trošenja i habanja u proizvodnom procesu.

Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.

Naknade za zaposlene definirane su kao ukupne naknade u novcu ili naturi koje isplaćuje poslodavac zaposleniku u zamjenu za obavljeni rad u računovodstvenom razdoblju.

Ostale subvencije na proizvodnju sastoje se od subvencija koje nisu subvencije na proizvode, a proizvođačke jedinice mogu ih dobiti na temelju bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom.

Faktorski dohodak jednak je neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti porezi na proizvodnju, a dodane subvencije na proizvodnju.

Poslovni višak/mješoviti dohodak jednak je razlici faktorskog dohotka i naknade zaposlenicima.

Plaćene rente odgovaraju plaćanjima izvršenima prema vlasniku materijalnih sredstava u zamjenu za ustupanje sredstava na korištenje nekoj drugoj jedinici. U ekonomskim računima poljoprivrede ta stavka uglavnom odgovara zakupninama za zemljište koje zakupci plaćaju vlasnicima zemljišta.

Kamatu čine troškovi plativi po kreditu za kapitalna ulaganja. U ekonomskim računima poljoprivrede kamata je protustavka kredita koji su odobreni za potrebe poljoprivrednih gospodarstava (npr. za kupnju zemljišta, zgrada, strojeva, vozila ili druge opreme).

Poduzetnički dohodak jednak je zbroju primljenih kamata koje se odnose isključivo na poljoprivrednu proizvodnju i razlike neto poslovnog viška/mješovitog dohotka te plaćenih najamnina i plaćenih kamata.

Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća ukupan broj radnih sati svih osoba i zaposlenika koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove unutar poljoprivredne djelatnosti. Mjeri se u jedinicama godišnjeg rada. Jedinica godišnjeg rada jest kvocijent ukupnog broja radnih sati odrađenih u poljoprivredi u tijeku godine i prosječnog broja radnih sati, koji za plaćeni rad iznosi 1 800.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Matej Pejković i Viktor Štimac

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr