DOKTORI ZNANOSTI U 2023.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2023. akademski stupanj postiglo je 806 doktora znanosti. Među njima su bile 454 žene, što je udio od 56,3%.

Među doktorima znanosti više je žena

Od ukupno 806 doktora znanosti na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je njih 65,6%, na Sveučilištu u Splitu 10,9%, na Sveučilištu u Osijeku 9,9%, na Sveučilištu u Rijeci 8,3%, na Sveučilištu u Zadru 3,5%, na Sveučilištu Sjever, Koprivnica, 0,7%, kao i na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, Zagreb, a na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,4%.

Najviše je doktorica znanosti doktoriralo na Sveučilištu u Zadru, 64,3%, po udjelu doktorica znanosti slijede Sveučilište u Osijeku, na kojemu je doktoriralo njih 61,3%, na Sveučilištu u Rijeci doktoriralo ih je 56,7%, na Sveučilištu u Zagrebu 56,0%, na Sveučilištu u Splitu 53,4%, na Sveučilištu Sjever, Koprivnica, 50,0%, kao i na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, Zagreb, dok na Sveučilištu u Slavonskom Brodu nije bilo nijedne doktorice znanosti.

Biomedicina i zdravstvo − najzastupljenije područje doktorskih disertacija

U 2023. najviše doktorskih disertacija bilo je iz područja biomedicine i zdravstva (26,5%), slijedilo je područje tehničkih znanosti (19,7%), područje društvenih znanosti (19,5%), područje prirodnih znanosti (14,1%), područje humanističkih znanosti (10,5%), područje biotehničkih znanosti (6,2%) i interdisciplinarna područja znanosti (3,0%). Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz umjetničkog područja znanosti (0,5%).

Akademski stupanj magistra znanosti prethodno je steklo 7,1% doktora znanosti.

Najviše doktora znanosti u dobnoj skupini 30 – 34 godine

Prema godinama života, najviše doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini 30 – 34 godine (34,0%). U dobnoj skupini do 29 godina bilo je 12,3% doktora znanosti, u dobnoj skupini 35 – 39 godina bilo ih je 20,6%, u dobnoj skupini 40 – 44 godine 12,7%, u dobnoj skupini 45 – 49 godina 8,9%, a u dobnoj skupini 50 i više godina 11,5%.

Doktori znanosti najviše su zaposleni u obrazovanju

Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u djelatnosti obrazovanja (46,8%), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo ih je zaposleno 21,3%, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 14,6%, a u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja bilo ih je zaposleno 3,7%. U svim ostalim djelatnostima bilo je zaposleno 12,7% doktora znanosti, dok je 0,9% doktora znanosti bilo nezaposleno.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Troškove doktorskog studija za 46,9% doktora znanosti platio je poslodavac, doktorski studij osobno je platilo 36,6% doktora znanosti, za 12,3% doktora znanosti bila su izdvojena sredstva iz državnog proračuna, a 4,2% pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za doktore znanosti (obrazac ŠV-70), koje ispunjavaju doktori znanosti ili doktori umjetnosti pri stjecanju toga akademskog stupnja.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje doktorata znanosti ili omogućuju stjecanje doktorata znanosti u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, br. 119/22.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Doktor znanosti jest osoba koja je obranila doktorsku disertaciju.

Visoko učilište jest ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakultet i umjetnička akademija i veleučilište. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilišni doktorski studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija ili sveučilišnoga integriranoga prijediplomskoga i diplomskoga ili sveučilišnoga specijalističkog studija.

Poslijediplomski sveučilišni doktorski studij traje tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta te javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktor znanosti odnosno doktorica znanosti (dr. sc.) ili doktor umjetnosti odnosno doktorica umjetnosti (dr. art.) uz naznaku znanstvenoga ili umjetničkog polja i grane, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13., 34/16. i 56/22.).

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr