STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ U 2023.

U 2023. diplomiralo je ili završilo studij 31 580 studenata. Udio studentica u tom broju iznosio je 19 438, odnosno 61,6%.

Među studentima koji su diplomirali ili završili studij više studentica

Od ukupno 31 580 studenata koji su diplomirali/završili studij, na visokim je školama diplomiralo/završilo studij 0,1% studenata, na veleučilištima 17,0%, na fakultetima 80,6% (na stručnom studiju 12,3%, a na sveučilišnom studiju 68,3% studenata), dok je na umjetničkim akademijama diplomiralo 2,3% studenata.

Najviše studentica koje su diplomirale/završile studij zastupljeno je na umjetničkim akademijama, 68,8%, a slijede sveučilišni studij na fakultetima, 64,4%, stručni studij na fakultetima, 58,9%, i na veleučilištima, 51,3%, dok na visokim školama nije bilo niti jedne studentice.

Najviše studenata diplomiralo na sveučilišnome prijediplomskom studiju

Najviše studenata prema bolonjskom je programu diplomiralo na sveučilišnome prijediplomskom studiju, njih 31,3%, na sveučilišnome diplomskom studiju 30,0%, na stručnome prijediplomskom studiju 21,1%, na sveučilišnome integriranome prijediplomskome i diplomskom studiju 9,3%, a na stručnome diplomskom studiju 8,2%. Prema predbolonjskom programu, diplomiralo je ili završilo studij 0,1% studenata.

Najviše studenata koji su diplomirali/završili studij u dobi od 22 do 24 godine

Prema godinama života, najviše studenata koji su diplomirali/završili studij bilo je u skupini 22 – 24 godine (44,1%), a najmanje u skupini 37 – 39 godina (1,8%). U skupini do 21 godine bilo je 3,3% studenata, u skupini 25 – 27 godina bilo ih je 32,8%, u skupini 28 – 30 godina bilo ih je 8,0%, u skupini 31 – 33 godine bilo ih je 3,6%, u skupini 34 – 36 godina bilo ih je 2,3%, a u skupini 40 i više godina bilo ih je 4,1%.

Najviše studenata diplomiralo/završilo studij iz područja društvenih znanosti

U 2023. najveći je broj studenata koji su diplomirali/završili studij bio iz područja društvenih znanosti (41,1%), a slijedila su područja tehničke znanosti (25,6%), biomedicina i zdravstvo (12,9%), humanističke znanosti (6,5%), biotehničke znanosti (4,8%), prirodne znanosti (4,3%) i umjetničko područje (2,7%). Najmanje studenata koji su diplomirali/završili studij bilo je iz interdisciplinarnih područja znanosti (2,1%).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u 2023. Podaci se prikupljaju upitnikom Statistički list za studente koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij u 2023. u tiskanome ili elektroničkom obliku (obrazac ŠV-50).

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj prema predbolonjskom programu i oni koji su diplomirali/završili studij prema bolonjskom programu. Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju u sklopu pune ili prilagođene satnice.

Završetkom sveučilišnoga prijediplomskoga, diplomskoga ili integriranoga prijediplomskoga i diplomskog studija stječe se akademski naziv uz naznaku struke, dok se završetkom stručnoga prijediplomskog i stručnoga diplomskog studija stječe stručni naziv uz naznaku struke u skladu sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, br. 123/23.).

Visoka učilišta jesu sveučilište te fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Sastavnice sveučilišta jesu fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija jest visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Veleučilište je ustanova koja ustrojava i izvodi stručne studije.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća sveučilišni prijediplomski, sveučilišni diplomski, sveučilišni specijalistički i doktorski studij. U skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija u pravilu se stječe 60 ECTS bodova. Studijski programi mogu se provoditi i kao sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studiji čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 119/22.).

Stručno obrazovanje obuhvaća stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij. Stručni studiji traju dvije do tri godine, završavaju polaganjem svih ispita, a studijskim se programom može predvidjeti polaganje završnog ispita i/ili izrada završnog rada. Njihovim završetkom stječe se 120 – 180 ECTS bodova. Iznimno, stručni studij može trajati četiri godine. Takvim studijem stječe se 240 ECTS bodova.

Veleučilišta mogu organizirati stručni diplomski studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni ili sveučilišni prijediplomski studij.

Završetkom stručnoga diplomskog studija u trajanju od jedne do dvije godine te polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i polaganjem odgovarajućega završnog ispita stječe se u pravilu 60 – 120 ECTS bodova.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr