STUDENTI UPISANI NA SVEUČILIŠNI SPECIJALISTIČKI STUDIJ
U AK. G. 2023./2024.

U akademskoj godini 2023./2024. na sveučilišni specijalistički studij bio je upisan 2 201 student.

Od ukupnog broja studenata, na Sveučilištu u Zagrebu upisano ih je 76,8%, na Sveučilištu u Osijeku 10,0%, na Sveučilištu u Rijeci 8,5%, na Sveučilištu u Splitu 2,5%, na Libertas međunarodnom sveučilištu 1,3%, na Sveučilištu u Puli 0,5%, a na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,4%.

Među upisanim studentima sveučilišnoga specijalističkog studija više žena

Udio žena u ukupnom broju studenata bio je 1 435 (65,2%). Promatrajući prema pojedinom sveučilištu, najviše je žena na Sveučilištu u Puli (90,0%), Libertas međunarodnom sveučilištu (78,6%), Sveučilištu u Osijeku (72,4%), slijede Sveučilište u Splitu (71,4%), Sveučilište u Zagrebu (65,3%), Sveučilište u Rijeci (53,2%) i Sveučilište u Slavonskom Brodu (11,1%).

Područje biomedicine i zdravstva najzastupljenije područje sveučilišnoga specijalističkog studija

Prema znanstvenim i umjetničkim područjima na koja se odnose studiji, najviše su zastupljeni područje biomedicine i zdravstva (39,9%) te područje društvenih znanosti (36,9%). Slabije su zastupljeni područje tehničkih znanosti (8,9%), interdisciplinarno područje znanosti (8,7%), područje humanističkih znanosti (2,3%), područje biotehničkih znanosti (1,2%), umjetničko područje (1,1%) i područje prirodnih znanosti (1,0%).

Najviše studenata sveučilišnoga specijalističkog studija u dobi od 30 do 34 godine

Promatrajući dobnu strukturu u petogodišnjim dobnim skupinama, najviše studenata bilo je u skupini 30 – 34 godine (31,7%), a najmanje u skupini do 24 godine (0,8%). U skupini 25 – 29 godina bilo je 22,0% studenata, u skupini 35 – 39 godina njih 17,6%, u skupini 40 – 44 godine 13,9%, u skupini 45 – 49 godina 8,2%, u skupini 50 – 54 godine 4,0%, a u skupini 55 i više godina bilo je 1,8% studenata.

Prema prebivalištu, 97,2% studenata imalo je prebivalište u Republici Hrvatskoj, a 2,8% izvan nje. Prema državljanstvu, od ukupnog broja studenata, 98,0% bili su državljani Republike Hrvatske, a 2,0% imalo je strano državljanstvo. Od hrvatskih državljana, 95,3% prethodno je diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 4,7% izvan nje.

Studenti sveučilišnoga specijalističkog studija najviše zaposleni u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

Od ukupnog broja studenata, zaposlenih je bilo 98,8%, a nezaposlenih 1,2%. Od svih zaposlenih studenata, najveći je broj bio u području djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (38,9%), u području javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja (18,5%), u području stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (11,6%) te u području obrazovanja (8,6%). Nešto ih je manje bilo zaposleno u području financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (5,5%), u području trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikla (3,5%), u području prerađivačke industrije (3,2%), u području informacija i komunikacija (2,1%) i u području opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (1,8%), a u svim ostalim područjima djelatnosti bilo ih je 6,3%.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Poslodavac je platio studij za 53,2% studenata, 43,2% studenata osobno je platilo studij, za 2,4% studenata studij je financiran iz državnog proračuna, a za 1,2% način plaćanja studija bio je u kategoriji Ostalo.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima upisanima na sveučilišni specijalistički studij. Prikupljaju se upitnikom Prijavni list za studente upisane na sveučilišni specijalistički studij (obrazac ŠV-30), koji ispunjavaju studenti pri upisu na svaku godinu sveučilišnoga specijalističkog studija.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti upisani na sveučilišni specijalistički studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u ak. g. 2023./2024.

Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Podaci se odnose na studente koji su upisali sveučilišni specijalistički studij u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (NN, br. 119/22.).

Poslijediplomski studijski programi klasificiraju se prema Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13., 34/16. i 56/22.).

Visoko učilište jest svaka ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište, fakulteti, umjetničke akademije i veleučilišta. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja obavlja djelatnost visokog obrazovanja, znanstvenu odnosno umjetničku djelatnost i stručnu djelatnost u najmanje dva znanstvena područja ili u znanstvenome i umjetničkom području te u najmanje tri polja.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija jest visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni specijalistički studij izvodi se na poslijediplomskoj razini u trajanju od jedne do dvije godine i njime se stječe akademski naziv specijalist uz naznaku struke (spec. uz naznaku struke) ili sveučilišni specijalist uz naznaku struke (univ. spec. uz naznaku struke) u području medicine, veterine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i sl. u skladu sa Zakonom o akademskom i stručnom nazivu i akademskom stupnju (NN, br. 123/23.).

Akademska godina počinje 1. listopada tekuće godine, a završava 30. rujna sljedeće kalendarske godine.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Mario Vlajčević, načelnik Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr