Priopćenje

Godina: LXI.
Zagreb, 07. svibnja 2024.
TUR-2024-1-1/3

ISSN 1334-0557

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U OŽUJKU 2024.

Porast dolazaka turista za 26,5% i porast noćenja za 34,5% u ožujku 2024. u odnosu na ožujak 2023.

U ožujku 2024. ostvareno je 537 tisuća dolazaka i 1,3 milijuna noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima, što je za 26,5% više dolazaka i za 34,5% više noćenja turista u odnosu na ožujak 2023. Od ukupno ostvarenih 1,3 milijuna noćenja turista, 26,2% ostvarili su domaći turisti, a 73,8% strani.

Domaći turisti ostvarili su 166 tisuća dolazaka te 346 tisuća noćenja u ožujku 2024., što je za 9,5% više dolazaka i za 15,3% više noćenja u odnosu na ožujak 2023.

Strani turisti ostvarili su 371 tisuću dolazaka te 975 tisuća noćenja u ožujku 2024., što je za 35,8% više dolazaka i za 43,0% više noćenja u odnosu na ožujak 2023.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

 

G-1. NOĆENJA TURISTA U OŽUJKU, 2021. – 2024.

U ožujku 2024. najviše noćenja ostvarili turisti iz Njemačke

U ožujku 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše noćenja stranih turista, i to 190 tisuća, što je 19,5% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U odnosu na ožujak 2023. turisti iz Njemačke ostvarili su za dvostruko više noćenja. Najviše su noćili u Istarskoj (46,5%) te u Primorsko-goranskoj županiji (18,1%).

Slijede noćenja turista iz Austrije (15,8%), Slovenije (12,8%), Italije (6,6%) te Bosne i Hercegovine (4,1%). Svi turisti iz spomenutih zemalja ostvarili su više noćenja u ožujku 2024. nego u ožujku 2023.

I u ožujku 2024. Istarska županija s najviše ostvarenih noćenja turista

U Istarskoj županiji ostvareno je najviše noćenja turista u ožujku 2024., i to 409 tisuća noćenja, što je 30,9% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na ožujak 2023. u Istarskoj županiji ostvareno je 77,0% više noćenja turista. Od ukupno ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji, domaći turisti ostvarili su 63 tisuće noćenja, a strani turisti 346 tisuća noćenja. Najviše noćenja stranih turista u Istarskoj županiji ostvarili su turisti iz Njemačke (25,6%), Austrije (22,9%), Slovenije (20,7%), Italije (9,4%) te Češke (3,8%).

Nakon Istarske županije slijedi Primorsko-goranska županija s ostvarenih 236 tisuća noćenja i Grad Zagreb s ostvarenih 167 tisuća noćenja.

G-2. STRUKTURA NOĆENJA DOMAĆIH TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., OŽUJAK 2024.

G-3. STRUKTURA NOĆENJA STRANIH TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., OŽUJAK 2024.

Turisti najviše noćili u skupini Hoteli i sličan smještaj

U skupini Hoteli i sličan smještaj u ožujku 2024. ostvareno je najviše noćenja turista, i to 831 tisuću, što je 62,9% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na ožujak 2023. u skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je za 29,2% više noćenja turista. U skupini Hoteli i sličan smještaj prema veličini smještajnih objekata s obzirom na broj soba najviše noćenja turista ostvareno je u velikim smještajnim objektima (objekti iz skupine Hoteli i sličan smještaj sa 100 ili više soba), i to 621 tisuću noćenja, što je 74,7% noćenja turista od ukupno ostvarenih noćenja turista u skupini Hoteli i sličan smještaj.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, i to 380 tisuća noćenja, što je 28,8% od ukupno ostvarenih noćenja. Ta skupina smještaja imala je porast noćenja za 27,5% u odnosu na ožujak 2023.

G-4. STRUKTURA NOĆENJA TURISTA U SKUPINI HOTELI I SLIČAN SMJEŠTAJ PREMA VELIČINI OBJEKATA, OŽUJAK 2024.

Skupina Hoteli i sličan smještaj s najviše raspoloživih soba i stalnih postelja

U ožujku 2024. turisti su na raspolaganju imali 112 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje sa 273 tisuće stalnih postelja.

U skupini Hoteli i sličan smještaj turisti su na raspolaganju imali 49 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 43,3% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) s 98 tisuća stalnih postelja (što je 35,8% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U ožujku 2024. u skupini Hoteli i sličan smještaj prosječna popunjenost soba iznosila je 36,6%, a stalnih postelja 32,9%.

Turisti u dobi od 35 do 44 godine ostvarili najviše noćenja

U ožujku 2024. najviše noćenja ostvarili su turisti u dobi od 35 do 44 godine, i to 240 tisuća (što je 18,2% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede turisti u dobi od 45 do 54 godine s ostvarenih 230 tisuća noćenja (što je 17,4% od ukupno ostvarenih noćenja).

U prvom tromjesečju 2024. turisti ostvarili 16,7% više dolazaka i 17,2% više noćenja u odnosu na isto tromjesečje 2023.

U prvom tromjesečju 2024. u komercijalnim smještajnim objektima ostvaren je 1,1 milijun dolazaka i 2,6 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 16,7% i porast noćenja turista za 17,2% u odnosu na isto razdoblje 2023.

Domaći su turisti u prvom tromjesečju 2024. ostvarili 422 tisuće dolazaka i 885 tisuća noćenja, što je porast dolazaka za 6,9% i porast njihovih noćenja za 8,6%.

Strani su turisti u istom razdoblju ostvarili 658 tisuća dolazaka i 1,7 milijuna noćenja, što je za 24,0% više dolazaka i za 22,1% više njihovih noćenja u odnosu na isto razdoblje 2023.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (267 tisuća noćenja, što je 15,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Slijede noćenja turista iz Slovenije (15,3%), Austrije (13,8%), Italije (6,9%) te Bosne i Hercegovine (5,0%). Sve spomenute zemlje ostvarile su porast noćenja turista u prvom tromjesečju 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

      Dolasci       Noćenja
III. 2024. I. – III. 2024. Indeksi
III. 2024.
III. 2023.
Indeksi
I. – III. 2024.
I. – III. 2023.
III. 2024. I. – III. 2024. Indeksi
III. 2024.
III. 2023.
Indeksi
I. – III. 2024.
I. – III. 2023.
Ukupno 536 633 1 080 274 126,5 116,7 1 321 636 2 619 112 134,5 117,2
Domaći turisti 165 754 422 136 109,5 106,9 346 300 885 071 115,3 108,6
Strani turisti 370 879 658 138 135,8 124,0 975 336 1 734 041 143,0 122,1

2. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA PO ŽUPANIJAMA U OŽUJKU 2024.

         Ukupno Domaći Strani Indeksi
III. 2024.
III. 2023.
ukupno domaći strani
Republika Hrvatska dolasci 536 633 165 754 370 879 126,5 109,5 135,8
   noćenja 1 321 636 346 300 975 336 134,5 115,3 143,0
Zagrebačka županija dolasci 8 597 3 378 5 219 131,6 111,3 149,3
    noćenja 15 791 7 003 8 788 116,5 116,4 116,7
Krapinsko-zagorska županija dolasci 12 776 8 226 4 550 117,1 114,2 122,8
    noćenja 27 255 17 058 10 197 115,9 115,4 116,6
Sisačko-moslavačka županija dolasci 1 554 838 716 128,9 115,7 148,5
    noćenja 4 307 2 822 1 485 125,6 115,4 150,8
Karlovačka županija dolasci 9 853 2 896 6 957 149,2 122,8 163,8
    noćenja 15 890 5 040 10 850 153,1 128,5 168,0
Varaždinska županija dolasci 6 711 3 966 2 745 128,7 110,4 169,2
   noćenja 15 631 10 106 5 525 129,6 120,8 149,3
Koprivničko-križevačka županija dolasci 1 279 708 571 113,4 93,8 153,1
    noćenja 2 738 1 332 1 406 98,7 90,9 107,4
Bjelovarsko-bilogorska županija dolasci 1 891 1 399 492 90,4 88,7 95,5
    noćenja 6 098 4 866 1 232 92,1 96,0 79,3
Primorsko-goranska županija dolasci 87 015 29 603 57 412 145,4 131,2 154,1
   noćenja 235 701 66 046 169 655 146,0 132,5 152,1
Ličko-senjska županija dolasci 13 790 3 144 10 646 163,2 95,9 205,9
   noćenja 22 063 5 616 16 447 174,0 107,4 220,7
Virovitičko-podravska županija dolasci 1 384 872 512 145,7 126,9 194,7
   noćenja 3 453 2 350 1 103 179,6 160,4 240,8
Požeško-slavonska županija dolasci 1 825 1 496 329 105,4 103,5 115,0
   noćenja 4 624 3 982 642 101,0 102,3 93,7
Brodsko-posavska županija dolasci 2 601 1 185 1 416 105,1 113,3 99,1
    noćenja 4 008 1 881 2 127 96,9 103,2 91,9
Zadarska županija dolasci 28 732 11 045 17 687 128,2 100,8 154,2
    noćenja 69 342 21 694 47 648 145,2 116,0 164,0
Osječko-baranjska županija dolasci 8 320 5 888 2 432 101,6 107,2 90,2
   noćenja 15 369 10 415 4 954 101,2 112,9 83,1
Šibensko-kninska županija dolasci 14 641 8 041 6 600 123,5 113,8 137,8
   noćenja 35 533 15 832 19 701 133,0 120,5 145,0
Vukovarsko-srijemska županija dolasci 6 153 2 755 3 398 74,8 59,9 93,7
   noćenja 10 979 4 941 6 038 83,9 73,5 94,8
Splitsko-dalmatinska županija dolasci 58 047 18 288 39 759 112,5 107,0 115,2
    noćenja 143 899 35 470 108 429 117,2 110,6 119,6
Istarska županija dolasci 132 434 26 431 106 003 159,6 117,9 175,1
    noćenja 408 913 62 513 346 400 177,0 125,0 191,3
Dubrovačko-neretvanska županija dolasci 49 132 9 274 39 858 97,1 104,8 95,5
    noćenja 99 861 19 417 80 444 103,7 114,4 101,5
Međimurska županija dolasci 6 353 3 666 2 687 103,9 92,9 124,1
    noćenja 13 418 6 936 6 482 110,2 96,1 130,6
Grad Zagreb dolasci 83 545 22 655 60 890 110,9 100,1 115,6
    noćenja 166 763 40 980 125 783 104,0 97,5 106,3

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA PREMA VELIČINI OBJEKATA IZ SKUPINE 55.1 HOTELI I SLIČAN SMJEŠTAJ U OŽUJKU 2024.

     Broj soba i apartmana Broj stalnih postelja Dolasci Noćenja
ukupno domaći strani ukupno domaći strani
Republika Hrvatska 48 708 97 985 369 447 119 727 249 720 831 080 232 760 598 320
Mali objekti (manje od 25 soba) 3 722 7 654 27 752 10 854 16 898 48 818 17 156 31 662
Srednje veliki objekti (25 do 99 soba) 10 510 20 859 87 053 33 629 53 424 161 466 58 532 102 934
Veliki objekti (100 ili više soba) 34 476 69 472 254 642 75 244 179 398 620 796 157 072 463 724
Veliki objekti (100 do 249 soba) 18 664 38 069 140 983 45 814 95 169 330 729 91 439 239 290
Veliki objekti (250 ili više soba) 15 812 31 403 113 659 29 430 84 229 290 067 65 633 224 434

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17. i 33/23.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Prema Uredbi EU br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kriterij za određivanje veličine turističkog smještajnog objekta iz skupine Hoteli i sličan smještaj jest broj soba i apartmana (smještajnih jedinica). Turistički smještajni objekti iz skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj razvrstavaju se prema broju soba i apartmana na:

– male objekte: manje od 25 soba

– srednje objekte: od 25 do 99 soba

– velike objekte: 100 ili više soba koji se dijele još na dvije skupine: od 100 do 249 soba te 250 ili više soba.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice  
   
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN Narodne novine

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Kristina Baluban

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti