DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U LIPNJU 2024.

 

U lipnju 2024. ostvareno za 3,4% više dolazaka, ali za 5,0% manje noćenja turista u odnosu na lipanj 2023.

U lipnju 2024. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 2,8 milijuna dolazaka i 12,5 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka turista za 3,4%, ali pad noćenja za 5,0% u odnosu na lipanj 2023. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista 92,7% čine noćenja stranih turista, a 7,3% noćenja domaćih turista. Domaći su turisti u lipnju 2024. prosječno ostvarili 3,1, a strani 4,6 noćenja po dolasku.

Domaći turisti ostvarili su 294 tisuće dolazaka i 910 tisuća noćenja u lipnju 2024., što je porast dolazaka za 2,1% i porast noćenja za 0,6% u odnosu na lipanj 2023.

U lipnju 2024. strani turisti ostvarili su 2,5 milijuna dolazaka i 11,6 milijuna noćenja, što je u odnosu na lipanj 2023. porast dolazaka za 3,5%, a pad noćenja za 5,4%.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

Za 32,1% manje noćenja turista iz Njemačke

U lipnju 2024. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista, i to 382 tisuće dolazaka i 2,5 milijuna noćenja, što čini 15,1% od ukupno ostvarenih dolazaka i 21,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj. Najviše su noćili u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje su ukupno ostvarili 1,8 milijuna noćenja, što čini 69,8% od ukupno ostvarenih noćenja njemačkih turista u Hrvatskoj. No u usporedbi s lipnjem 2023. turisti iz Njemačke ostvarili su za 19,4% manje dolazaka i za 32,1% manje noćenja. Manje turističkih noćenja iz Njemačke ostvareno je u svim županijama te ih je tako u Istarskoj županiji ostvareno za 33,5%, a u Primorsko-goranskoj za 34,2% manje.

Slijede noćenja turista iz Austrije (10,4%), Poljske (10,0%), Slovenije (9,8%), Češke (6,8%), Ujedinjene Kraljevine (5,4%), Italije (3,7%) te Mađarske (3,3%). U odnosu na lipanj 2023. bilo je manje noćenja turista iz Austrije (6,0% manje), Italije (10,0% manje) i Mađarske (4,3% manje), dok je porast noćenja ostvaren iz ostalih spomenutih zemalja.

Najviše turističkih noćenja ostvareno u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvareno je najviše noćenja turista u lipnju 2024., i to 5,9 milijuna, što je 46,9% od ukupno ostvarenih noćenja. U toj skupini smještaja ostvareno je za 5,0% manje noćenja u odnosu na lipanj 2023.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Hoteli i sličan smještaj, i to 3,5 milijuna noćenja, što je 27,6% od ukupno ostvarenih noćenja. U toj skupini smještaja ostvareno je za 0,4% više noćenja u odnosu na lipanj 2023. Prema veličini smještajnih objekata i s obzirom na broj soba u ovoj skupini najviše noćenja turista ostvareno je u velikim smještajnim objektima (objekti iz skupine Hoteli i sličan smještaj sa 100 ili više soba), i to 2,7 milijuna noćenja, što je 77,4% noćenja turista od ukupno ostvarenih noćenja turista u skupini Hoteli i sličan smještaj.

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje ostvareno je 3,2 milijuna noćenja, što je 25,5% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na lipanj 2023. u toj je skupini smještaja ostvareno za 10,3% manje noćenja.

Strani turisti najviše noćili u Rovinju

Strani su turisti najviše noćenja u prvome ljetnome mjesecu 2024. ostvarili u Rovinju – Rovigno, i to 608 tisuća noćenja. U odnosu na lipanj 2023. u Rovinju su strani turisti ostvarili za 10,5% manje noćenja. Najviše noćenja stranih turista u Rovinju – Rovigno ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 213 tisuća noćenja, što čini 35,0% od ukupnih noćenja stranih turista u Rovinju. Slijede noćenja stranih turista u Dubrovniku, Poreču – Parenzo, Splitu i Umagu – Umago.

Crikvenica, grad s najviše ostvarenih noćenja domaćih turista

Domaći su turisti najviše noćenja u lipnju 2024. ostvarili u Crikvenici, i to 44 tisuće noćenja, što je 22,0% od ostvarenih noćenja domaćih turista u Primorsko-goranskoj županiji. U usporedbi s lipnjem 2023. u Crikvenici su domaći turisti ostvarili manje noćenja, i to za 7,5%. Slijede noćenja domaćih turista u Gradu Zagrebu, Malom Lošinju, Biogradu na Moru i Umagu – Umago.

Najviše soba i stalnih postelja raspoloživo u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

Turistima je u lipnju 2024. na raspolaganju bilo 373 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 976 tisuća stalnih postelja.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turisti su na raspolaganju imali 207 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 55,7% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana i mjesta za kampiranje) s 552 tisuće stalnih postelja (što je 56,5% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 80 tisuća soba i apartmana sa 169 tisuća stalnih postelja. Prosječna popunjenost soba u lipnju 2024. iznosila je 68,3%, a stalnih postelja 69,4%.

Turisti u dobi od 55 do 64 godine ostvarili najviše noćenja

U lipnju 2024. najviše noćenja ostvarili su turisti u dobi od 55 do 64 godine, i to 2,1 milijun (što je 16,9% od ukupno ostvarenih noćenja). U strukturi njihovih noćenja 95,2% ostvarili su strani turisti, dok su 4,8% ostvarili domaći turisti.

U prvoj polovici 2024. ostvareno 3,3% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2023.

U prvih šest mjeseci 2024. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 6,9 milijuna dolazaka i 24,8 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 7,9% i porast noćenja turista za 3,3% u odnosu na isto razdoblje 2023. U strukturi ukupno ostvarenih noćenja 88,4% čine noćenja stranih turista, a 11,6% noćenja domaćih turista.

Domaćih je turista u prvoj polovici 2024. došlo 1,2 milijuna i ostvarili su 2,9 milijuna noćenja, što je za 5,5% više dolazaka i za 3,5% više noćenja u odnosu na prvu polovicu 2023. Prosječno su ostvarili 2,4 noćenja po dolasku.

Stranih je turista u prvih šest mjeseci 2024. došlo 5,7 milijuna te su ostvarili 21,9 milijuna noćenja, što je za 8,5% više dolazaka i za 3,3% više noćenja. Prosječno su ostvarili 3,9 noćenja po dolasku.

Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (5,4 milijuna noćenja, što je 24,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). Slijede noćenja turista iz Austrije (10,7%), Slovenije (9,9%), Poljske (7,7%), Ujedinjene Kraljevine (5,6%), Češke (4,4%), Italije (3,6%) te SAD-a (3,3%). Sve spomenute zemlje ostvarile su porast noćenja turista u prvih šest mjeseci 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. osim Njemačke i Italije. Turisti iz Njemačke ostvarili su za 10,8%, a turisti iz Italije za 4,5% manje noćenja.

U prvih šest mjeseci 2024. u Istarskoj županiji ostvareno 31,9% ukupnih noćenja turista

U prvoj polovici 2024. u Istarskoj županiji ostvareno je najviše noćenja turista, i to 7,9 milijuna, što je gotovo trećina ostvarenih noćenja u Hrvatskoj (31,9%). Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 4,3 milijuna ostvarenih noćenja turista, što je 17,4% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj, te Primorsko-goranska županija s ostvarenih 3,8 milijuna noćenja turista, što je 15,5% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj. Od spomenutih županija samo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvaren porast noćenja, i to za 7,2%, dok je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji broj noćenja pao, i to u Istarskoj za 1,3%, a u Primorsko-goranskoj za 2,7% u prvih šest mjeseci 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17. i 33/23.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Prema Uredbi EU br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kriterij za određivanje veličine turističkog smještajnog objekta iz skupine Hoteli i sličan smještaj jest broj soba i apartmana (smještajnih jedinica). Turistički smještajni objekti iz skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj razvrstavaju se prema broju soba i apartmana na:

– male objekte: manje od 25 soba

– srednje objekte: od 25 do 99 soba

– velike objekte: 100 ili više soba koji se dijele još na dvije skupine: od 100 do 249 soba te 250 ili više soba.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr