Priopćenje

Godina: LXI.
Zagreb, 02. svibnja 2025.
TUR-2024-2-1

ISSN 1334-0557

NAUTIČKI TURIZAM – Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2024.

 

U 2024. istraživanjem je bilo obuhvaćeno 226 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 85 marina (od toga 20 suhih marina), 81 sidrište, 16 privezišta te 44 odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosila je 4 949 829 m2 s 19 073 veza.

1. KAPACITET LUKA NAUTIČKOG TURIZMA I ZAPOSLENI, STANJE 31. KOLOVOZA 2023. I 2024.

         2023. 2024.
Površina akvatorija, m2 4 823 256 4 949 829
Broj vezova, ukupno 19 131 19 073
Od toga za plovila duljine    
Do 6 m 854 800
6 – 8 m 1 696 1 623
8 – 10 m 2 315 2 270
10 – 12 m 5 027 5 151
12 – 15 m 5 601 5 657
15 – 20 m 2 648 2 586
Više od 20 m 990 986
Duljina razvijene obale za privez plovila, m 75 118 76 181
Broj mjesta za smještaj plovila na kopnu 7 102 7 050
Ukupna površina prostora za smještaj plovila na kopnu, m2 782 113 765 229
Od toga natkriveni prostor (hangar), m2 27 866 25 936
Broj zaposlenih, ukupno 2 042 2 136
Od toga sezonski 467 467

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2024. u lukama nautičkog turizma iznosila 68,0%

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2024. u lukama nautičkog turizma iznosila je 68,0%, vezova u moru 76,5%, a vezova na kopnu 48,7%. Za plovila na stalnom ugovoru ukupna prosječna popunjenost kapaciteta vezova bila je 67,0%, prosječna popunjenost vezova u moru 75,6%, a vezova na kopnu 47,6%.

G-1. PROSJEČNA UKUPNA POPUNJENOST KAPACITETA VEZOVA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA U 2024., PO MJESECIMA

G-2. PROSJEČNA POPUNJENOST KAPACITETA VEZOVA PREMA STALNIM UGOVORIMA U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA U 2024., PO MJESECIMA

U tranzitu za 3,8% manje plovila nego u 2023.

Nakon što je u 2023. evidentiran pad broja plovila u tranzitu u odnosu na 2022., isti trend nastavio se i u 2024., kada su bila evidentirana 214 632 plovila u tranzitu, što je pad za 3,8% u odnosu na 2023.

Najviše plovila u tranzitu u 2024. bilo je pod zastavom Hrvatske (48,9%). Slijede plovila u tranzitu pod zastavama Njemačke (13,1%), Italije (11,7%), Austrije (6,5%) i Slovenije (5,8%), što je 86,0% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Od spomenutih je zemalja više plovila u tranzitu u 2024. u odnosu na 2023. bilo samo pod zastavom Slovenije, i to za 4,7%. Ostale spomenute zemlje imale su u 2024. u odnosu na 2023. manje plovila u tranzitu, i to kako slijedi: pod zastavom Italije za 7,2%, pod zastavom Hrvatske za 6,1%, pod zastavom Austrije za 6,2%, a pod zastavom Njemačke za 3,7%.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (58,2%), slijede motorne jahte (32,5%) te ostala plovila (9,3%).

Najviše plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (što čini 35,5% od njihova ukupnog broja) te plovila od 10 do 12 m duljine (što čini 27,6% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, i to njih 54 881 (što je 26,3% od ukupnog broja takvih plovila). Slijedi Šibensko-kninska županija s 51 056 plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru (24,4%).

G-3. STRUKTURA BROJA PLOVILA U TRANZITU PREMA ZASTAVI PLOVILA U 2024.

Na stalnom vezu za 2,2% više plovila nego u 2023.

Na stalnom je vezu u lukama nautičkog turizma u 2024. ukupno bilo 16 845 plovila, što je za 2,2% više nego u 2023. Vezom u moru koristilo se 78,2% plovila, a mjestom na kopnu koristilo se 21,8% plovila.

Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (47,8%), slijede jahte na jedra (45,9%) te ostala plovila (6,3%).

Prema zastavi plovila, na stalnom vezu u moru najviše je plovila bilo pod zastavom Hrvatske, njih 47,0%. Slijede plovila pod zastavama Njemačke (15,8%), Austrije (14,0%), Slovenije (5,8%), Poljske (3,6%) te Italije (2,5%). U 2024. je pod zastavama Hrvatske, Poljske i Slovenije u odnosu na 2023. došlo više plovila, i to pod zastavom Hrvatske za 5,8%, pod zastavom Poljske za 26,5% te pod zastavom Slovenije za 7,8%, dok je manje plovila došlo pod zastavom Austrije, za 6,3%, pod zastavom Italije, za 10,9%, i pod zastavom Njemačke, za 3,6%.

Prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (tj. 33,0% od ukupnog broja takvih plovila), a zatim plovila duljine od 10 do 12 m (tj. 27,0% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru).

U Šibensko-kninskoj županiji bilo je najviše plovila na stalnom vezu u moru u 2024., njih 3 038, što je 23,1% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru. Slijede plovila kojih je na stalnom vezu u Istarskoj županiji bilo 3 020 (22,9%), u Zadarskoj 2 688 (20,4%), u Primorsko-goranskoj 2 201 (16,7%), u Splitsko-dalmatinskoj 1 675 (12,7%), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 558 (4,2%).

G-4. STRUKTURA BROJA PLOVILA NA STALNOM VEZU PREMA ZASTAVI PLOVILA U 2024.

Porast prihoda luka nautičkog turizma u svim županijama u odnosu na prethodnu godinu

U 2024. luke nautičkog turizma ostvarile su ukupne prihode u iznosu od 180 milijuna eura bez PDV-a, što je za 12,1% više u odnosu na 2023.

U ukupno ostvarenim prihodima najveći prihodi ostvareni su od iznajmljivanja vezova, i to 129 milijuna eura (što čini 71,2% od ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2023. prihod od iznajmljivanja vezova veći je za 11,6%.

Porast ukupnih prihoda ostvaren je u svim županijama u 2024. u odnosu na 2023., i to kako slijedi: u Šibensko-kninskoj za 13,6%, u Zadarskoj za 13,3%, u Primorsko-goranskoj za 13,2%, u Splitsko-dalmatinskoj za 11,7%, u Dubrovačko-neretvanskoj za 11,5% te u Istarskoj za 7,9%.

U 2024. Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija ostvarile najveće prihode

Najveće prihode u 2024. ostvarile su luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji, 45 milijuna eura (što je 25,0% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj) i luke Splitsko-dalmatinske županije, 43 milijuna eura (što je 24,0% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj). U obje spomenute županije najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, i to u Šibensko-kninskoj 29 milijuna eura (što je 64,4% od ukupnih prihoda ostvarenih u Šibensko-kninskoj županiji) te u Splitsko-dalmatinskoj 28,6 milijuna eura (što je 66,1% od ukupnih prihoda ostvarenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji).

 

Napomena

Detaljni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se svake godine.

 

2. OSTVARENI PRIHOD LUKA NAUTIČKOG TURIZMA BEZ PDV-a

     Prihod, tis. eura Indeksi
2024.
2023.
2023. 2024.
Republika Hrvatska 160 924 180 475 112,1
Primorsko-goranska županija 20 383 23 067 113,2
Zadarska županija 31 413 35 586 113,3
Šibensko-kninska županija 39 647 45 034 113,6
Splitsko-dalmatinska županija 38 751 43 303 111,7
Istarska županija 21 719 23 441 107,9
Dubrovačko-neretvanska županija 9 010 10 043 111,5

G-5. OSTVARENI PRIHOD LUKA NAUTIČKOG TURIZMA

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su prikupljeni upotrebom mrežnog upitnika uz podršku računala, na e-obrascu TU-18 (Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma), dostupnome na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku https://podaci.dzs.hr/hr/.

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje kapaciteta i broja plovila na stalnom vezu i u tranzitu prema zastavi i duljini plovila u lukama nautičkog turizma i drugim objektima za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata te popunjenost (zauzetost) i ostvareni prihodi luka nautičkog turizma i drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.) i Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2024. godine (NN, br. 29/25.).

Izvještajne jedinice i obuhvat

Izvještajne jedinice u ovom istraživanju jesu luke nautičkog turizma: sidrišta, privezišta, suhe marine, marine i odlagališta plovnih objekata.

Od 9. prosinca 2019. na snagu je stupio novi Pravilnik o kategorizaciji luke nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (NN, br. 120/19.). Prema navedenom Pravilniku, pojam ''luka nautičkog turizma'' obuhvaća samo marine, dok se drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju u nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata i suhu marinu.

U skladu s novim Pravilnikom, luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata poslovno su funkcionalne cjeline u kojima pravna ili fizička osoba posluje i pruža turističke usluge u nautičkom turizmu te druge usluge za potrebe turista (trgovačke, ugostiteljske i drugo).

Pravne ili fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika imaju rješenje za luku nautičkog turizma u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01., 108/01., 106/04. i 72/08.) nemaju obvezu usklađivanja s Pravilnikom, ali mogu, u skladu s njim, podnijeti zahtjev za razvrstavanje i kategorizaciju.

Obuhvat je u ovom istraživanju potpun, što znači da se istraživanjem obuhvaćaju luke nautičkog turizma – marine i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata – sidrište / nautičko sidrište, privezište / nautičko privezište, suha marina i odlagalište plovnih objekata u kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu.

Ovim istraživanjem nisu obuhvaćene ove luke za posebne namjene: vojne luke, luke tijela unutarnjih poslova, industrijske luke, sportske luke i ribarske luke.

Povjerljivost

Tajnost prikupljenih podataka zajamčena je Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20. i 155/23.). Prikupljeni podaci koriste se isključivo za statističke svrhe i iskazuju se u zbirnom obliku te se ne smiju niti koristiti niti prosljeđivati drugim osobama ili tijelima radi utvrđivanja prava i obveza izvještajnih jedinica (kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe) ili za provjeru izvještajnih jedinica.

Definicije

Nautički turizam jest plovidba i boravak turista (nautičar ili putnik) na plovnim objektima (motorne jahte, jahte na jedra, brodica i ostalo) za osobne potrebe ili gospodarsku djelatnost i boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora, rekreacije i krstarenja.

Marina je dio posebno izgrađenoga i uređenoga morskoga ili vodnog prostora i obale za pružanje usluga veza, smještaja turista u plovnim objektima i ostalih usluga potrebnih turistima. U marinama se pružaju usluge pića, napitaka i prehrane.

Marine i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju se u vrste, a marine se i kategoriziraju.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 72/08.) i Pravilniku o kategorizaciji luke nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (NN, br. 120/19.), marine se označuju sidrima (dva sidra, tri sidra, četiri sidra i pet sidara). Marine koje već imaju rješenja prema starom Pravilniku (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01. i 108/01.) nemaju obvezu usklađivanja prema novom Pravilniku i kategorizirane su u marine prve, druge i treće kategorije.

Sidrište (nautičko sidrište) jest dio morskoga ili vodnog prostora pogodan za sidrenje plovnih objekata i opremljen napravama za sigurno sidrenje.

Privezište (nautičko privezište) jest dio posebno izgrađenoga morskoga ili vodnog prostora i dio za pružanje usluga veza.

Suha marina jest dio ograđenoga i uređenoga kopna za pružanje usluga smještaja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja plovnog objekta u vodu i dizanja plovnog objekta iz vode. U suhoj marini mogu boraviti turisti, može se obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu i mogu se pružati usluge pića, napitaka i prehrane.

Odlagalište plovnih objekata jest dio ograđenoga i uređenoga kopna za pružanje usluga odlaganja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja plovnog objekta u vodu i dizanja plovnog objekta iz vode. U odlagalištu plovnih objekata ne mogu boraviti turisti i u njemu se ne može obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu.

Akvatorij je površina mora luke nautičkog turizma s pripadajućim gatovima (bez kopnenog dijela).

Vez u moru dio je morskog prostora u kojem se može smjestiti plovni objekt.

Razvijena obala za privez plovila jest uređeni dio obale na kojem se plovni objekt može privezati (gatovi s vezovima).

Prostor za smještaj plovila na kopnu jest uređena površina za odlaganje (smještaj) plovila.

Mjesto na kopnu dio je prostora na kopnu gdje se može smjestiti plovni objekt.

Boravak u luci nautičkog turizma dijeli se na stalni i tranzitni, ovisno o tome je li za korištenje veza u moru ili mjesta na kopnu unaprijed zaključen ugovor. U slučaju da jest, riječ je o stalnom boravku, a ako nije, riječ je o tranzitnome (privremenome, dnevnome) boravku.

Motorna jahta jest plovilo na motorni pogon za razonodu, sport ili rekreaciju koje prema uobičajenim pomorskim uzancama ima kabinu s najmanje dva ležaja, zahod i uređaj za kuhanje.

Jahta na jedra jest plovni objekt za razonodu, sport ili rekreaciju čije je osnovno pogonsko sredstvo vjetar. Raspolaže kabinom s najmanje dva ležaja, zahodom i uređajem za kuhanje.

Ostala plovila jesu čamci (drveni, plastični, gumeni i sl.) duljine 3 m i više ili duljine manje od 3 m ako imaju motor. Tu pripadaju i gliseri ako ne ispunjavaju uvjete za razvrstavanje u jahte.

Popunjenost kapaciteta vezova u moru iskazuje se kao odnos zauzetih i raspoloživih vezova u moru, uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova na kopnu iskazuje se kao odnos zauzetih i raspoloživih vezova na kopnu, uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova (brod-dana) prema stalnom ugovoru u moru iskazuje se kao odnos zauzetih vezova u moru prema stalnom ugovoru i raspoloživih vezova u moru. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova (brod-dana) prema stalnom ugovoru na kopnu iskazuje se kao odnos zauzetih vezova na kopnu prema stalnom ugovoru i raspoloživih vezova na kopnu. Podatak je izražen kao postotak.

Pod prihodom se iskazuju samo oni prihodi (isključujući PDV) koje ostvaruje luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (iznajmljivanjem vezova te ostalim uslugama koje sama obavlja, npr. servisne usluge, usluge iznajmljivanja plovila, prodaja robe i ugostiteljske usluge).

 

Kratice  
   
m metar
m2 četvorni metar
mil. milijun
NN Narodne novine
PDV porez na dodanu vrijednost
tis. tisuća

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti