PROSJEČNE MJESEČNE NETO I BRUTO PLAĆE ZAPOSLENIH ZA SIJEČANJ 2024.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2024. iznosila je 1 239 eura, što je nominalno više za 4,0%, a realno za 4,4% u odnosu na prosinac 2023.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2024. iznosila je 1 695 eura, što je nominalno više za 4,6%, a realno za 5,0% u odnosu na prosinac 2023.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 1 878 eura, a najniža je isplaćena u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 843 eura.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za siječanj 2024. bila je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 689 eura, a najniža je bila u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 090 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 13,3%, a realno za 8,8%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 13,1%, a realno za 8,6%.

U siječnju 2024. bila su prosječno 182 plaćena sata, što je u odnosu na prosinac 2023. više za 9,6%. Najveći broj plaćenih sati bio je u djelatnosti Vodni prijevoz (195), a najmanji u Djelatnostima socijalne skrbi bez smještaja (171).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za siječanj 2024. iznosila je 6,68 eura, što je u odnosu na prosinac 2023. niže za 4,0%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 8,8%.

Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za siječanj 2024. iznosila je 9,13 eura, što je u odnosu na prosinac 2023. niže za 3,6%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 8,6%.

Medijalna neto plaća za siječanj 2024. iznosila je 1 059 eura, dok je medijalna bruto plaća iznosila 1 420 eura.

Detaljne podatke možete preuzeti na poveznici Statistika u nizu.

 

Područja djelatnosti prema NKD-u 2007.

A	Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
B	Rudarstvo i vađenje
C	Prerađivačka industrija
D	Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija
E	Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša
F	Građevinarstvo
G	Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla
H	Prijevoz i skladištenje
I	Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
J	Informacije i komunikacije
K	Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja
L	Poslovanje nekretninama
M	Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti
N	Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti
O	Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje
P	Obrazovanje
Q	Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi
R	Umjetnost, zabava i rekreacija
S	Ostale uslužne djelatnosti

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori podataka

Podaci o mjesečnim neto i bruto plaćama te broju sati za koje su zaposlene osobe primile plaću dobiveni su obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD), koje se primjenjuje od 1. siječnja 2014.

Obveznici dostavljanja obrasca JOPPD jesu isplatitelji svih vrsta dohodaka za koje je propisima o porezu na dohodak propisana obveza obračunavanja i plaćanja poreza po odbitku.

Obuhvat i usporedivost

Obuhvaćeni su zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na području Republike Hrvatske.

Nisu obuhvaćeni zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama i zaposleni osiguranici poljoprivrednici te unutar podataka o prosječnim mjesečnim plaćama nedostaju podaci o njihovim isplatama.

Podaci o mjesečnim neto i bruto plaćama zaposlenih u pravnim osobama obuhvaćaju neto i bruto plaće zaposlenih koji imaju zasnovan radni odnos bez obzira na vrstu radnog odnosa i duljinu radnog vremena.

Zaposleni koji su primili plaću u nepunome radnom vremenu preračunani su na ekvivalent punoga radnog vremena.

Podaci o mjesečnoj neto i bruto plaći iskazuju se prema načelu obavljenih isplata u tekućemu za prethodni mjesec, što odgovara dinamici isplata u najvećem broju pravnih osoba te se i prosjek plaće odnosi na mjesec za koji je isplata primljena, što ne vrijedi za isplaćene neoporezive primitke.

Neoporezivi primici koje je zaposlenik primio iskazani su u tablici 4.

Obuhvaćeni su sljedeći neoporezivi primici, prema šiframa obrasca JOPPD:

šifra 21 −	dar djetetu do 15 godina starosti i potpore za novorođenče, do propisanog iznosa
šifra 22 –	prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.)
šifra 24 –	pomorski dodatak, do propisanog iznosa
šifra 25 –	naknade za odvojeni život od obitelji, do propisanog iznosa
šifra 26 –	otpremnine, do propisanog iznosa
šifra 60 –	nagrade radnicima za navršene godine staža, do propisanog iznosa
šifra 61 –	prigodne nagrade, do propisanog iznosa (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.) za prethodna porezna razdoblja (naknadne isplate)
šifra 62 –	trošak prehrane i smještaja sezonskih radnika iz članka 7. stavka 35. Pravilnika o porezu na dohodak
šifra 63 –	novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.)
šifra 64 –	troškovi smještaja i prehrane osoba koje obavljaju povremene sezonske poslove u poljoprivredi iz članka 6. stavka 10. Pravilnika o porezu na dohodak
šifra 65 –	novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, do propisanog iznosa
šifra 66 –	troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije, do propisanog iznosa
šifra 67 –	troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju bezgotovinskim putem
šifra 68 –	troškovi smještaja radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije koji se podmiruju na račun radnika
šifra 69 –	naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam
šifra 70 –	naknade za troškove redovite skrbi djece radnika u ustanovama predškolskog odgoja te drugim pravnim ili fizičkim osobama (vrtići i sl.)
šifra 71 –	premije dopunskoga i dodatnoga zdravstvenog osiguranja – u primjeni od 2020.

Od siječnja 2016. podaci nisu usporedivi s prethodno objavljenim mjesečnim podacima.

Definicije

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća obuhvaća plaće zaposlenih za obavljene poslove prema osnovi radnog odnosa i naknade za godišnji odmor, plaćeni dopust, blagdane i neradne dane određene zakonom, bolovanja do 42 dana, odsutnost za vrijeme stručnog obrazovanja, zastoje na poslu bez krivnje zaposlenog i primitke prema osnovi naknada, potpora i nagrada u iznosima na koje se plaćaju doprinosi, porezi i prirezi.

Prosječna mjesečna bruto plaća obuhvaća sve vrste neto isplata prema osnovi radnog odnosa i sljedeća zakonom propisana obvezatna izdvajanja: doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.

Broj plaćenih sati jest broj sati za koje su zaposlene osobe primile plaću. Plaćeni sati uključuju izvršene sate rada (sati izvršeni u redovitome radnom vremenu i prekovremeni sati) i neizvršene sate rada (godišnji odmor, praznici, bolovanje kraće od 42 dana i drugi plaćeni, a neizvršeni sati). Plaćeni sati ne uključuju neizvršene sate rada plaćene izvan pravne osobe (sati bolovanja u trajanju duljem od 42 dana, sati rodiljnog dopusta, sati skraćenoga radnog vremena roditelja i sl.).

Prosječna mjesečna neto i bruto plaća po zaposlenome izračunava se dijeljenjem ukupnih isplata brojem zaposlenih preračunanih na ekvivalent punoga radnoga vremena.

Prosječna mjesečna neto i bruto plaća po plaćenom satu izračunava se dijeljenjem ukupnih isplata ukupnim brojem plaćenih sati.

Nominalni indeksi neto i bruto plaća izračunavaju se iz podataka o prosječnim mjesečnim iznosima neto i bruto plaća za odgovarajuće mjesece i godine.

Realni indeksi neto i bruto plaća izračunavaju se dijeljenjem nominalnih indeksa neto i bruto plaća indeksom potrošačkih cijena za odgovarajuće mjesece i godine.

Medijalna mjesečna neto i bruto plaća izračunava se određivanjem sredine nakon rangiranja plaća zaposlenih, od najniže do najviše, te pokazuje da 50% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od tog iznosa (medijana), a 50% zaposlenih prima jednaku ili veću od tog iznosa (medijana).

Kvartilne mjesečne neto i bruto plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na četiri jednaka dijela nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 25%, 50%, 75% i 100% plaća zaposlenih. Mogu se podijeliti na prvi (donji) kvartil, drugi kvartil (medijan), treći (gornji) kvartil i četvrti kvartil.

Prvi (donji) kvartil pokazuje da 25% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od prvoga kvartila, a 75% zaposlenih prima plaću jednaku ili veću od prvoga kvartila.

Treći (gornji) kvartil pokazuje da 75% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od trećega kvartila, a 25% zaposlenih prima plaću jednaku ili veću od trećega kvartila.

Decilne mjesečne neto i bruto plaće izračunavaju se podjelom plaća zaposlenih na deset jednakih dijelova nakon rangiranja od najniže do najviše, a zatim odabirom iznosa plaće ispod kojeg se nalazi 10%, 20%, 30%, 40%, 50%, 60%, 70%, 80%, 90% i 100% plaća zaposlenih.

U prvom decilu nalaze se zaposleni koji imaju najniže mjesečne plaće i pokazuje da 10% zaposlenih prima plaću u iznosu jednakom ili manjem od prvog decila, a 90% zaposlenih prima plaću jednaku ili veću od tog iznosa. U drugom decilu nalaze se zaposleni koji primaju plaću veću od onih koji se nalaze u prvom decilu i manju od onih koji se nalaze u trećem decilu itd.

 

Kratice
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.
z	podatak zbog povjerljivosti nije objavljen

Znakovi
0	podatak je manji od 0,5 upotrijebljene mjerne jedinice

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Dean Maslovara, Marinka Radman Ćosić i Borislav Maoduš

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr