Priopćenje

Godina: LXI.
Zagreb, 19. rujna 2024.
KUL-2024-1-2

ISSN 1334-0557

KNJIŽNICE U 2023.

Obradom administrativne baze Nacionalne i sveučilišne knjižnice dobiveni su podaci o knjižnicama koje su djelovale na području Republike Hrvatske u 2023.

Obuhvaćene su 1 872 knjižnice, u koje su uključene jedna nacionalna, 125 visokoškolskih, sveučilišnih i znanstvenih, 106 specijalnih, 309 narodnih, 965 osnovnoškolskih i 366 srednjoškolskih knjižnica.

Od ukupnog broja knjižnica u 2023., njih 10% samostalne su knjižnice, 12% ih djeluje u sastavu druge knjižnice (podružnice i ogranci), a 78% je u sastavu druge institucije, poduzeća ili obrazovnih ustanova.

Sve veći broj knjižnica s pristupom internetu

Modernizacija knjižnica novim medijima i tehnologijama omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i informacija, multimedijski odjel ima 71% knjižnica, a gotovo 100% ih je opremljeno internetom.

U knjižnicama su ukupno 4 083 zaposlene osobe, a od toga je 84% žena. U ukupnom broju zaposlenih osoba u knjižnicama stručno knjižnično osoblje ima udio od 91%.

Najbrojniji članovi narodnih knjižnica i posjetitelji knjižničnih događanja jesu djeca i mladi do 18 godina

Članstvo u knjižnicama ima 1 152 466 osoba, a od toga je 75% aktivnih korisnika. Žene čine 64% ukupnih korisnika narodnih knjižnica.

Članovi osnovnoškolskih i srednjoškolskih knjižnica čine 42% članstva svih knjižnica, a slijede narodne knjižnice s 40% u ukupnom članstvu. U narodnim knjižnicama djeca i mladi do 18 godina čine 43% članstva.

Promatrajući dobnu strukturu posjetitelja, u ukupnim posjetima knjižničnim događanjima 68% polaznika mlađe je od 18 godina.

Pristup knjižnicama za sve

Kako bi se potaknulo čitanje i povećala dostupnost knjižnične građe u ruralnim sredinama, narodne knjižnice udvostručile su broj pokretnih knjižnica (bibliobusa) s devet (u 2022.) na 18 (u 2023.).

U 2023. broj fizičkih posjeta knjižnicama povećao se na 38%, što je u usporedbi s 2022. godinom za 9% više fizičkih posjeta knjižnicama. Od ukupnog broja posjeta knjižnicama, najviši je udio fizičkih posjeta osnovnoškolskim knjižnicama, 88%, zatim srednjoškolskima, 72%, te narodnima, 35%.

U 2023. održano je 52 568 knjižničnih događanja, što je povećanje od 12% u usporedbi s 2022., a od toga je 42 416 knjižničnih događanja bilo za djecu i mlade. Održane su i 25 402 edukacijske radionice.

G-1. KNJIŽNICE PREMA VRSTI U 2023.

G-2. KORIŠTENJE KNJIŽNIČNE GRAĐE U 2023.

1. KNJIŽNICE PREMA VRSTI, STATUSU I DODATNIM ODJELIMA U 2023.

Vrsta knjižnice Status Dodatni odjeli i usluge
ukupno samostalne u sastavu druge knjižnice u sastavu druge ustanove/ poduzeća  korisnička mjesta multimedijski odjel za slijepe i slabovidne internet/ WLAN igračke i didaktičke igre bibliobus
Ukupno 1 872  187  229 1 456 40 783 1 331  48 1 866  549  18
Nacionalna  1  1 - - 1 264  1  1  1 - -
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene  125  4  24  97 5 091  114  11  125 - -
Specijalne  106  1  6  99 1 203  67  5  103 - -
Narodne  309  181  116  12 10 195  299  16  307  209  18
Osnovnoškolske  965 -  81  884 15 866  574  13  964  290 -
Srednjoškolske  366 -  2  364 7 164  276  2  366  50 -

2. OBRAĐENA KNJIŽNA I NEKNJIŽNA GRAĐA U 2023. (STANJE 31. PROSINCA 2023.)

Vrsta knjižnice Obrađena knjižna građa prema broju predmeta Obrađena neknjižna građa prema broju predmeta
knjige (svesci) novine (godište) časopisi (svesci) rukopisi i ocjenski radovi ostala knjižna građa igračke i didaktičke igre digitalizirana knjižna građa izvorno digitalna građa audiovizualna građa elektronička građa na prijenosnome mediju
Ukupno 29 081 847  242 762 2 693 209  581 664  597 605  23 192  141 746  499 325  766 644  193 120
Nacionalna 1 685 106  126 767  374 342  267 712  131 173 -  14 608  176 901  233 756  64 972
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene 5 788 855  54 670 1 219 113  300 411  164 380 -  71 482  234 390  43 036  75 883
Specijalne 2 145 020  24 065  898 960  13 541  122 075 -  28 693  75 757  4 867  8 272
Narodne 12 125 078  35 049  153 922 -  127 961  17 947  26 963  12 277  396 721  33 059
Osnovnoškolske 4 942 517  1 587  29 170 -  5 441  4 142 - -  67 049  6 265
Srednjoškolske 2 395 271   624  17 702 -  46 575  1 103 - -  21 215  4 669

3. KORIŠTENJE KNJIŽNIČNE GRAĐE U 2023.

Vrsta knjižnice Ukupno Korištenje izvan knjižnice Korištenje u knjižnici Korištenje prema tipu građe izvan knjižnice
ukupno posudbi knjige i brošure e-knjige audiovizualna i elektronička građa te ocjenski radovi serijske publikacije ostalo
Ukupno 12 398 671 9 966 388 2 432 283 9 966 388 9 770 174  51 222  102 188  13 481  29 323
Nacionalna  102 981  7 687  95 294  7 687  7 687 - - - -
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene  426 376  274 627  151 749  274 627  274 627 - - - -
Specijalne  110 176  56 948  53 228  56 948  56 948 - - - -
Narodne 8 385 567 6 928 334 1 457 233 6 928 334 6 761 888  51 222  89 767  13 481  11 976
Osnovnoškolske 2 888 485 2 293 633  594 852 2 293 633 2 269 724 -  11 628 -  12 281
Srednjoškolske  485 086  405 159  79 927  405 159  399 300 -   793 -  5 066

4. MEĐUKNJIŽNIČNE POSUDBE U 2023.

Vrsta knjižnice1) Međuknjižnična posudba
ukupno primljeni zahtjevi upućeni zahtjevi zahtjevi za elektroničku dostavu dokumenata
ukupno riješeni ukupno riješeni ukupno riješeni ukupno riješeni
Ukupno 35 400 32 706 7 948 6 659 8 868 8 578 18 584 17 469
Nacionalna 11 202 9 927 2 817 2 256 3 111 3 083 5 274 4 588
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene 12 687 12 226 1 366 1 313 2 677 2 620 8 644 8 293
Specijalne 7 286 6 543 1 484  913 1 379 1 263 4 423 4 367
Narodne 4 225 4 010 2 281 2 177 1 701 1 612  243  221

1) U knjižnicama osnovnih i srednjih škola ne postoji međuknjižnična posudba, nego samo prinova te otpis knjižne i neknjižne građe. Zato one ovdje nisu obuhvaćene.

5. KORISNICI KNJIŽNICA PREMA AKTIVNOSTI U 2023.

Vrsta knjižnice Struktura korisnika knjižnica
ukupno učenici/studenti zaposlenici vanjski korisnici od toga aktivni korisnici
Ukupno 693 337 538 852 115 350 39 135 474 420
Nacionalna 11 657 - - 11 657 11 657
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene 141 802 122 377 11 897 7 528 64 382
Specijalne 60 483 - 42 591 17 892 12 484
Osnovnoškolske 336 368 292 759 42 648  961 288 091
Srednjoškolske 143 027 123 716 18 214 1 097 97 806

6. KORISNICI NARODNIH KNJIŽNICA PREMA SPOLU, DOBI I AKTIVNOSTI U 2023.

Vrsta knjižnice Ukupno Muški Ženski Članovi prema dobnim skupinama Aktivni korisnici Novi korisnici
14 i manje godina 15 – 17 godina 18 − 64 godine 65 i više godina
Narodne knjižnice 459 129 164 205 294 924 162 419 34 970 214 920 46 820 391 157 70 154

7. POSJETI KNJIŽNICAMA I KNJIŽNIČNIM DOGAĐANJIMA U 2023.

Vrsta knjižnice Posjeti knjižnicama i knjižničnim događanjima
posjeti knjižnicama knjižnična događanja radionice
ukupno fizički virtualni broj knjižničnih događanja posjeti knjižničnim događanjima broj posjeti
ukupno od toga djeca i mladi ukupno od toga djeca i mladi
Ukupno 32 320 503 12 419 202 19 901 301  52 568  42 416 1 240 496  842 129  25 402  472 197
Nacionalna 1 404 158  167 514 1 236 644   44 -  5 280 -   137  2 507
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene 7 254 805 1 499 624 5 755 181   366 -  14 608 -   846  12 734
Specijalne 1 345 249  88 705 1 256 544   280 -  13 373 -   203  2 423
Narodne 16 537 865 5 749 836 10 788 029  33 305  23 843  758 282  393 176  5 183  115 434
Osnovnoškolske 4 685 056 4 124 625  560 431  15 766  15 766  357 566  357 566  15 883  275 835
Srednjoškolske 1 093 370  788 898  304 472  2 807  2 807  91 387  91 387  3 150  63 264

8. ZAPOSLENI U KNJIŽNICAMA U 2023. (STANJE 31. PROSINCA 2023.)

Vrsta knjižnice Zaposlenici Stručno osoblje Ostalo osoblje
ukupno muški ženski ukupno knjižničari savjetnici viši knjižničari diplomirani knjižničari knjižničari pomoćni knjižničari studenti i ostalo knjižnično osoblje
Ukupno 4 083  629 3 446 3 711  82  168 2 331  221  611  298  372
Nacionalna  306  103  203  273  24  19  72  13  60  85  33
Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene  527  107  420  475  22  52  188  25  84  104  52
Specijalne  163  20  138  157  13  11  94  11  15  13  6
Narodne 1 763  273 1 487 1 482  22  81  735  129  444  71  281
Osnovnoškolske  925  82  843  925 -  2  883  26  2  12 -
Srednjoškolske  399  44  355  399  1  3  359  17  6  13 -

G-3. ZAPOSLENI U KNJIŽNICAMA PREMA STRUČNOM ZVANJU U 2023. (STANJE 31. PROSINCA 2023.)

9. PRINOVA KNJIŽNIČNE GRAĐE U 2023.

   Nacionalna knjižnica Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice Specijalne knjižnice Narodne knjižnice Osnovnoškolske knjižnice Srednjoškolske knjižnice
Knjige (broj svezaka) ukupno 17 822 64 288 15 784 435 193 125 393 41 166
  kupnja  365 18 386 4 093 299 648 96 624 31 634
  zamjena  176  472 3 280 12 294  153  48
  dar 3 027 26 889 8 411 31 138 28 616 9 484
  obavezni primjerak 14 254 18 541 - 3 760 - -
  otkup MKM - - - 88 353 - -
Časopisi (broj svezaka) ukupno 7 200 20 590 5 379 2 486 3 855 1 578
  kupnja  19 1 634  712 2 018 2 963  980
  zamjena  271 2 008 3 215  7 - -
  dar  88 4 091 1 452  398  892  598
  obavezni primjerak 6 822 12 857 -  44 - -
  otkup MKM - - -  19 - -
Novine (broj naslova) ukupno  215 1 600  46  334  115  42
  kupnja -  47  30  107  108  36
  zamjena -  22  13 - -  1
  dar -  38  3  17  7  5
  obavezni primjerak  215 1 493 -  203 - -
  otkup MKM - - -  7 - -
Rukopisi i ocjenski radovi ukupno 1 061 7 259  252 - - -
  kupnja - 1 152 - - - -
  zamjena -  300 - - - -
  dar - 5 807  252 - - -
  obavezni primjerak 1 061 - - - - -
Ostala knjižna građa ukupno  719 2 307  296 1 743  222  537
  kupnja  23  62  108 1 058  153  435
  zamjena -  1 -  3 - -
  dar  292 1 703  188  102  69  102
  obavezni primjerak  404  541 -  574 - -
  otkup MKM - - -  6 - -
Audiovizualna građa ukupno  863  419  111 6 839 1 448  356
  kupnja -  36  103 5 972 1 270  197
  zamjena - -  2 -  63 -
  dar  136  47  6  732  115  159
  obavezni primjerak  727  336 -  23 - -
  otkup MKM - - -  112 - -
Elektronička građa na prijenosnome mediju ukupno  874 2 140  223  431  211  78
  kupnja -  294  39  370  93  67
  zamjena -  301  26 - - -
  dar  16 1 075  158  54  118  11
  obavezni primjerak  858  470 -  7 - -
  otkup MKM - - - - - -
Igračke i didaktičke igre ukupno - - - 1 172  430  123
  kupnja - - - 1 026  198  109
  zamjena - - - - - -
  dar - - -  146  232  14
Digitalizirana građa ukupno 1 309 13 805 2 143 1 594 - -
  unutar knjižnice 1 309 8 617 1 099  550 - -
  izvan knjižnice - 5 188 1 044 1 044 - -
Originalna digitalna građa ukupno 45 535 150 950 75 364 3 740 - -
  e-knjige  382 83 174 59 883 3 740 - -
  e-časopisi 1 396 26 274 13 903 - - -
  e-ocjenski radovi 33 754 37 786  515 - - -
  drugi e-dokumenti 10 003 3 716 1 063 - - -

10. PRIHODI I RASHODI KNJIŽNICA U 2023.

euri

   Nacionalna knjižnica Visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice1) Specijalne knjižnice2) Narodne knjižnice Osnovnoškolske knjižnice Srednjoškolske knjižnice
Rashodi ukupno 14 947 705,66 13 830 625,09 4 336 547,86 56 130 019,03 18 346 944,28 8 408 350,84
  nabava knjižne građe  39 529,72 1 098 036,35  606 995,20 6 567 287,00 1 240 297,72  611 506,44
  izobrazba knjižnog osoblja  20 328,97  60 573,55  23 497,31  131 789,52  62 817,08  32 767,22
  troškovi bruto dohotka zaposlenika 5 663 171,77 9 715 682,39 3 469 514,39 33 563 061,19 16 775 959,22 7 560 941,42
  ostali troškovi 9 224 675,20 2 956 332,80  236 540,96 15 867 881,32  267 870,26  203 135,76
Prihodi ukupno 15 343 973,14 3 305 150,59 - 56 944 108,05 20 597 137,56 9 583 456,33
  prihodi iz proračuna/matične institucije3) 13 624 449,57 2 537 544,26 - 50 745 799,32 20 361 312,10 9 429 921,68
  vlastiti prihodi 1 207 023,11  236 398,55 - 3 032 789,00  133 399,63  71 316,51
  ostali izvori prihoda  512 500,46  531 207,78 - 3 165 539,73  102 425,83  82 218,14

1) Prihod je u visokoškolskim, sveučilišnim i znanstvenim knjižnicama izražen tako da su samostalne knjižnice financirane iz vlastitih prihoda i ostalih izvora prihoda. U knjižnicama u sastavu visokih učilišta ili sveučilišta prihod je prikazan kao prihod matične institucije.
2) Specijalne knjižnice ne raspolažu podacima o prihodima, nego samo podacima o rashodima. Prihod specijalnih knjižnica dio je ukupnih prihoda matične institucije i knjižnica je dio nje te se ne iskazuje zasebno.
3) Prihodi obuhvaćeni ovim Priopćenjem odnose se na izravne prihode knjižnica iz svih razina proračuna Republike Hrvatske (centralnih, državnih i lokalnih tijela), prihode za nabavu građe, vlastite prihode te ostale izvore prihoda.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o knjižnicama rezultat su obrade statističkih podataka iz administrativne baze Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK). Prema članku 6. stavku 3. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN, br. 17/19., 98/19., 114/22. i 36/24.), knjižnice su obvezne prikupljati statističke podatke o svom poslovanju i unositi ih u sustav jedinstvenoga elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica u NSK-u u skladu sa standardima iz članka 12. stavka 2. navedenog Zakona.

Prikupljanje podataka iz administrativnih izvora u skladu je preporukama Kodeksa prakse europske statistike za korištenje administrativnih i drugih podataka kad god je to moguće radi smanjenja opterećenja izvještajnih jedinica te smanjenja troškova prikupljanja, obrade i objavljivanja statističkih podataka.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćene su sve knjižnice koje su postojale 31. prosinca 2023. u Republici Hrvatskoj. Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Knjižnica je pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu s odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Vrste knjižnica prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda jesu nacionalna, visokoškolske, sveučilišne, znanstvene, specijalne, narodne i školske.

Specijalna knjižnica (stručna knjižnica) jest knjižnica koja obuhvaća jednu disciplinu ili određeno područje znanja. Naziv specijalna knjižnica u nekim se slučajevima upotrebljava za knjižnicu koja ponajprije služi specijalnoj kategoriji korisnika (npr. bolesnicima) ili je usmjerena na određeni oblik dokumenta (npr. fonoteka, fototeka, filmoteka). Može biti javna ako je osnivač Republika Hrvatska ili pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske te privatna ako je osnivač druga pravna ili fizička osoba.

Administrativna jedinica jest knjižnica ili skupina knjižnica koje djeluju pod jednom knjižničnom upravom. Administrativna jedinica može se sastojati od središnje knjižnice i ogranaka, odnosno podružnica.

Samostalna knjižnica jest samostalna javna ustanova, odnosno registrirana pravna osoba koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Knjižnica u sastavu jest ustrojstvena jedinica ustanove ili druge pravne osobe koja obavlja knjižničnu djelatnost u skladu s odredbama Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

Knjižnični ogranak/podružnica/područna knjižnica jest ustrojbeni dio administrativne jedinice knjižnice smješten na izdvojenoj lokaciji koji pruža usluge korisnicima.

Pokretna knjižnica (bibliobus) jest pokretni odjel knjižnice s posebno opremljenim i namještenim vozilom za neposredno dostavljanje građe i pružanje usluga korisnicima.

Korisnički prostor (neto korisnički prostor) jest iskoristivi prostor za korisničke usluge. Uključuje prostor za čitanje, učenje (individualno ili grupno), posudbu, upute i informacije te druge usluge, prostore u kojima korisnici samostalno koriste knjižnicu (posudba i vraćanje građe, automatsko razduživanje i zaduživanje) i područja za rekreaciju i komunikaciju/odmor i druženje, višenamjenske dvorane, prostore za osobe koje su se iznenada razboljele i ulazno predvorje/aula te područja s građom u otvorenom pristupu koja su sastavni dijelovi korisničkih službi.

Korisničko mjesto jest sjedeće mjesto za korisnika (isključuje se sjedeće mjesto za odmor).

Knjižnična građa jest svaki jezični, slikovni i zvučni dokument na lako prenosivu materijalu ili u elektronički čitljivu obliku informacijskoga, umjetničkoga, znanstvenoga ili stručnog sadržaja proizveden u nekoliko primjeraka i namijenjen javnosti te rukopisi. Knjižničnom građom smatraju se i igre, igračke i slično ako su dio knjižničnog fonda.

Knjižna građa jest fizička knjižnična građa koju ima knjižnica, a nije u digitalnom obliku. Uključuje knjige, serijske publikacije, rukopise, ocjenske radove, brošure te ostalu knjižnu građu (karte, fotografije, reprodukcije umjetničkih djela i slično).

Fond je ukupnost građe knjižnice u svim formatima.

Knjiga je neperiodička tiskana publikacija od najmanje 49 stranica, bez omota.

Brošura je neperiodička tiskana publikacija od najmanje pet, ali ne više od 48 stranica, bez omota.

Časopis je periodička publikacija u više svezaka čije objavljivanje nije vremenski ograničeno, tj. koja se osniva s namjerom da se objavljuje u neograničenom broju svezaka. Objavljuje se u više ili manje u redovitim vremenskim razmacima.

Svezak je fizička jedinica bilo kojega tiskanog djela ili rukopisa sadržanoga u jednom uvezu.

Novine su serijska jedinica građe koja se objavljuje u čestim razmacima, obično dnevno, tjedno ili polutjedno i izvještava o tekućim zbivanjima i temama od javnog interesa.

Rukopis je originalna građa pisana rukom ili na pisaćem stroju.

Ocjenski radovi jesu radovi koji su uvjet za završetak studija i stjecanje određenog naziva ili stupnja tercijarnog obrazovanja. U Republici Hrvatskoj uključuju doktorski rad ili disertaciju (na kraju poslijediplomskoga sveučilišnog studija), diplomski rad (na kraju diplomskoga i integriranoga diplomskoga i preddiplomskoga sveučilišnog studija) i završni rad (na kraju svih ostalih studija, no često označuje završni rad preddiplomskog studija).

Digitalizirana građa jesu preslike izvornika izrađene postupkom digitalizacije odnosno pretvorbom u digitalni oblik. Digitalizirani mogu biti različiti oblici, poput teksta, audiograđe, videograđe itd.

Digitalna građa u izvorno digitalnom obliku jest građa koja je izvorno nastala u digitalnom obliku, npr. e-knjige, e-časopisi, e-novine i drugi digitalni dokumenti obrađeni i pohranjeni u repozitoriju ustanove.

Audiovizualna građa jest vrsta neknjižne građe koja se može upotrebljavati samo s pomoću nekog uređaja poput projektora, čitača/čitala, naprave za povećavanje itd. U audiovizualnu građu ubrajaju se filmovi (filmske kasete, kutije, kolutovi i petlje), mikrooblici (mikrofilmovi, mikrolistići), videosnimke (videovrpce, videokasete, videokutije i videodiskovi), vizualne projekcije (dijafilmovi, dijapozitivi, prozirnice, stereografi i mikroskopski preparati) i zvučne snimke (gramofonske ploče, kompaktni diskovi, magnetofonske vrpce, zvučne kasete i zvučne kutije).

Elektronička zbirka jesu izvori u elektroničkom obliku kao dio knjižnične zbirke, izvorno digitalni ili digitalizirani.

Elektronička knjiga jest jedna ili više računalnih datoteka omeđenog sadržaja koje su dostupne javnosti na mreži (mrežna knjiga) ili u materijalnom obliku (na CD ROM-u i DVD-u).

Ostala knjižnična građa jest sva druga građa osim knjiga, periodike, rukopisa, mikrooblika i audiovizualne građe. Uključeni su materijali kao što su karte, grafikoni, umjetničke reprodukcije, fotografije, tehnički crteži, igračke, multimediji i slično.

Prinova je dokument ili jedinica građe koja se dodaje zbirci u izvještajnom razdoblju.

Korisnik knjižnice (član knjižnice) jest svaka osoba učlanjena u knjižnicu kao korisnik građe i usluga u izvještajnoj godini.

Aktivni korisnik jest član knjižnice (upisani korisnik) koji je posjetio ili koristio knjižnicu ili usluge u izvještajnoj godini. Korištenje može obuhvaćati i korištenje elektroničkih usluga u knjižnici ili izvan nje.

Posjet je čin ulaska u prostore knjižnice ili pristupa mrežnim stranicama knjižnice kako bi se koristila jedna od usluga koje knjižnica pruža.

Fizički posjet jest čin ulaska korisnika u prostore knjižnice kako bi se koristila jedna od usluga koje knjižnica pruža.

Virtualni posjet jest individualni vanjski virtualni posjet mrežnim stranicama i katalogu knjižnice.

Izobrazba korisnika jesu programi izobrazbe s razrađenim planom predavanja radi usvajanja znanja i vještina za korištenje knjižnice te drugih informacijskih i tehničkih usluga. Može uključiti obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, poduku o informacijskoj tehnologiji i mrežnim uslugama s obrazovnim sadržajima.

Radionica je aktivnost koju organizira stručni zaposlenik knjižnice za korisnike. Izobrazba korisnika definira se kao program ustanovljen s posebnim planom predavanja radi podučavanja korisnika za korištenje knjižnice te drugih informacijskih i tehničkih usluga. Obuhvaća i obilazak knjižnice uz stručno vodstvo, poduku o informacijskoj tehnologiji i mrežnim uslugama s obrazovnim sadržajima. Izobrazbe u sklopu projekta ubrajaju se samo ako je projekt namijenjen korisnicima knjižnice.

Knjižnična događanja jesu aktivnosti organizirane za korisnike s književnom, kulturnom ili društvenom namjenom, npr. posjeti autora, čitateljske skupine, književni susreti i izložbe.

Međuknjižnična posudba jest posudba dokumenta u materijalnom obliku (knjige) ili dostava dokumenta kao preslike iz jedne knjižnice drugoj koja nije pod istom upravom. Obuhvaća i elektronički posredovanu dostavu dokumenata.

Knjižničarski savjetnik jest osoba koja ima najmanje pet godina rada u knjižničarskoj struci nakon stjecanja zvanja višega knjižničara te stručna znanja kojima je stručno stečeno još najmanje 500 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti.

Viši knjižničar jest osoba koja ima položen stručni ispit za diplomiranoga knjižničara, najmanje pet godina rada u struci nakon položenoga stručnog ispita za diplomiranoga knjižničara te stručna znanja kojima je stečeno najmanje 400 bodova u skladu s Mjerilima za ocjenjivanje stručne osposobljenosti.

Diplomirani knjižničar jest osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja, odnosno studij knjižničarskog usmjerenja kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, ili završen drugi studij kojim je stečena visoka stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu tog Zakona, uz obvezu stjecanja 60 ECTS bodova iz programa knjižničarskog usmjerenja u roku od tri godine od dana zapošljavanja te položen stručni ispit za diplomiranoga knjižničara.

Knjižničar je osoba koja ima završen preddiplomski sveučilišni studij iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti s najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva, završen drugi studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uz obvezu stjecanja najmanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva u roku od tri godine od zapošljavanja te položen stručni ispit za knjižničara.

Pomoćni knjižničar jest osoba koja ima završenu četverogodišnju srednju školu i položen stručni ispit za pomoćnoga knjižničara.

Ostalo knjižnično osoblje jesu zaposlenici knjižnica koji nemaju stručno knjižnično zvanje.

Studenti su polaznici fakulteta koji honorarno rade u knjižnicama ili u sklopu pojedinih kolegija odrađuju praktičnu nastavu u knjižnicama.

Prihod knjižnice jesu financijska sredstva osigurana za redovitu djelatnost knjižnice.

Vlastiti prihod jest prihod koji ostvaruje knjižnica. Odnosi se na prihode dobivene od obavljanja usluga i/ili isporuke dobara na tržištu, poput prodaje vlastitih izdanja ili najma prostora, prihode od osnovne djelatnosti knjižnice, kao što su prihodi od članarina, zakasnina i imovine (kamate).

Rashod knjižnice jest izdatak koji je nastao vođenjem knjižnice. Obuhvaća nabavu knjižne građe, bruto prihode zaposlenika, izobrazbu knjižničnog osoblja i ostale rashode knjižnice.

Kratice  
   
CD ROM ispisni kompaktni disk ili optički disk − memorija sa stalnim sadržajem
DVD digitalni videodisk
ECTS Europski sustav prijenosa bodova
MKM Ministarstvo kulture i medija
NN Narodne novine
WLAN bežična lokalna internetska veza
   
Znakovi  
   
- nema pojave

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević, Gordana Bralić i Maja Lončar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti