ARHIVI U 2023.

U 2023. je radilo 19 državnih arhiva. Od toga je osam državnih arhiva u svom sastavu imalo 11 arhivskih sabirnih centara ili odjela. Prema teritorijalnoj nadležnosti, tj. području na koje se arhiv proteže, dva su arhiva nadležna za cjelokupno područje Republike Hrvatske, osam je međužupanijskih i devet županijskih arhiva.

Ukupan broj fondova i zbirki veći je za 3%, broj sređenih fondova i zbirki za 2%, broj zaposlenih za 3%, a broj zaposlenika arhivske struke za 2% u odnosu na 2020. Udio žena u ukupnom broju zaposlenih bio je 61%.

Udio sređenoga arhivskoga gradiva po zbirkama u arhivima u rasponu je od 53% (zbirke dopunskih preslika arhivskoga gradiva) do 85% (odgoj i obrazovanje). Zdravstvo i socijalne ustanove nisu ostvarile udio u dostupnim fondovima zbirki digitalnog oblika, dok su zbirke izvornoga arhivskoga gradiva ostvarile udio od 25% obrađene digitalizirane građe.

Broj korisnika arhiva jednak je kao i 2020., no pregledanih je arhivskih jedinica 18% više. Pisanih je zahtjeva 18% manje, dok je 91% više mrežnih zahtjeva u odnosu na posljednje objavljeno Priopćenje iz 2020. U odnosu na 2020. najveći porast ima broj popratnih zbivanja arhiva, kao što su izložbe, kojih je 72% više, a posjetilo ih je 80% više publike. Tu je i porast broja predavanja, kojih je u 2020. bilo 28, a 115 u 2023., te filmskih projekcija, kojih je u protekloj godini bilo 56 u odnosu na tri projekcije u 2020. Tečajevi, promocije i stručno osposobljavanje zaposlenika u 2023. su godini također povećali opseg.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat statističke obrade podataka koje na obrascu Izvještaj arhiva (obrazac ARH-1) daju svi državni arhivi u Republici Hrvatskoj. Podaci se prikupljaju svake tri godine.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su državni arhivi na teritoriju Republike Hrvatske koji su radili u 2023. Podaci su djelomično usporedivi s podacima iz prijašnjih godina, djelomično zbog metodoloških razlika radi usklađivanja istraživanja s načinom prikupljanja i obrade arhivskoga gradiva unutar arhiva, a djelomično zbog proširivanja obuhvata istraživanja.

Definicije i objašnjenja

Državni arhivi jesu javne ustanove u području zaštite, obrade i korištenja arhivskoga gradiva u državnom vlasništvu.

Arhivsko gradivo jest odabrano dokumentarno gradivo koje ima trajnu vrijednost za kulturu, povijest, znanost ili druge djelatnosti, ili za zaštitu i ostvarivanje prava i interesa osoba i zajednica, zbog čega se trajno čuva.

Javni stvaratelji/posjednici jesu tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava, te trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo.

Privatni stvaratelji/posjednici jesu privatne pravne ili fizičke osobe koje svojim radom i djelatnošću stvaraju ili su u posjedu arhivskoga gradiva koje nije nastalo u obavljanju javnih ovlasti i javne službe i nije u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno pravnih osoba čiji su oni osnivači ili vlasnici.

Arhivski fond jest cjelina arhivskoga gradiva nastaloga djelovanjem i radom jednoga javnoga ili privatnog stvaratelja i u pravilu se ne može dijeliti.

Arhivska zbirka jest cjelina arhivskoga gradiva različitog podrijetla okupljena na temelju nekoga zajedničkog obilježja, kao što su sadržaj, jezik, vrsta podloge i sl.

Arhivsko spremište jest prostor namijenjen smještaju i trajnom čuvanju arhivskoga gradiva.

Inventar je sustavan i metodičan popis arhivskoga fonda ili zbirke u kojemu su opisane arhivske jedinice u njegovu sastavu.

Analitički inventar jest inventar u kojemu su kao inventarne jedinice iskazane arhivske jedinice razine predmeta ili pojedinačnog dokumenta.

Sumarni inventar jest inventar u kojemu su arhivske jedinice razine predmeta odnosno pojedinačnog dokumenta obuhvaćene u opisu arhivske jedinice više razine.

Konvencionalno gradivo jest gradivo zabilježeno na mediju s kojega se može izravno čitati (bez potrebe posredovanja nekog uređaja).

Analogno gradivo jest gradivo zabilježeno na mediju s kojega se ne može čitati bez potrebe posredovanja nekoga uređaja/medija koji nije računalni uređaj (npr. mikrofilm, fotografija).

Digitalno gradivo jest gradivo u digitalnom obliku zapisa i pohranjeno na strojno čitljivu nosaču informacija, nastalo kao izvorno digitalno gradivo ili pretvorbom gradiva u digitalni oblik.

Zvučni zapisi jesu ploče, vrpce, kasete, CD-ovi ili DVD-ovi na koje se s pomoću posebnih postupaka zapisuju ton i zvuk.

Grafički zapis jest zapis koji nastaje umnožavanjem pisanih ili slikovnih zapisa s neke matrice.

Videozapis jest zabilježen zapis niza pokretnih slika koje se mogu promatrati na nekome reprodukcijskom uređaju (projektoru, TV uređaju, računalu itd.).

Optički zapis jest način zapisa podataka pri kojem se čitanje, pisanje ili oboje izvodi primjenom svjetla i optičkih pojava (najčešće zapisano na optički disk).

Mikrofilmski zapisi jesu zapisi zabilježeni na mikrofilmskim oblicima: mikrofilmu – filmu u obliku svitka koji sadržava niz mikrosnimaka – ili mikrofišu – savitljivome, prozirnome, pravokutnom listiću filma koji služi kao podloga za nekoliko mikrosnimaka poredanih u retke i stupce.

Dužni metar jest arhivska mjera kojom se iskazuje količina arhivskoga gradiva.

Obavijesno pomagalo jest popis arhivskog fonda ili zbirke namijenjen istraživačima radi uvida u sadržaj fonda odnosno zbirke. Osnovne vrste obavijesnih pomagala jesu vodič, inventar (našastar) i kazalo.

Prinova je arhivsko gradivo koje je preuzeto i pohranjeno u arhiv prema službenoj obvezi, pologom, otkupom, darovnicom, ostavštinom ili drugo za razdoblje (godinu) u kojem se prikupljaju podaci.

Izlučeno gradivo jest dokumentarno gradivo spremno za uništavanje nakon provedenog postupka vrednovanja te odabira zapisa za trajno čuvanje.

Regest je analitički opis dokumenta i njegova sadržaja.

Restauracija je skup mjera koje se poduzimaju radi uklanjanja ili smanjivanja oštećenja na predmetu.

Konzervacija je skup mjera koje se poduzimaju na predmetu radi sprečavanja ili usporavanja procesa koji dovode do oštećivanja predmeta.

 

Kratice
CD	kompaktni disk
DPO	društveno-političke organizacije
DVD	digitalni videodisk
m2	četvorni metar
GB	gigabajt

 

Znakovi
-	nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Marija Gojević i Gordana Bralić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr