Priopćenje

Godina: LXI.

Zagreb, 13. prosinca 2024.

OEN-2024-2-1/10

ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE U LISTOPADU 2024. PRVI REZULTATI

U listopadu 2024. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 463 GWh. U odnosu na rujan 2024. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju smanjena je za 2,9%, a u odnosu na listopad 2023. povećana je za 3,0%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u listopadu 2024. iznosila je 9 237 TJ, a zalihe su povećane za 1 879 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u listopadu 2024. u odnosu na rujan 2024. povećana je za 24,2%, a u odnosu na listopad 2023. za 10,2%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u listopadu 2024. iznosila je 319 tis. tona, a zalihe su smanjene za 10 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u listopadu 2024. smanjena je u odnosu na rujan 2024. za 10,1%, a u odnosu na listopad 2023. povećana je za 6,7%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

Podaci za prirodni plin za srpanj 2024. revidirani su zbog naknadno dostavljenih ispravnih podataka izvještajnih jedinica.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, LISTOPAD 2022. - LISTOPAD 2024.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

^GWh

Opskrba	Električna energija
	2023.				2024.
	VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Ukupna bruto proizvodnja	1 280	1 344	1 168	1 249	1 230	1 164	1 060	1 350
Hidroelektrane	562	561	336	464	482	400	322	652
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva	489	477	492	476	402	438	358	396
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva	70	76	79	80	71	74	69	81
Vjetroelektrane	116	188	227	205	192	161	253	172
Sunčane elektrane	43	41	35	25	83	91	59	49
Geotermalne elektrane	-	-	-	-	-	-	-	-
Ukupna neto proizvodnja	1 250	1 310	1 132	1 214	1 203	1 134	1 034	1 315
Hidroelektrane	560	560	334	462	480	398	320	648
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva	466	452	466	450	382	415	339	372
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva	66	70	72	73	66	69	64	75
Vjetroelektrane	115	187	226	204	191	160	252	171
Sunčane elektrane	43	41	35	25	83	91	59	49
Geotermalne elektrane	-	-	-	-	-	-	-	-
Uvoz	947	830	808	883	1 525	1 525	1 061	902
Izvoz	487	483	476	653	816	803	587	741
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama	-	-	19	24	32	18	2	13
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	1 710	1 657	1 445	1 420	1 879	1 839	1 506	1 463

2. PRIRODNI PLIN

Opskrba	Mjerna jedinica	Prirodni plin
		2023.				2024.
		VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Proizvodnja	mil. m³	62	60	37	60	67¹⁾	74	69	71
	TJ (GOM)	2 468	2 399	1 482	2 373	2 633¹⁾	2 881	2 766	2 839
Uvoz	mil. m³	204	279	258	188	255	177	218	230
	TJ (GOM)	8 045	11 510	10 150	7 347	10 016	6 851	8 687	9 190
Izvoz	mil. m³	121	120	94	64	77	78	76	23
	TJ (GOM)	4 738	4 668	3 710	2 488	2 982	2 988	2 973	912
Promjena zaliha	mil. m³	-28	48	27	-25	109	19	16	35
	TJ (GOM)	-829	1 535	1 224	-1 148	4 356	253	1 040	1 879
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	mil. m³	174	172	174	208	136¹⁾	153	195	242
	TJ (GOM)	6 604	7 705	6 698	8 380	5 311¹⁾	6 491	7 439	9 237

1) Podaci su revidirani zbog naknadno dostavljenih ispravnih podataka izvještajnih jedinica.

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

^{tis. tona}

Opskrba	Sirova nafta
	2023.				2024.
	VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Proizvodnja	44	44	40	43	43	41	40	41
Uvoz	187	377	103	209	173	83	239	262
Izvoz	-	-	-	44	-	59	-	-
Promjena zaliha	-28	136	-78	1	-69	-193	25	73
Prerada u rafinerijama	259	285	221	207	285	258	254	230

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

^{tis. tona}

Opskrba	Naftni derivati
	2023.				2024.
	VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Proizvodnja	324	354	291	293	322	299	302	302
Uvoz	222	190	228	186	278	246	263	241
Izvoz	169	202	197	185	190	189	191	234
Promjena zaliha	34	-26	-13	-6	57	-28	19	-10
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	343	368	335	299	353	384	355	319

3.2.1. MOTORNI BENZIN

^{tis. tona}

Opskrba	Motorni benzin
	2023.				2024.
	VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Proizvodnja	77	84	70	77	81	78	71	71
Uvoz	10	11	16	13	22	11	14	16
Izvoz	11	20	52	45	30	28	33	33
Promjena zaliha	23	7	-18	12	4	-3	1	7
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	54	68	52	33	69	64	51	47

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

^tis.tona

Opskrba	Plinsko/dizelsko gorivo
	2023.				2024.
	VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Proizvodnja	127	137	116	123	134	122	134	125
Uvoz	181	154	153	149	221	214	193	195
Izvoz	93	101	80	82	123	115	110	123
Promjena zaliha	10	-18	-15	-9	33	-21	1	-1
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	204	208	204	199	199	242	216	198

3.2.3. LOŽIVA ULJA

^{tis. tona}

Opskrba	Loživa ulja
	2023.				2024.
	VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Proizvodnja	31	37	33	24	20	29	27	42
Uvoz	1	-	1	1	-	-	1	1
Izvoz	31	31	31	27	2	28	28	51
Promjena zaliha	-	6	3	-3	17	-	-2	-10
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	1	-	-	1	1	1	2	2

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

^{tis. tona}

Opskrba	Ostali naftni derivati
	2023.				2024.
	VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Proizvodnja	89	96	72	69	87	70	70	64
Uvoz	30	25	58	23	35	21	55	29
Izvoz	34	50	34	31	35	18	20	27
Promjena zaliha	1	-21	17	-6	3	-4	19	-6
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	84	92	79	66	84	77	86	72

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

^{tis. tona}

Opskrba	Kameni ugljen
	2023.				2024.
	VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Proizvodnja	-	-	-	-	-	-	-	-
Uvoz	146	7	75	-	-	-	-	74
Izvoz	-	-	-	-	-	-	-	-
Promjena zaliha	93	-56	15	-63	-47	-57	-38	13
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	53	63	60	63	47	57	38	61

4.2. KOKS

^{tis. tona}

Opskrba	Koks
	2023.				2024.
	VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Proizvodnja	-	-	-	-	-	-	-	-
Uvoz	2	2	3	2	2	2	2	2
Izvoz	-	-	-	-	-	-	-	-
Promjena zaliha	-	-	-	-	-	-	-	-
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	2	2	3	2	2	2	2	2

4.3. MRKI UGLJEN

^{tis. tona}

Opskrba	Mrki ugljen
	2023.				2024.
	VII.	VIII.	IX.	X.	VII.	VIII.	IX.	X.
Proizvodnja	-	-	-	-	-	-	-	-
Uvoz	-	1	1	1	-	-	1	-
Izvoz	-	-	-	-	-	-	-	-
Promjena zaliha	-	-	-	-	-	-	-	-
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju	-	1	1	1	-	-	1	-

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to na Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te na podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

Kratice
CHP	kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat	Statistički ured Europske unije
GOM	gornja ogrjevna moć
GWh	gigavatsat
HERA	Hrvatska energetska regulatorna agencija
m³	kubični metar
mil.	milijun
tis.	tisuća
TJ	teradžul

Znakovi
-	nema pojave

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Izjava o pristupačnosti