Priopćenje

Godina: LXI.
Zagreb, 15. listopada 2024.
OEN-2024-2-1/8

ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE U KOLOVOZU 2024.
PRVI REZULTATI
I REVIDIRANI PODACI ZA PRIRODNI PLIN ZA LIPANJ I SRPANJ 2024.

U kolovozu 2024. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 839 GWh. U odnosu na srpanj 2024. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju smanjena je za 2,1%, a u odnosu na kolovoz 2023. povećana je za 11,0%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u kolovozu 2024. iznosila je 6 491 TJ, a zalihe su povećane za 253 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u kolovozu 2024. u odnosu na srpanj 2024. povećana je za 22,2%, a u odnosu na kolovoz 2023. smanjena je za 15,8%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u kolovozu 2024. iznosila je 384 tis. tona, a zalihe su smanjene za 28 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u kolovozu 2024. povećana je u odnosu na srpanj 2024. za 8,8%, a u odnosu na kolovoz 2023. za 4,3%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

Podaci za prirodni plin za lipanj i srpanj 2024. revidirani su zbog naknadno dostavljenih ispravnih podataka izvještajnih jedinica.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, KOLOVOZ 2022. - KOLOVOZ 2024.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

GWh

Opskrba Električna energija
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Ukupna bruto proizvodnja 1 534 1 319 1 280 1 344 1 017 956 1 230 1 164
Hidroelektrane 925 658 562 561 464 533 482 400
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 260 388 489 477 298 161 402 438
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 85 80 70 76 81 78 71 74
Vjetroelektrane 238 156 116 188 187 113 192 161
Sunčane elektrane  23 37 43 41 67 71 83 91
Geotermalne elektrane 2 - - - - - - -
Ukupna neto proizvodnja 1 522 1 285 1 250 1 310 1 001 943 1 203 1 134
Hidroelektrane 923 657 560 560 461 531 480 398
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 258 365 466 452 211 157 382 415
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 80 71 66 70 75 72 66 69
Vjetroelektrane 237 155 115 187 186 112 191 160
Sunčane elektrane  23 37 43 41 67 71 83 91
Geotermalne elektrane 2 - - - - - - -
Uvoz 677 838 947 830 1 011 1 362 1 525 1 525
Izvoz 786 679 487 483 590 773 816 803
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama 1 6 - - 30 24 32 18
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 412 1 438 1 710 1 657 1 392 1 508 1 879 1 839

2. PRIRODNI PLIN

Opskrba Mjerna jedinica Prirodni plin
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Proizvodnja mil. m3 61 57 62 60 58 621) 671) 74
  TJ (GOM) 2 409 2 278 2 468 2 399 2 289 2 4381) 2 6331) 2 881
Uvoz mil. m3 184 282 204 279 171 176 255 177
  TJ (GOM) 7 476 11 384 8 045 11 510 6 795 7 020 10 016 6 851
Izvoz mil. m3 85 127 121 120 74 60 77 78
  TJ (GOM) 3 432 5 014 4 738 4 668 2 830 2 318 2 982 2 988
Promjena zaliha mil. m3 1 85 -28 48 26 71 109 19
  TJ (GOM) 25 3 326 -829 1 535 1 088 2 814 4 356 253
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju mil. m3 158 127 174 172 129 1071) 1361) 153
  TJ (GOM) 6 428 5 322 6 604 7 705 5 165 4 3261) 5 3111) 6 491

1) Podaci su revidirani zbog naknadno dostavljenih ispravnih podataka izvještajnih jedinica.

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

tis. tona

Opskrba Sirova nafta
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Proizvodnja 43 43 44 44 43 40 43 41
Uvoz 180 180 187 377 89 235 173 83
Izvoz 52 - - - - - - 59
Promjena zaliha -26 -3 -28 136 -32 70 -69 -193
Prerada u rafinerijama 197 226 259 285 164 205 285 258

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

tis. tona

Opskrba Naftni derivati
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Proizvodnja 239 299 324 354 245 266 322 299
Uvoz 244 169 222 190 293 239 278 246
Izvoz 86 160 169 202 183 182 190 189
Promjena zaliha 83 10 34 -26 47 -18 57 -28
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 314 298 343 368 308 341 353 384

3.2.1. MOTORNI BENZIN

tis. tona

Opskrba Motorni benzin
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Proizvodnja 59 70 77 84 38 70 81 78
Uvoz 10 7 10 11 45 8 22 11
Izvoz 17 41 11 20 21 23 30 28
Promjena zaliha 11 -14 23 7 13 -2 4 -3
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 41 50 54 68 49 57 69 64

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

tis. tona

Opskrba Plinsko/dizelsko gorivo
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Proizvodnja 102 133 127 137 108 91 134 122
Uvoz 156 132 181 154 208 196 221 214
Izvoz 60 65 93 101 104 99 123 115
Promjena zaliha 17 16 10 -18 34 1 33 -21
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 181 184 204 208 178 187 199 242

3.2.3. LOŽIVA ULJA

tis. tona

Opskrba Loživa ulja
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Proizvodnja 26 31 31 37 25 24 20 29
Uvoz 1 - 1 - - - - -
Izvoz 1 16 31 31 28 24 2 28
Promjena zaliha 19 9 - 6 -4 -1 17 -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 7 6 1 - 1 1 1 1

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

tis. tona

Opskrba Ostali naftni derivati
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Proizvodnja 52 65 89 96 74 81 87 70
Uvoz 77 30 30 25 40 35 35 21
Izvoz 8 38 34 50 30 36 35 18
Promjena zaliha 36 -1 1 -21 4 -16 3 -4
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 85 58 84 92 80 96 84 77

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Kameni ugljen
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 5 10 146 7 - - - -
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha -4 -47 93 -56 -7 -7 -47 -57
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 9 57 53 63 7 7 47 57

4.2. KOKS

tis. tona

Opskrba Koks
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 4 2 2 2 3 1 2 2
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 4 2 2 2 3 1 2 2

4.3. MRKI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Mrki ugljen
2023. 2024.
V. VI. VII. VIII. V. VI. VII. VIII.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz - - - 1 - - - -
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju - - - 1 - - - -

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to na Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te na podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e i HROTE-a).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

 

Kratice  
CHP kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat Statistički ured Europske unije
GOM gornja ogrjevna moć
GWh gigavatsat
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
HROTE Hrvatski operater tržišta energije
m3 kubični metar
mil. milijun
tis. tisuća
TJ teradžul

 

Znakovi  
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti