Priopćenje

Godina: LXI.
Zagreb, 15. svibnja 2024.
OEN-2024-2-1/3
ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE U OŽUJKU 2024.
PRVI REZULTATI

U ožujku 2024. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 493 GWh. U odnosu na veljaču 2024. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju povećana je za 1,9%, a u odnosu na ožujak 2023. smanjena je za 3,1%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u ožujku 2024. iznosila je 8 187 TJ, a zalihe su povećane za 557 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u ožujku 2024. u odnosu na veljaču 2024. smanjena je za 7,2%, a u odnosu na ožujak 2023. za 15,9%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u ožujku 2024. iznosila je 261 tis. tona, a zalihe su povećane za 9 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u ožujku 2024. povećana je u odnosu na veljaču 2024. za 23,1%, a u odnosu na ožujak 2023. smanjena je za 1,1%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, OŽUJAK 2022. - OŽUJAK 2024.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

GWh

Opskrba Električna energija
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Ukupna bruto proizvodnja 1 568 1 671 1 441 1 718 1 559 1 537 1 288 1 473
Hidroelektrane 932 856 615 847 890 800 672 785
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 335 446 501 547 325 350 316 320
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 98 95 85 91 83 82 76 80
Vjetroelektrane 195 260 222 207 246 296 209 250
Sunčane elektrane  3 10 13 21 16 10 14 39
Geotermalne elektrane 5 5 5 5 - - - -
Ukupna neto proizvodnja 1 537 1 637 1 406 1 682 1 538 1 519 1 272 1 457
Hidroelektrane 929 853 613 844 887 797 669 782
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 317 423 477 520 313 340 307 310
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 91 88 79 88 78 78 73 78
Vjetroelektrane 193 259 221 206 244 294 208 248
Sunčane elektrane  3 10 13 21 16 10 14 39
Geotermalne elektrane 4 4 4 4 - - - -
Uvoz 1 059 920 813 832 999 890 884 828
Izvoz 968 911 685 968 856 707 678 785
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama 15 27 13 5 27 20 13 7
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 613 1 619 1 521 1 541 1 654 1 682 1 465 1 493

2. PRIRODNI PLIN

Opskrba Mjerna jedinica Prirodni plin
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Proizvodnja mil. m3 62 61 56 62 58 57 53 57
  TJ (GOM) 2 467 2 446 2 236 2 487 2 306 2 262 2 115 2 268
Uvoz mil. m3 271 176 256 205 217 225 176 268
  TJ (GOM) 10 520 6 982 9 992 8 010 8 470 8 852 6 881 10 502
Izvoz mil. m3 55 37 43 85 79 82 87 105
  TJ (GOM) 2 141 1 428 1 657 3 301 3 044 3 187 3 338 4 026
Promjena zaliha mil. m3 23 -68 2 -63 -58 -78 -79 12
  TJ (GOM) 1 022 -2 723 154 -2 542 -2 236 -3 020 -3 160 557
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju mil. m3 254 269 267 245 254 278 222 208
  TJ (GOM) 9 824 10 723 10 416 9 738 9 968 10 948 8 818 8 187

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

tis. tona

Opskrba Sirova nafta
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Proizvodnja 45 45 41 45 42 42 39 42
Uvoz - - - - - - 34 89
Izvoz 57 - - 56 65 - - 59
Promjena zaliha -31 44 36 -26 -50 31 59 69
Prerada u rafinerijama 19 1 5 15 27 11 14 3

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

tis. tona

Opskrba Naftni derivati
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Proizvodnja 33 11 14 23 42 21 23 7
Uvoz 369 266 304 259 301 334 320 399
Izvoz 101 72 78 96 146 99 145 136
Promjena zaliha 49 3 17 -78 -65 23 -14 9
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 252 202 223 264 262 233 212 261

3.2.1. MOTORNI BENZIN

tis. tona

Opskrba Motorni benzin
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Proizvodnja 3 4 3 1 - 15 4 -
Uvoz 34 35 36 40 15 50 45 43
Izvoz 6 5 6 7 6 7 36 7
Promjena zaliha 7 3 4 -1 -28 24 -20 2
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 24 30 29 35 37 34 33 34

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

tis. tona

Opskrba Plinsko/dizelsko gorivo
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Proizvodnja 9 1 - - 11 - - -
Uvoz 302 201 231 80 252 256 248 321
Izvoz 70 59 66 68 100 86 91 115
Promjena zaliha 54 4 6 -71 -10 10 9 18
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 187 139 159 183 173 160 148 188

3.2.3. LOŽIVA ULJA

tis. tona

Opskrba Loživa ulja
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Proizvodnja 5 2 8 19 11 1 11 1
Uvoz 1 1 1 1 1 1 - -
Izvoz 3 2 2 17 15 2 12 2
Promjena zaliha -2 -1 4 -4 -6 -12 -1 -1
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 5 3 3 7 3 12 - -

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

tis. tona

Opskrba Ostali naftni derivati
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Proizvodnja 16 4 3 3 20 5 8 6
Uvoz 32 29 36 38 33 27 27 35
Izvoz 22 6 4 4 25 4 6 12
Promjena zaliha -10 -3 3 -2 -21 1 -2 -10
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 36 30 32 39 49 27 31 39

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Kameni ugljen
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 2 71 73 71 72 - 7 62
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha -43 17 31 15 54 -7 3 58
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 45 54 42 56 18 7 4 4

4.2. KOKS

tis. tona

Opskrba Koks
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz - 1 2 2 2 2 2 2
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju - 1 2 2 2 2 2 2

4.3. MRKI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Mrki ugljen
2022. 2023. 2023. 2024.
XII. I. II. III. XII. I. II. III.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 4 - - - 1 - - -
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 4 - - - 1 - - -

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to na Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te na podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e i HROTE-a).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

 

Kratice

CHP kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat Statistički ured Europske unije
GOM gornja ogrjevna moć
GWh gigavatsat
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
HROTE Hrvatski operater tržišta energije
m3 kubični metar
mil. milijun
tis. tisuća
TJ teradžul

 

Znakovi  
   
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2024 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti