PROMET U ZRAČNIM LUKAMA U RUJNU 2023.

U rujnu 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 531 tisuću putnika, što je za 11,5% više nego u rujnu 2022., kada je ostvaren promet od 1 373 tisuće putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, 507 tisuća putnika, što je porast od 14,8% u odnosu na rujan 2022., kada su prevezene 442 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Zagreb, s 368 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 13,9% u odnosu na rujan 2022., kada su prevezene 323 tisuće putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 353 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 5,5% u odnosu na rujan 2022., kada je promet iznosio 335 tisuća putnika. U zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 199 tisuća putnika, što je porast od 9,0% u odnosu na rujan 2022., kada je promet iznosio 183 tisuće putnika. U rujnu 2023. u odnosu na rujan 2022. najveći porast prometa putnika, 238,7%, ostvarila je zračna luka Osijek.

Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 314 tisuća putnika, što je za 12,3% više u odnosu na rujan 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 276 tisuća prevezenih putnika, što je za 3,1% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Poljske, s 99 tisuća prevezenih putnika, što je za 27,2% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u rujnu 2023. iznosio je 15 177, što je porast od 6,2% u usporedbi s rujnom 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 14 287.

Ukupan promet tereta u zračnim lukama u rujnu 2023. iznosio je 893 tone, što je pad od 0,7% u usporedbi s rujnom 2022., kada je promet tereta iznosio 899 tona.

U razdoblju od siječnja do rujna 2023. u usporedbi s 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 5,5%, a promet putnika za 16,6%, dok je promet tereta pao za 5,6%.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.

Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.

Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.

Obuhvat

Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.

Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).

Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.

Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr