U lipnju 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 479 tisuća putnika, što je za 15,4% više nego u lipnju 2022., kada je ostvaren promet od 1 282 tisuće putnika.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, s 484 tisuće putnika, što je porast od 15,8% u odnosu na lipanj 2022., kada je prevezeno 418 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Zagreb, s 345 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 18,5% u odnosu na lipanj 2022., kada je prevezena 291 tisuća putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 343 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 10,2% u odnosu na lipanj 2022., kada je promet iznosio 311 tisuća putnika.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 294 tisuće putnika, što je za 13,7% više u odnosu na lipanj 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 275 tisuća prevezenih putnika, što je za 11,0% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Francuske, sa 102 tisuće prevezenih putnika, što je za 7,3% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u lipnju 2023. iznosio je 15 164, što je porast od 1,0% u usporedbi s lipnjem 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 15 011.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u lipnju 2023. iznosio je 887 tona, što je pad od 11,4% u usporedbi s lipnjem 2022., kada je promet tereta iznosio 1 001 tonu.
U prvom polugodištu 2023. u usporedbi s istim razdobljem 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 6,9%, ukupan promet putnika za 24,4%, dok je ukupan promet tereta pao za 3,9%.
1. PROMET U ZRAČNIM LUKAMA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA U LIPNJU 2023. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
3. DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA U LIPNJU 2023. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Izvori i metode prikupljanja podataka
Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.
Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.
Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.
Obuhvat
Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.
Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).
Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.
Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.
Kratice | |
t | tona |
tis. | tisuća |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr