KLANJE STOKE I PERADI U 2022.

 

Prema raspoloživim podacima ukupnoga klanja stoke u klaonicama, u 2022. u usporedbi s 2021. broj zaklanih goveda u padu je za 4,9% (oko 8 300 grla).

Klanje svinja u padu je za 5,5%, odnosno zaklano je oko 66 700 grla manje nego godinu prije. Broj ovaca zaklanih u klaonicama veći je za oko 18 000 grla, odnosno 15,9%, broj koza veći je za 12,6% (oko 250 grla), dok je klanje peradi na razini 2021.

U neto težini stoke zaklane u klaonicama ostvareno je povećanje proizvodnje kod ovaca za oko 263 t (20,1%), koza za oko 3 t (14,3%) i peradi za oko 513 t (0,7%).

Smanjenje proizvodnje u neto težini kod goveda iznosi 4,4% (oko 1 900 t) te kod svinja 7,3% (6 400 t).

 

Ukupno zaklana stoka i perad, koja uključuje i procjenu domaćega klanja na gospodarstvima, u usporedbi s godinom prije pokazuje sljedeća kretanja.

Broj zaklanih svinja i neto težina zaklanih grla smanjeni su za 8,4%. Ukupno je zaklano oko 143 000 grla manje, uz smanjenje neto težine za oko 10 300 t.

Broj ukupno zaklanih ovaca veći je za oko 27 500 grla (5,7%), uz povećanje neto težine za 319 t (5,7%).

U 2022. broj ukupno zaklanih koza ostao je na razini 2021., uz blago povećanje neto težine za 2 t (0,4%).

Kod ukupno zaklane peradi uz porast broja za 0,9% (oko 439 000 komada) porasla je i neto težina za 0,9% (749 t).

Podaci o ukupnom klanju goveda jednaki su podacima klanja goveda u klaonicama.

 

U vezi s bruto domaćom proizvodnjom situacija je sljedeća.

Izraženo u postocima, broj zaklanih goveda povećan je za 12,1%, a njihova neto težina povećana je za 7,2%.

Broj ukupno zaklanih ovaca veći je za 2,0%, uz smanjenje neto težine za 4,4%.

Broj ukupno zaklanih svinja smanjen je za 13,3%, a njihova neto težina manja je za 9,1%.

Kod broja zaklanih koza nema promjena, dok je neto težina veća za 0,3%.

Brojčano to iznosi oko 9 700 grla više zaklanih goveda te oko 8 800 grla više zaklanih ovaca, i oko 192 500 manje zaklanih svinja. Povećanje neto težine kod goveda iznosi oko 3 300 t, dok je kod svinja neto težina smanjena za 12 910 t te kod ovaca za 226 t.

Broj zaklane peradi povećan je za 2,3% (oko 1 260 000 komada), a neto težina za 16,4% (oko 500 t).

 

PNG PNG

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Godišnji podaci o klanju stoke i peradi u klaonicama preuzimaju se od Ministarstva poljoprivrede – Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane (Područni odjel za kontrolu sustava razvrstavanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova Križevci).

Podaci ukupnoga godišnjega klanja stoke i peradi dobiveni su, osim iz administrativnih podataka o klanju stoke i peradi u klaonicama, i na temelju podataka prikupljenim redovitim godišnjim istraživanjima broja stoke i stočne proizvodnje kod poslovnih subjekata i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Podaci o uvozu i izvozu stoke i peradi preuzimaju se iz statistike robne razmjene s inozemstvom.

Istraživanjem o klanju stoke i peradi u klaonicama prikupljaju se podaci o broju zaklane stoke po vrstama i kategorijama, njihovoj težini prije klanja (bruto težina), težini obrađenog trupa (neto težina) te podaci o randmanima.

Podaci o broju zaklane stoke i peradi na gospodarstvima i prisilnom klanju kod pravnih osoba prikupljaju se, među ostalim, iz podataka o bilancama stoke i peradi.

Metodologija za provedbu istraživanja o stočarstvu temelji se na Uredbi (EZ) br. 1165/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o statističkim podacima o stočarstvu i mesu.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice za koje se podnose mjesečni izvještaji o klanju stoke i peradi jesu pravne osobe i njihovi dijelovi te obrtnici koji se bave djelatnošću klanja stoke i peradi.

Podaci o broju stoke i stočnoj proizvodnji za poslovne subjekte prikupljaju se na dva načina: izvještajima koji se poštom dostavljaju Državnom zavodu za statistiku i u mrežnoj aplikaciji koju ispunjavaju izvještajne jedinice.

Podaci za obiteljska poljoprivredna gospodarstva prikupljeni su metodom telefonskog anketiranja na odabranome stratificiranom uzorku. Uzorak je izabran iz Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava kao baze, a ima oko 22 000 jedinica.

Prognoza bruto domaće proizvodnje temelji se na modelima procjene korištenjem podataka iz raspoloživih administrativnih izvora i redovitih statističkih istraživanja.

Povjerljivost

Agregirani podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost (zbog malog broja jedinica, pravila dominantnosti ili sekundarne povjerljivosti), u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Pravilnikom o načinu zaštite statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku, tretiraju se kao povjerljivi te se stoga ne objavljuju.

Definicije

Neto težina jest težina očišćenog trupa, zaklane stoke i peradi bez kože, krvi, glave (osim kod odojaka i peradi), utrobe, prednjih nogu do koljena i stražnjih nogu do skočnog zgloba.

Randman zaklane stoke i peradi jest postotni odnos težine zaklane stoke i peradi (neto težina) i težine žive stoke i peradi (bruto težina), a iskazuje se u postocima.

Ukupno klanje stoke i peradi obuhvaća svu stoku i perad zaklanu na području Republike Hrvatske bez obzira na podrijetlo. To je zbroj klanja stoke i peradi u klaonicama i klanja stoke i peradi kod pravnih osoba (prisilno klanje) te na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Podaci ukupnog klanja goveda obuhvaćaju isključivo goveda zaklana u klaonicama.

Bruto domaća proizvodnja obuhvaća stoku i perad uzgojenu na području Republike Hrvatske. To je razlika ukupno zaklane stoke i peradi i vanjskotrgovinske bilance (bruto domaća proizvodnja = ukupno klanje stoke i peradi – u meso preračunana masa živih uvezenih životinja + u meso preračunana masa živih izvezenih životinja).

Prognoza bruto domaće proizvodnje odgovara ocjeni broja zaklanih goveda, svinja i ovaca i vanjskotrgovinske bilance živih životinja.

 

Kratice

NN	Narodne novine
t	tona

 

Znakovi

z	podatak nije objavljen zbog povjerljivosti

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Mario Valentić i Anita Grlica

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr