EKONOMSKI RAČUNI ZA POLJOPRIVREDU U 2021. ZA REPUBLIKU HRVATSKU, HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2

Vrijednost outputa poljoprivredne djelatnosti u 2021. porasla je za ukupno 13,3% u odnosu na 2020., i to u Panonskoj Hrvatskoj za 14,7%, u Jadranskoj Hrvatskoj za 1,6%, u Sjevernoj Hrvatskoj za 17,2% i u Gradu Zagrebu za 4,1%.

Prikazane stope promjena u 2021. u odnosu na 2020. pokazuju porast osnovnih troškova proizvodnje (međufazna potrošnja), i to za 1,4% u Panonskoj Hrvatskoj, za 1,3% u Gradu Zagrebu, za 1,7% u Sjevernoj Hrvatskoj i za 1,5% u Jadranskoj Hrvatskoj.

Output biljne proizvodnje u 2021. porastao je u odnosu na 2020. za 12,9%, i to u Panonskoj Hrvatskoj za 14,8%, u Sjevernoj Hrvatskoj za 16,8%, u Jadranskoj Hrvatskoj za 0,8%, dok je u Gradu Zagrebu pao za 4,3%.

Output stočne proizvodnje u 2021. porastao je za 16,2%, i to u Panonskoj Hrvatskoj za 16,8%, u Sjevernoj Hrvatskoj za 19,5%, u Jadranskoj Hrvatskoj za 3,8% i u Gradu Zagrebu za 18,3%.

Bruto dodana vrijednost u 2021. porasla je za 26,3%, i to u Panonskoj Hrvatskoj za 25,5%, u Sjevernoj Hrvatskoj za 34,1%, u Gradu Zagrebu za 10,1% i u Jadranskoj Hrvatskoj za 2,3%.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Ekonomski računi poljoprivrede prema klasifikaciji HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2 za Republiku Hrvatsku izračunani su na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku i administrativnih podataka Poljoprivredne savjetodavne službe i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Metodologija izračuna ekonomskih računa poljoprivrede prema klasifikaciji HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2 sastoji se od kombinacije metode top-down za količinske pokazatelje (međufazna potrošnja) i metode bottom-up (output, investicije, sve vrste subvencija i radna snaga) uz primjenu cijena na razini Republike Hrvatske po pojedinim pokazateljima izračuna.

Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.

Od 2022. objavljuju se podaci za četiri regije.

Output poljoprivredne djelatnosti vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni su svi porezi na proizvode i usluge.

Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja rezultat je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija.

Obuhvat

Ekonomski računi poljoprivrede prema klasifikaciji HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2 obuhvaćaju cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).

Definicije

Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i vrijednosti proizvodnje neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti. Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.

Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni su svi porezi na proizvode i usluge.

Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.

Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.

Potrošnja fiksnoga kapitala jest smanjenje vrijednosti fiksnih kapitalnih dobara kao rezultat njihova uobičajenog trošenja i habanja u proizvodnom procesu.

Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.

Naknade za zaposlene definirane su kao ukupne naknade u novcu ili naturi koje isplaćuje poslodavac zaposleniku u zamjenu za obavljeni rad u računovodstvenom razdoblju.

Ostale subvencije na proizvodnju sastoje se od subvencija koje nisu subvencije na proizvode i koje proizvođačke jedinice mogu dobiti na temelju bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom.

Faktorski dohodak jednak je neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti porezi na proizvodnju, a dodane su subvencije na proizvodnju.

Poslovni višak/mješoviti dohodak jednak je razlici faktorskog dohotka i naknade zaposlenicima.

Plaćene rente odgovaraju plaćanjima izvršenima prema vlasniku materijalnih sredstava u zamjenu za ustupanje sredstava na korištenje nekoj drugoj jedinici. U ekonomskim računima poljoprivrede ta stavka uglavnom odgovara zakupninama za zemljište koje zakupci plaćaju vlasnicima zemljišta.

Kamatu čine troškovi plativi po kreditu za kapitalna ulaganja. U ekonomskim računima poljoprivrede kamata je protustavka kredita koji su odobreni za potrebe poljoprivrednih gospodarstava (npr. za kupnju zemljišta, zgrada, strojeva, vozila ili druge opreme).

Poduzetnički dohodak jednak je zbroju primljenih kamata koje se odnose isključivo na poljoprivrednu proizvodnju te razlike neto poslovnog viška/mješovitog dohotka, plaćenih najamnina i plaćenih kamata.

Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća ukupan broj radnih sati svih osoba i zaposlenika koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove unutar poljoprivredne djelatnosti. Mjeri se u jedinicama godišnjeg rada. Jedinica godišnjeg rada jest kvocijent ukupnog broja radnih sati odrađenih u poljoprivredi u tijeku godine i prosječnog broja radnih sati koji za plaćeni rad iznosi 1 800.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Matej Pejković i Viktor Štimac

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr