Prema drugoj procjeni, vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2023. iznosit će 1 901 milijun eura, što je pad od 1,6% u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti smanjena za 7,4% i iznosit će 3 005 milijuna eura.
Bruto dodana vrijednost procjenjuje se na 1 563 milijuna eura. U odnosu na prethodnu godinu očekuje se pad od 9,0%.
Uloženi rad u poljoprivredi u odnosu na prethodnu godinu pao je za 0,1%.
Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje se na 10 039 eura, što je pad od 9,8%.
Na smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje najviše je utjecao pad cijena žitarica, za 43,0%, odnosno pad cijena pšenice, za 48,6%, i kukuruza, za 44,5%.
Stočna proizvodnja porasla je za 14,7% u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost svinja porasla je za 22,2% u odnosu na prethodnu godinu.
1. VRIJEDNOST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, REALNOG DOHOTKA I ULOŽENOG RADA U POLJOPRIVREDI |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
1) Deflator primijenjen za izračun realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada jest implicitni indeks cijena bruto domaćeg proizvoda i prema Eurostatovim izračunima za Republiku Hrvatsku za 2023. iznosi 109,366. |
Izvori i metode prikupljanja podataka
Prva procjena realnog dohotka u poljoprivredi za Republiku Hrvatsku izračunana je na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku, administrativnih podataka Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja rezultat je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija.
Pravna osnova
Prva procjena realnog dohotka u poljoprivredi napravljena je na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i usklađena s Uredbom (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice te njezinim izmjenama i dopunama.
Obuhvat
U procjeni realnog dohotka obuhvaćena je cjelokupna poljoprivredna proizvodnja (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).
Definicije
Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti outputa biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti.
Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.
Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni svi porezi na proizvode i usluge.
Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.
Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.
Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.
Realni dohodak jednak je neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti porezi na proizvodnju, a dodane su subvencije na proizvodnju.
Pokazatelj A – indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada jest kvocijent vrijednosti realnog dohotka izraženoga u eurima i uloženog rada izraženoga u ukupnim jedinicama godišnjeg rada, deflacioniran s implicitnim indeksom cijena bruto domaćeg proizvoda.
Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća ukupan broj radnih sati svih osoba i zaposlenika koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove unutar poljoprivredne djelatnosti. Mjeri se u jedinicama godišnjeg rada. Jedinica godišnjeg rada jest kvocijent ukupnog broja radnih sati odrađenih u poljoprivredi tijekom godine i prosječnog broja radnih sati koji za plaćeni rad iznosi 1 800.
Kratice |
|
Eurostat | Statistički ured Europske unije |
EZ | Europska zajednica |
mil. | milijun |
NN | Narodne novine |
tis. | tisuća |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredili:
Matej Pejković, Viktor Štimac, Ivan Dujman, Mateja Ivezić i Normela Pušić
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr