Priopćenje

Godina: LX.
Zagreb, 29. ožujka 2024.
POLJ-2023-1-10

ISSN 1334-0557

DRUGA PROCJENA REALNOG DOHOTKA U POLJOPRIVREDI U 2023.

Prema drugoj procjeni, vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2023. iznosit će 1 901 milijun eura, što je pad od 1,6% u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti smanjena za 7,4% i iznosit će 3 005 milijuna eura.

Bruto dodana vrijednost procjenjuje se na 1 563 milijuna eura. U odnosu na prethodnu godinu očekuje se pad od 9,0%.

Uloženi rad u poljoprivredi u odnosu na prethodnu godinu pao je za 0,1%.

Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje se na 10 039 eura, što je pad od 9,8%.

Na smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje najviše je utjecao pad cijena žitarica, za 43,0%, odnosno pad cijena pšenice, za 48,6%, i kukuruza, za 44,5%.

Stočna proizvodnja porasla je za 14,7% u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost svinja porasla je za 22,2% u odnosu na prethodnu godinu.

1. VRIJEDNOST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, REALNOG DOHOTKA I ULOŽENOG RADA U POLJOPRIVREDI

  
  
2022. Procjena 2023. Stopa promjene 2023./2022.
mil. eura %
Poljoprivredna proizvodnja 3 245,4 3 004,8 -7,41
Međufazna potrošnja 1 528,2 1 441,9 -5,64
Bruto dodana vrijednost 1 717,2 1 562,9 -8,99
Potrošnja fiksnoga kapitala 312,1 316,8 1,50
Neto dodana vrijednost 1 405,1 1 246,1 -11,32
Naknada zaposlenicima 177,4 205,2 15,68
Realni dohodak  1 931,8 1 900,6 -1,61
  Jedinica godišnjeg rada, tis.  
Uloženi rad 173,3 173,1 99,89
  euri indeks 2023./2022.
Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada (pokazatelj A)1) 11 135 10 039 90,2

1) Deflator primijenjen za izračun realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada jest implicitni indeks cijena bruto domaćeg proizvoda i prema Eurostatovim izračunima za Republiku Hrvatsku za 2023. iznosi 109,366.

G-1. STOPA PROMJENE VAŽNIJIH VRIJEDNOSNIH POKAZATELJA POLJOPRIVREDE U 2023.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Prva procjena realnog dohotka u poljoprivredi za Republiku Hrvatsku izračunana je na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku, administrativnih podataka Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja rezultat je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija.

Pravna osnova

Prva procjena realnog dohotka u poljoprivredi napravljena je na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i usklađena s Uredbom (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice te njezinim izmjenama i dopunama.

Obuhvat

U procjeni realnog dohotka obuhvaćena je cjelokupna poljoprivredna proizvodnja (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).

Definicije

Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti outputa biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti.

Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.

Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni svi porezi na proizvode i usluge.

Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.

Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici  poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.

Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.

Realni dohodak jednak je neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti porezi na proizvodnju, a dodane su subvencije na proizvodnju.

Pokazatelj A – indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada jest kvocijent vrijednosti realnog dohotka izraženoga u eurima i uloženog rada izraženoga u ukupnim jedinicama godišnjeg rada, deflacioniran s implicitnim indeksom cijena bruto domaćeg proizvoda.

Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća ukupan broj radnih sati svih osoba i zaposlenika koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove unutar poljoprivredne djelatnosti. Mjeri se u jedinicama godišnjeg rada. Jedinica godišnjeg rada jest kvocijent ukupnog broja radnih sati odrađenih u poljoprivredi tijekom godine i prosječnog broja radnih sati koji za plaćeni rad iznosi 1 800.

 

Kratice 

 
Eurostat Statistički ured Europske unije
EZ Europska zajednica
mil. milijun
NN Narodne novine
tis. tisuća

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Matej Pejković, Viktor Štimac, Ivan Dujman, Mateja Ivezić i Normela Pušić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti