DOKTORI ZNANOSTI U 2022.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2022. akademski stupanj postiglo je 792 doktora znanosti. Udio žena u tom broju iznosio je 416, odnosno 52,5%.

Među doktorima znanosti više je žena

Od ukupno 792 doktora znanosti, na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je 67,6%, na Sveučilištu u Osijeku 11,1%, na Sveučilištu u Splitu kao i na Sveučilištu u Rijeci 8,1%, na Sveučilištu u Zadru 4,0%, na Sveučilištu Sjever, Koprivnica, 0,8%, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Zagreb, 0,2% te na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,1%.

Najviše je doktorica znanosti doktoriralo na Sveučilištu Sjever, Koprivnica, 83,3%, zatim slijede Sveučilište u Osijeku, 58,0%, Sveučilište u Splitu, 54,7%, Sveučilište u Zagrebu, 52,7%, Sveučilište u Zadru, 46,9%, i Sveučilište u Rijeci, 43,8%, dok na Sveučilištu u Slavonskom Brodu nije bilo niti jedne doktorice znanosti.

Biomedicina i zdravstvo − najzastupljenije područje doktorskih disertacija

U 2022. najviše doktorskih disertacija bilo je iz područja biomedicine i zdravstva (22,8%), slijedilo je područje tehničkih znanosti (20,9%), područje prirodnih znanosti (17,4%), područje društvenih znanosti (17,0%), područje humanističkih znanosti (11,5%), područje biotehničkih znanosti (8,8%). Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz interdisciplinarnih područja znanosti (1,6%).

Akademski stupanj magistra znanosti prethodno je steklo 7,8% doktora znanosti.

Najviše doktora znanosti u dobnoj skupini 30 – 34 godine

Prema godinama života, najviše doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini 30 – 34 godine (35,6%). U dobnoj skupini do 29 godina bilo je 15,2% doktora znanosti, u dobnoj skupini 35 – 39 godina bilo ih je 17,7%, u dobnoj skupini 40 – 44 godine bilo ih je 12,6%, u dobnoj skupini 45 – 49 godina bilo ih je 9,7%, a u dobnoj skupini 50 i više godina bilo ih je 9,2%.

Doktori znanosti najviše su zaposleni u obrazovanju

Najveći broj doktora znanosti bio je zaposlen u djelatnosti obrazovanja (52,4%), u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 14,9%, u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo ih je zaposleno 14,8%, a u djelatnosti javne uprave i obrane; obveznoga socijalnog osiguranja bilo ih je zaposleno 5,1%. U svim ostalim djelatnostima bilo je zaposleno 11,7% doktora znanosti, dok je 1,1% doktora znanosti bilo nezaposleno.

Troškove studija uglavnom plaća poslodavac

Troškove doktorskog studija za 48,5% doktora znanosti platio je poslodavac, doktorski studij osobno je platilo 34,6% doktora znanosti, za 13,1% doktora znanosti bila su izdvojena sredstva iz državnog proračuna, a 3,8% pripadalo je kategoriji ''ostalo''.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade Statističkih listova za doktore znanosti (obrazac ŠV-70), koje ispunjavaju doktori znanosti ili doktori umjetnosti pri stjecanju toga akademskog stupnja.

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćena su visoka učilišta na području Republike Hrvatske koja ustrojavaju i izvode poslijediplomski sveučilišni studij za stjecanje doktorata znanosti ili omogućuju stjecanje doktorata znanosti u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 02/07., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14., 60/15. i 131/17.).

Podaci su usporedivi s podacima iz prijašnjih godina.

Definicije i objašnjenja

Doktor znanosti jest osoba koja je obranila doktorsku disertaciju.

Visoko učilište jest ustanova visoke naobrazbe ovlaštena za ustroj i izvedbu studija te znanstvenoga, visokostručnoga ili umjetničkog rada. Visoka učilišta jesu sveučilište te fakulteti i umjetničke akademije u njegovu sastavu, veleučilište i visoka škola. Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

Poslijediplomski sveučilišni studij traje po pravilu tri godine. Ispunjenjem svih propisanih uvjeta te javnom obranom doktorskog rada stječe se akademski stupanj doktor znanosti odnosno doktorica znanosti (dr. sc.) ili doktor umjetnosti odnosno doktorica umjetnosti (dr. art.) uz naznaku znanstvenoga ili umjetničkog polja i grane, u skladu s Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 118/09., 82/12., 32/13., 34/16. i 56/22.).

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr