STUDENTI KOJI SU DIPLOMIRALI/ZAVRŠILI SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ U 2022.

U 2022. diplomiralo je ili završilo studij 30 875 studenata. Udio studentica u tom broju iznosio je 18 762, odnosno 60,8%.

Među studentima koji su diplomirali ili završili studij više studentica

Od ukupno 30 875 studenata koji su diplomirali/završili studij, na visokim je školama diplomiralo/završilo studij 4,0% studenata, na veleučilištima 13,8%, na fakultetima 80,2% (na stručnom studiju 11,8%, a na sveučilišnom studiju 68,4% studenata), dok je na umjetničkim akademijama diplomiralo 2,0% studenata.

Najviše studentica koje su diplomirale/završile studij zastupljeno je na umjetničkim akademijama, 65,4%, a slijede sveučilišni studij na fakultetima, 62,6%, stručni studij na fakultetima, 60,5%, na veleučilištima, 52,8%, te na visokim školama, 48,9%.

Najviše studenata diplomiralo na sveučilišnome prijediplomskom studiju

Najviše studenata prema bolonjskom je programu diplomiralo na sveučilišnome prijediplomskom studiju, njih 30,3%, na sveučilišnome diplomskom studiju 29,8%, na stručnome prijediplomskom studiju 21,6%, na sveučilišnome integriranom studiju 10,2%, na stručnome diplomskom studiju 8,0%, a stručni kratki studij završilo je 0,1% studenata. Prema predbolonjskom programu diplomiralo je ili završilo studij 0,1% studenata.

Najviše studenata koji su diplomirali/završili studij u dobi od 22 do 24 godine

Prema godinama života, najviše studenata koji su diplomirali/završili studij bilo je u skupini 22 – 24 godine (45,7%), a najmanje u skupini 37 – 39 godina (1,6%). U skupini do 21 godine bilo je 3,3% studenata, u skupini 25 – 27 godina bilo ih je 32,5%, u skupini 28 – 30 godina bilo ih je 7,4%, u skupini 31 – 33 godine bilo ih je 3,3%, u skupini 34 – 36 godina bilo ih je 2,1%, a u skupini 40 i više godina bilo ih je 4,1%.

Najviše studenata diplomiralo/završilo studij iz područja društvenih znanosti

U 2022. najveći je broj studenata koji su diplomirali/završili studij bio iz područja društvenih znanosti (41,9%), a slijedila su područja tehničke znanosti (25,9%), biomedicina i zdravstvo (12,7%), humanističke znanosti (5,7%), biotehničke znanosti (5,2%), prirodne znanosti (4,3%) i umjetničko područje (2,3%). Najmanje studenata koji su diplomirali/završili studij bilo je iz interdisciplinarnih područja znanosti (2,0%).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su rezultat godišnje obrade podataka o studentima koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u 2022. Podaci se prikupljaju upitnikom Statistički list za studente koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij u 2022. u tiskanome ili elektroničkom obliku (obrazac ŠV-50).

Obuhvat i usporedivost

Statističkim istraživanjem obuhvaćeni su studenti koji su diplomirali/završili studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj prema predbolonjskom programu i oni koji su diplomirali/završili studij prema bolonjskom programu. Podaci su usporedivi s podacima iz prethodnih godina.

Definicije i objašnjenja

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.

Studenti su osobe upisane na visoka učilišta, a mogu biti redoviti i izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju u sklopu pune ili prilagođene satnice.

Završetkom sveučilišnoga prijediplomskog, diplomskog ili integriranog studija stječe se akademski naziv, dok se završetkom stručnoga prijediplomskog i stručnoga diplomskog studija stječe stručni naziv uz naznaku struke u skladu sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN, br. 107/07. i 118/12.).

Visoka učilišta jesu sveučilište te fakultet, umjetnička akademija i veleučilište.

Visoka učilišta mogu biti javna i privatna.

Sveučilište je ustanova koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetničkih akademija i odjela.

Sastavnice sveučilišta jesu fakulteti, umjetničke akademije, odjeli i instituti te druge sastavnice u skladu sa zakonom.

Sveučilište i njegove sastavnice mogu izvoditi i stručne studije.

Fakultet je visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne studije te razvija znanstveni i stručni rad u jednome ili više znanstvenih i stručnih polja, a može izvoditi i stručne studije.

Umjetnička akademija jest visoko učilište koje kao sastavnica sveučilišta ustrojava i izvodi sveučilišne umjetničke studije te razvija vrhunsko stvaralaštvo i znanstvenoistraživačku djelatnost u području umjetnosti, a može izvoditi i stručne studije.

Sveučilišni odjel osniva se kao sastavnica sveučilišta koja sudjeluje u izvedbi studijskih programa te razvija znanstveni, umjetnički i stručni rad u jednome znanstvenom polju ili interdisciplinarnome znanstvenom području te sudjeluje u izvedbi studija.

Veleučilište je ustanova koja ustrojava i izvodi stručne studije.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih dostignuća. Sveučilišni studiji ustrojavaju se i izvode na sveučilištu.

Sveučilišno obrazovanje obuhvaća sveučilišni prijediplomski, sveučilišni diplomski, sveučilišni specijalistički i doktorski studij. U skladu s Europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS), jednom godinom studija u pravilu se stječe 60 ECTS bodova. Studijski programi mogu se provoditi i kao sveučilišni integrirani studiji čijim se završetkom stječe najmanje 300 ECTS bodova.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućuju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces. Stručni studiji provode se na veleučilištu, a mogu se provoditi i na sveučilištu u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, br. 119/2022.).

Stručno obrazovanje obuhvaća stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij i stručni diplomski studij. Stručni studiji traju dvije do tri godine, završavaju polaganjem svih ispita, a studijskim se programom može predvidjeti polaganje završnog ispita i/ili izrada završnog rada. Njihovim završetkom stječe se 120 – 180 ECTS bodova. Iznimno, stručni studij može trajati četiri godine. Takvim studijem stječe se 240 ECTS bodova.

Veleučilišta mogu organizirati stručni diplomski studij u trajanju od jedne do dvije godine za osobe koje su završile stručni studij ili sveučilišni prijediplomski studij.

Završetkom stručnoga diplomskog studija u trajanju od jedne do dvije godine te polaganjem svih ispita, izradom završnog rada i polaganjem odgovarajućega završnog ispita stječe se u pravilu 60 – 120 ECTS bodova.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Josipa Jurić i Danijela Kurjaković

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr