DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U SVIBNJU 2023.

U svibnju 2023. od ukupno ostvarenih 5,6 milijuna noćenja turista 89,8% čine noćenja stranih turista

U svibnju 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 1,6 milijuna dolazaka i 5,6 milijuna noćenja turista, što je za 31,9% više dolazaka i za 30,7% više noćenja turista u odnosu na svibanj 2022.

Domaći turisti ostvarili su 251 tisuću dolazaka te 568 tisuća noćenja, što je za 1,6% manje dolazaka i za 0,9% više noćenja u odnosu na svibanj 2022.

Strani turisti ostvarili su 1,4 milijuna dolazaka te 5,0 milijuna noćenja, što je za 40,7% više dolazaka i za 35,2% više noćenja u odnosu na svibanj 2022.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

Noćenja turista iz Njemačke čine trećinu ostvarenih noćenja stranih turista u svibnju 2023.

U svibnju 2023. turisti iz Njemačke ostvarili su najviše noćenja stranih turista, i to 1,7 milijuna noćenja, što je 33,4% noćenja od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U odnosu na svibanj 2022. turisti iz Njemačke ostvarili su za 66,3% više noćenja.

Slijede noćenja turista iz Austrije (12,3%), Ujedinjene Kraljevine (7,1%), Poljske (5,5%), Slovenije (5,4%) te SAD-a (4,3%). Svi turisti iz navedenih zemalja ostvarili su porast noćenja u svibnju 2023. u odnosu na svibanj 2022. osim turista iz Slovenije. Njihovih je noćenja manje za 0,7%.

Turisti najviše noćili u skupini Hoteli i sličan smještaj

U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je najviše noćenja turista u svibnju 2023., i to 2,3 milijuna, što je 41,0% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na svibanj 2022. u skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je za 25,8% više noćenja turista.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, i to 1,9 milijuna noćenja, što je 33,5% od ukupno ostvarenih noćenja turista. U toj skupini smještaja ostvaren je porast noćenja za 32,0% u odnosu na svibanj 2022.

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje ostvareno je 1,4 milijuna noćenja turista u svibnju 2023., što je 25,5% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na svibanj 2022. u skupini Kampovi i prostori za kampiranje ostvareno je za 37,4% više noćenja turista.

Istarska i Splitsko-dalmatinska županija zajedno ostvarile 52,1% svih noćenja u svibnju 2023.

U Istarskoj županiji ostvareno je najviše noćenja turista u svibnju 2023., i to 2,0 milijuna noćenja, što je 35,1% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj. U odnosu na svibanj 2022. u Istarskoj županiji ostvareno je za 33,9% više noćenja.

Domaći turisti ostvarili su 150 tisuća noćenja u Istarskoj županiji (što je 7,7% od ukupno ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji u svibnju 2023.), dok su strani turisti ostvarili 1,8 milijuna noćenja (što je 92,3% od ukupno ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji). Od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Istarskoj županiji najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (45,8%) te turisti iz Austrije (20,2%).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je 946 tisuća noćenja turista, što je 17,0% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na svibanj 2022. u Splitsko-dalmatinskoj županiji ostvareno je za 30,8% više noćenja.

Domaći turisti najviše noćili u Gradu Zagrebu, a strani turisti u Dubrovniku

Domaći turisti u svibnju 2023. najviše su noćili u Gradu Zagrebu, gdje su ostvarili 42 tisuće noćenja (što je 7,4% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista). Strani turisti najviše su noćili u Dubrovniku, gdje su ostvarili 391 tisuću noćenja (što je 7,8% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista).

Turisti u dobi od 55 i više godina ostvarili najviše noćenja u svibnju 2023.

U svibnju 2023. najviše noćenja ostvarili su turisti u dobi od 55 i više godina, i to 2,0 milijuna noćenja (što je 36,6% od ukupno ostvarenih noćenja).

U svibnju 2023. turistima na raspolaganju bilo 695 tisuća stalnih postelja

Turistima je u svibnju 2023. na raspolaganju bila 271 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje sa 695 tisuća stalnih postelja. U odnosu na svibanj 2022. turistima je na raspolaganju bilo za 8,4% više soba, apartmana i mjesta za kampiranje i za 8,4% više stalnih postelja.

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 78 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 28,7% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 162 tisuće stalnih postelja (što je 23,3% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U svibnju 2023. prosječna popunjenost soba iznosila je 53,3%, a stalnih postelja 48,7%.

U prvih pet mjeseci 2023. ostvareno 10,8 milijuna noćenja turista

U prvih pet mjeseci 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 3,6 milijuna dolazaka i 10,8 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 31,1% i porast noćenja turista za 25,0% u odnosu na isto razdoblje 2022.

Domaći su turisti u prvih pet mjeseci 2023. ostvarili 866 tisuća dolazaka i 1,9 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 11,2% i porast noćenja za 8,8%.

Strani su turisti u istom razdoblju ostvarili 2,8 milijuna dolazaka i 9,0 milijuna noćenja, što je za 38,8% više dolazaka i za 29,1% više noćenja turista u odnosu na prvih pet mjeseci 2022. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (25,7%). U odnosu na isto razdoblje 2022. turisti iz Njemačke ostvarili su za 43,8% više noćenja. Slijede turisti iz Austrije (11,9%), Slovenije (10,6%), Ujedinjene Kraljevine (6,0%), Poljske (4,5%) i SAD-a (4,0%). Sve navedene zemlje ostvarile su porast noćenja turista u prvih pet mjeseci 2023. u odnosu na isti period 2022.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2011. o europskim statistikama o turizmu.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.) jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15. i 127/17.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

Kratice

EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Kristina Baluban

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr