Priopćenje

Godina: LX.
Zagreb, 06. listopada 2023.
TUR-2023-1-1/8

ISSN 1334-0557

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U KOLOVOZU 2023.

U kolovozu 2023. u odnosu na prošlogodišnji kolovoz noćenja turista manje za 2,3%

U kolovozu 2023., najvažnijemu turističkome mjesecu, u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 4,4 milijuna dolazaka i 26,9 milijuna noćenja turista, što je za 1,3% više dolazaka, ali za 2,3% manje noćenja turista nego u kolovozu 2022. U strukturi noćenja 92,5% noćenja činili su strani, a 7,5% domaći turisti.

Domaći turisti ostvarili su 372 tisuće dolazaka i 2,0 milijuna noćenja, što je za 1,8% više dolazaka i za 1,2% više noćenja u odnosu na kolovoz 2022.

Strani turisti ostvarili su 4,1 milijun dolazaka i 24,9 milijuna noćenja, što je za 1,3% više dolazaka, ali za 2,6% manje noćenja u odnosu na kolovoz 2022.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

 

G-1. NOĆENJA TURISTA U KOLOVOZU, 2020. – 2023.

Treći mjesec zaredom pad noćenja turista iz Njemačke

Turisti iz Njemačke ostvarili su najviše noćenja stranih turista, i to 7,0 milijuna noćenja, što je 28,1% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u kolovozu 2023.

U kolovozu 2023. turisti iz Njemačke ostvarili su 12,4% manje noćenja nego u kolovozu 2022.

Slijede noćenja turista iz Poljske (8,2%), Austrije (7,7%), Slovenije i Italije (obje po 7,6%), Češke (5,8%), Nizozemske (5,1%) te Mađarske (4,8%). Svi su turisti iz spomenutih zemalja ostvarili manje noćenja u kolovozu 2023. u odnosu na kolovoz 2022., osim turista iz Austrije, koji su ostvarili porast noćenja za 0,4% i turista iz Mađarske, koji su ostvarili porast noćenja za 20,4%.

Turisti najviše noćili u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

U kolovozu 2023. u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvareno je najviše noćenja turista, i to 15,2 milijuna, što je 56,6% od ukupno ostvarenih noćenja turista. U toj je skupini smještaja ostvareno 2,1% manje noćenja turista u odnosu na kolovoz 2022.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, i to 6,6 milijuna noćenja, što je 24,5% od ukupno ostvarenih noćenja turista. U toj je skupini smještaja ostvareno 3,5% manje noćenja turista u odnosu na kolovoz 2022.

U skupini Hoteli i sličan smještaj u kolovozu 2023. ostvaren je 5,1 milijun noćenja turista, što je 18,8% od ukupno ostvarenih noćenja. U toj je skupini smještaja ostvareno 1,2% manje noćenja turista u odnosu na kolovoz 2022.

Domaći turisti najviše noćili u Vodicama, a strani turisti u Rovinju − Rovigno

U kolovozu 2023. domaći su turisti najviše noćenja ostvarili u Vodicama, i to 77 tisuća noćenja, što je za 0,3% više noćenja turista u odnosu na kolovoz 2022. Najviše noćenja domaćih turista u Vodicama ostvareno je u sobama, apartmanima i kućama za odmor, i to 58 tisuća, što je 75,2% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista. Slijede noćenja domaćih turista ostvarena u Crikvenici i Biogradu na Moru (oba sa 74 tisuće), Šibeniku (63 tisuće), Malom Lošinju (62 tisuće), Zadru (49 tisuća), Novalji (43 tisuće) te u Viru (42 tisuće).

Strani su turisti u kolovozu 2023. najviše noćenja ostvarili u Rovinju – Rovigno, i to 1,0 milijun noćenja, što je za 3,7% manje noćenja turista u odnosu na kolovoz 2022. Od ukupno ostvarenih noćenja u Rovinju − Rovigno, strani su turisti više od polovice noćenja (52,1%) ostvarili u kampovima, a slijede noćenja ostvarena u sobama, apartmanima i kućama za odmor (26,2%) te u hotelima (11,7%). Slijede noćenja stranih turista ostvarena u Medulinu (873 tisuće), Poreču – Parenzo (792 tisuće), Umagu – Umago (751 tisuća), Dubrovniku (732 tisuće), Splitu (648 tisuća), Novalji (605 tisuća) te u Funtani – Fontane (584 tisuće).

Najviše noćenja turista u kolovozu 2023. ostvareno u Istarskoj županiji

U Istarskoj županiji ostvareno je najviše noćenja turista u kolovozu 2023., i to 8,1 milijun, što je 30,2% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj. Domaći su turisti ostvarili 189 tisuća noćenja u kolovozu 2023., što je u odnosu na kolovoz 2022. porast noćenja domaćih turista za 6,8%. Strani su turisti u kolovozu 2023. ostvarili 7,9 milijuna noćenja, što je u odnosu na kolovoz 2022. pad noćenja stranih turista za 2,5%.

U kolovozu 2023. najviše noćenja ostvarili turisti u dobi do 14 godina

U kolovozu 2023. najviše noćenja ostvarili su turisti u dobi do 14 godina, i to 6,1 milijun noćenja (što je 22,8% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede noćenja turista ostvarena u dobi od 35 do 44 godine, i to 5,2 milijuna (što je 19,3% od ukupno ostvarenih noćenja).

 

G-2. STRUKTURA NOĆENJA DOMAĆIH TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., KOLOVOZ 2023.

G-3. STRUKTURA NOĆENJA STRANIH TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., KOLOVOZ 2023.

Najviše smještajnih jedinica i stalnih postelja raspoloživo u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

U kolovozu 2023. turisti su na raspolaganju imali 422 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 1,1 milijunom stalnih postelja. U odnosu na kolovoz 2022. soba, apartmana i mjesta za kampiranje više je za 1,7%, dok je stalnih postelja više za 2,1%.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turisti su na raspolaganju imali najviše soba, apartmana i mjesta za kampiranje, i to 254 tisuće (što je 60,2% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 677 tisuća stalnih postelja (što je 61,1% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turisti su na raspolaganju imali 81 tisuću soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 19,3% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 171 tisućom stalnih postelja (što je 15,4% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna popunjenost soba u kolovozu 2023. iznosila je 82,5%, a stalnih postelja 95,8%. Prosječna popunjenost soba u kolovozu 2022. iznosila je 84,4%, a stalnih postelja 98,0%.

U prvih osam mjeseci 2023. ostvareno 15,3 milijuna dolazaka i 76,0 milijuna noćenja turista

U prvih osam mjeseci 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 15,3 milijuna dolazaka i 76,0 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 8,2% i porast noćenja turista za 1,9% u odnosu na isto razdoblje 2022.

Domaći su turisti u prvih osam mjeseci 2023. ostvarili 1,9 milijuna dolazaka i 6,4 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 6,1% i porast noćenja turista za 3,5% u odnosu na prvih osam mjeseci 2022.

Strani su turisti u istom razdoblju 2023. ostvarili 13,4 milijuna dolazaka i 69,6 milijuna noćenja, što je za 8,5% više dolazaka i za 1,8% više noćenja turista u odnosu na prvih osam mjeseci 2022. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 17,8 milijuna noćenja, što je 25,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Turisti iz Njemačke ostvarili su 5,1% manje noćenja u prvih osam mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022.

Slijede noćenja turista iz Slovenije (9,5%), Austrije (8,7%), Poljske (7,8%), Češke (6,3%), Italije (5,0%), Mađarske (4,3%) i Slovačke (4,0%). Sve su spomenute zemlje osim Češke i Slovačke ostvarile porast noćenja turista u prvih osam mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022.

 

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

       Dolasci Noćenja
VIII. 2023. I. − VIII. 2023. indeksi
VIII. 2023.
VIII. 2022.
indeksi
I. − VIlI. 2023.
I. − VIlI. 2022.
VIII. 2023. I. − VIII. 2023. indeksi
VlII. 2023.
VlII. 2022.
indeksi
I. − VIIl. 2023.
 I. − VIIl. 2022.
Ukupno 4 435 764 15 318 337 101,3 108,2 26 898 565 75 974 803 97,7 101,9
Domaći turisti 372 492 1 877 399 101,8 106,1 2 022 068 6 422 822 101,2 103,5
Strani turisti 4 063 272 13 440 938 101,3 108,5 24 876 497 69 551 981 97,4 101,8

2. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA PO ŽUPANIJAMA U KOLOVOZU 2023.

              Ukupno Domaći Strani Indeksi
VIII. 2023.
VIII. 2022.
ukupno domaći strani
Republika Hrvatska dolasci 4 435 764 372 492 4 063 272 101,3 101,8 101,3
    noćenja 26 898 565 2 022 068 24 876 497 97,7 101,2 97,4
Zagrebačka županija dolasci 21 605 2 838 18 767 107,5 81,6 112,9
    noćenja 39 164 6 000 33 164 106,6 94,4 109,1
Krapinsko-zagorska županija dolasci 23 784 6 744 17 040 100,6 96,3 102,5
    noćenja 58 914 18 019 40 895 103,7 97,2 106,8
Sisačko-moslavačka županija dolasci 3 512 1 053 2 459 99,9 103,0 98,6
    noćenja 8 641 2 777 5 864 103,2 103,2 103,1
Karlovačka županija dolasci 85 555 4 639 80 916 103,8 90,1 104,7
    noćenja 185 882 11 053 174 829 102,9 87,8 104,0
Varaždinska županija dolasci 16 298 4 513 11 785 106,4 103,5 107,6
    noćenja 42 694 12 433 30 261 107,4 103,7 109,0
Koprivničko-križevačka županija dolasci 2 218 765 1 453 93,7 101,7 90,0
    noćenja 7 394 1 671 5 723 137,7 116,1 145,6
Bjelovarsko-bilogorska županija dolasci 2 739 1 481 1 258 109,6 102,8 118,7
    noćenja 9 290 4 820 4 470 115,0 105,3 127,7
Primorsko-goranska županija dolasci 735 527 65 445 670 082 98,8 101,9 98,5
    noćenja 4 671 332 353 578 4 317 754 96,3 102,6 95,8
Ličko-senjska županija dolasci 200 162 10 755 189 407 104,6 102,9 104,7
    noćenja 972 873 55 550 917 323 98,2 105,1 97,9
Virovitičko-podravska županija dolasci 1 945 1 175 770 117,0 114,3 121,3
       noćenja 5 208 2 898 2 310 118,6 108,4 134,5
Požeško-slavonska županija dolasci 2 595 1 518 1 077 105,3 97,7 118,2
    noćenja 8 341 4 858 3 483 108,9 96,3 133,2
Brodsko-posavska županija dolasci 6 219 1 107 5 112 106,4 97,4 108,6
    noćenja 9 422 2 170 7 252 109,3 98,2 113,1
Zadarska županija dolasci 477 222 62 759 414 463 100,3 99,9 100,4
    noćenja 3 339 176 441 016 2 898 160 97,1 100,3 96,6
Osječko-baranjska županija dolasci 10 716 4 622 6 094 111,1 104,3 116,8
    noćenja 26 661 10 774 15 887 125,7 114,0 135,2
Šibensko-kninska županija dolasci 255 527 40 518 215 009 96,4 102,0 95,4
    noćenja 1 759 113 259 604 1 499 509 94,5 100,5 93,5
Vukovarsko-srijemska županija dolasci 5 207 2 629 2 578 108,8 112,4 105,4
    noćenja 9 844 4 803 5 041 107,6 111,2 104,5
Splitsko-dalmatinska županija dolasci 891 208 72 880 818 328 101,9 100,8 102,0
    noćenja 5 379 179 432 952 4 946 227 98,7 99,2 98,7
Istarska županija dolasci 1 123 499 39 799 1 083 700 100,8 112,6 100,4
    noćenja 8 121 016 189 464 7 931 552 97,7 106,8 97,5
Dubrovačko-neretvanska županija dolasci 402 973 31 647 371 326 104,8 100,4 105,1
    noćenja 1 934 934 175 525 1 759 409 99,3 101,0 99,2
Međimurska županija dolasci 12 551 4 292 8 259 99,7 97,5 101,0
    noćenja 35 256 10 949 24 307 102,6 96,6 105,6
Grad Zagreb dolasci 154 702 11 313 143 389 109,8 97,6 110,9
    noćenja 274 231 21 154 253 077 106,5 96,4 107,4

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.) jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15. i 127/17.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom (EU) br. 223/2009, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice  
   
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN Narodne novine

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Kristina Baluban

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti