NAUTIČKI TURIZAM – Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2023.

 

Istraživanjem su u 2023. bile obuhvaćene 224 luke nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 85 marina (od toga 20 suhih marina), 79 sidrišta, 17 privezišta te 43 odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 4 823 256 m² s 19 131 vezom.

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2023. u lukama nautičkog turizma iznosila 66,0%

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2023. u lukama nautičkog turizma iznosila je 66,0%, vezova u moru 73,5%, a vezova na kopnu 46,9%. Za plovila na stalnom ugovoru prosječna popunjenost kapaciteta vezova ukupno bila je 63,1%, prosječna popunjenost vezova u moru 69,5%, a na kopnu 46,7%.

Pad broja plovila u tranzitu za 4,3% u odnosu na 2022.

U 2023. su u lukama nautičkog turizma bila 224 404 plovila u tranzitu, što je pad broja plovila u tranzitu u odnosu na 2022. za 4,3%.

Najviše plovila u tranzitu bilo je pod zastavom Hrvatske (49,8%). Slijede plovila u tranzitu pod zastavom Njemačke (13,0%), Italije (12,1%), Austrije (6,6%) i Slovenije (5,3%), što je 86,8% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Od spomenutih je zemalja više plovila u tranzitu u 2023. u odnosu na 2022. bilo samo pod zastavom Austrije, i to za 2,6%. Ostale spomenute zemlje imale su u 2023. u odnosu na 2022. manje plovila u tranzitu, i to kako slijedi: pod zastavom Hrvatske za 5,4%, pod zastavom Italije za 5,3%, pod zastavom Njemačke za 3,7%, a pod zastavom Slovenije za 2,1%.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (59,7%), slijede motorne jahte (31,7%) te ostala plovila (8,6%). U 2023. u odnosu na 2022. došlo je 4,2% manje jahti na jedra i 7,0% manje motornih jahti, ali 1,3% više ostalih plovila.

Najviše plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (što čini 37,4% od njihova ukupnog broja) te plovila od 10 do 12 m duljine (što čini 26,3% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koje je korišten vez u moru).

Najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru bilo je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i to njih 58 562 ili 26,8% od ukupnog broja takvih plovila. Slijedi Šibensko-kninska županija s 49 516 plovila (22,7%).

Blagi porast broja plovila na stalnom vezu u 2023.

Na stalnom su vezu u lukama nautičkog turizma u 2023. ukupno bila 16 482 plovila, što je za 1,9% više nego u 2022. Vezom u moru koristilo se 78,8% plovila, a mjestom na kopnu 21,2% plovila.

Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (47,9%), slijede jahte na jedra (46,2%) te ostala plovila (5,9%).

Prema zastavi plovila, na stalnom vezu u moru najviše je plovila bilo pod zastavom Hrvatske, njih 45,1%. Slijede plovila pod zastavom Njemačke (16,7%), Austrije (15,2%), Slovenije (5,4%), te Italije i Poljske (svaka po 2,9%). U 2023. je pod spomenutim zastavama došlo više plovila nego u 2022., i to pod zastavom Austrije za 1,8%, Hrvatske za 4,8%, Njemačke za 0,5% te Poljske za 29,0%, dok je manje plovila došlo pod zastavom Italije, za 4,1%, i pod zastavom Slovenije, za 0,7%.

Prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu u moru bilo je duljine od 12 do 15 m (tj. 33,7% od ukupnog broja takvih plovila), a potom plovila duljine od 10 do 12 m (tj. 26,8% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru).

Najviše plovila na stalnom vezu u moru u 2023. bilo je u Istarskoj županiji, njih 3 040, što je 23,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu u moru. Slijede plovila kojih je na stalnom vezu u Šibensko-kninskoj županiji bilo 2 994 (23,1%), u Zadarskoj 2 596 (20,0%), u Primorsko-goranskoj 2 172 (16,7%), u Splitsko-dalmatinskoj 1 648 (12,7%), a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 534 (4,1%).

Porast prihoda luka nautičkog turizma za 12,1% u odnosu na 2022.

Luke nautičkog turizma u 2023. ukupno su ostvarile 161 milijun eura prihoda bez PDV-a, što je za 12,1% više u odnosu na 2022.

Kao i u 2022., najveći udio u ukupnim prihodima ili 115 milijuna eura ostvareno je od iznajmljivanja vezova (što je 71,6% od ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2022. prihod od iznajmljivanja vezova veći je za 14,6%.

U svim je županijama u 2023. u odnosu na 2022. ostvaren porast ukupnih prihoda, i to kako slijedi: u Dubrovačko-neretvanskoj za 19,6%, Zadarskoj za 15,6%, Istarskoj za 14,1%, Splitsko-dalmatinskoj za 12,4%, Primorsko-goranskoj za 8,7% te Šibensko-kninskoj za 8,3%.

Najveći prihodi u 2023. ostvareni u Šibensko-kninskoj županiji

Nakon 2022. i u 2023. najveće prihode ostvarile su luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji, 40 milijuna eura, što čini 24,6% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj. Najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, 26 milijuna eura, što je 64,9% od ukupnih prihoda ostvarenih u Šibensko-kninskoj županiji.

 

Napomena

Detaljni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se svake godine.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su prikupljeni upotrebom mrežnog upitnika uz podršku računala, na e-obrascu TU-18 (Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma), dostupnome na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku https://podaci.dzs.hr/hr/.

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje kapaciteta i broja plovila na stalnom vezu i u tranzitu prema zastavi i duljini plovila u lukama nautičkog turizma i drugim objektima za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata te popunjenost (zauzetost) i ostvareni prihodi luka nautičkog turizma i drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2023. godine (NN, br. 35/23.).

Izvještajne jedinice i obuhvat

Izvještajne jedinice u ovom istraživanju jesu luke nautičkog turizma: sidrišta, privezišta, suhe marine, marine i odlagališta plovnih objekata.

Od 9. prosinca 2019. na snagu je stupio novi Pravilnik o kategorizaciji luke nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (NN, br. 120/19.). Prema navedenom Pravilniku, pojam ''luka nautičkog turizma'' obuhvaća samo marine, dok se drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju u nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata i suhu marinu.

U skladu s novim Pravilnikom, luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata poslovno su funkcionalne cjeline u kojima pravna ili fizička osoba posluje i pruža turističke usluge u nautičkom turizmu te druge usluge za potrebe turista (trgovačke, ugostiteljske i drugo).

Pravne ili fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika imaju rješenje za luku nautičkog turizma u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01., 108/01., 106/04. i 72/08.) nemaju obvezu usklađivanja s Pravilnikom, ali mogu, u skladu s njim, podnijeti zahtjev za razvrstavanje i kategorizaciju.

Obuhvat je u ovom istraživanju potpun, što znači da se istraživanjem obuhvaćaju luke nautičkog turizma – marine i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata – sidrište / nautičko sidrište, privezište / nautičko privezište, suha marina i odlagalište plovnih objekata u kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu.

Ovim istraživanjem nisu obuhvaćene ove luke za posebne namjene: vojne luke, luke tijela unutarnjih poslova, industrijske luke, sportske luke i ribarske luke.

Povjerljivost

Tajnost prikupljenih podataka zajamčena je Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.). Prikupljeni podaci koriste se isključivo za statističke svrhe i iskazuju se u zbirnom obliku te se ne smiju niti koristiti niti prosljeđivati drugim osobama ili tijelima radi utvrđivanja prava i obveza izvještajnih jedinica (kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe) ili za provjeru izvještajnih jedinica.

Definicije

Nautički turizam jest plovidba i boravak turista (nautičar ili putnik) na plovnim objektima (motorne jahte, jahte na jedra, brodica i ostalo) za osobne potrebe ili gospodarsku djelatnost i boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora, rekreacije i krstarenja.

Marina je dio posebno izgrađenoga i uređenoga morskoga ili vodnog prostora i obale za pružanje usluga veza, smještaja turista u plovnim objektima i ostalih usluga potrebnih turistima. U marinama se pružaju usluge pića, napitaka i prehrane.

Marine i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju se u vrste, a marine se i kategoriziraju.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 72/08. i 120/19.), marine se označuju sidrima (dva sidra, tri sidra, četiri sidra i pet sidara). Marine koje već imaju rješenja prema starom Pravilniku (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01. i 108/01.) nemaju obvezu usklađivanja prema novom Pravilniku i kategorizirane su u marine prve, druge i treće kategorije.

Sidrište (nautičko sidrište) jest dio morskoga ili vodnog prostora pogodan za sidrenje plovnih objekata i opremljen napravama za sigurno sidrenje.

Privezište (nautičko privezište) jest dio posebno izgrađenoga morskoga ili vodnog prostora i dio za pružanje usluga veza.

Suha marina jest dio ograđenoga i uređenoga kopna za pružanje usluga smještaja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja plovnog objekta u vodu i dizanja plovnog objekta iz vode. U suhoj marini mogu boraviti turisti, može se obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu i mogu se pružati usluge pića, napitaka i prehrane.

Odlagalište plovnih objekata jest dio ograđenoga i uređenoga kopna za pružanje usluga odlaganja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja plovnog objekta u vodu i dizanja plovnog objekta iz vode. U odlagalištu plovnih objekata ne mogu boraviti turisti i u njemu se ne može obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu.

Akvatorij je površina mora luke nautičkog turizma s pripadajućim gatovima (bez kopnenog dijela).

Vez u moru dio je morskog prostora u kojem se može smjestiti plovni objekt.

Razvijena obala za privez plovila jest uređeni dio obale na kojem se plovni objekt može privezati (gatovi s vezovima).

Prostor za smještaj plovila na kopnu jest uređena površina za odlaganje (smještaj) plovila.

Mjesto na kopnu dio je prostora na kopnu gdje se može smjestiti plovni objekt.

Boravak u luci nautičkog turizma dijeli se na stalni i tranzitni, ovisno o tome je li za korištenje veza u moru ili mjesta na kopnu unaprijed zaključen ugovor. U slučaju da jest, riječ je o stalnom boravku, a ako nije, riječ je o tranzitnome (privremenome, dnevnome) boravku.

Motorna jahta jest plovilo na motorni pogon za razonodu, sport ili rekreaciju koje prema uobičajenim pomorskim uzancama ima kabinu s najmanje dva ležaja, zahod i uređaj za kuhanje.

Jahta na jedra jest plovni objekt za razonodu, sport ili rekreaciju čije je osnovno pogonsko sredstvo vjetar. Raspolaže kabinom s najmanje dva ležaja, zahodom i uređajem za kuhanje.

Ostala plovila jesu čamci (drveni, plastični, gumeni i sl.) duljine 3 m i više ili duljine manje od 3 m ako imaju motor. Tu pripadaju i gliseri ako ne ispunjavaju uvjete za razvrstavanje u jahte.

Popunjenost kapaciteta vezova u moru iskazuje se kao odnos zauzetih i raspoloživih vezova u moru, uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova na kopnu iskazuje se kao odnos zauzetih i raspoloživih vezova na kopnu, uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova (brod dana) prema stalnom ugovoru u moru iskazuje se kao odnos zauzetih vezova u moru prema stalnom ugovoru i raspoloživih vezova u moru. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova (brod-dana) prema stalnom ugovoru na kopnu iskazuje se kao odnos zauzetih vezova na kopnu prema stalnom ugovoru i raspoloživih vezova na kopnu. Podatak je izražen kao postotak.

Pod prihodom se iskazuju samo oni prihodi (isključujući PDV) koje ostvaruje luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (iznajmljivanjem vezova te ostalim uslugama koje sama obavlja, npr. servisne usluge, usluge iznajmljivanja plovila, prodaja robe i ugostiteljske usluge).

 

Kratice
m	metar
m2	četvorni metar
mil.	milijun
NN	Narodne novine
PDV	porez na dodanu vrijednost
tis.	tisuća

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr