NEKOMERCIJALNI TURISTIČKI PROMET U 2023.

U 2023. evidentirano 485 tisuća dolazaka i 10,9 milijuna noćenja turista u nekomercijalnom smještaju

U nekomercijalnim smještajnim objektima evidentirano je 485 tisuća dolazaka i 10,9 milijuna noćenja turista u 2023., što je za 2,1% više dolazaka i za 5,4% više noćenja turista u odnosu na 2022. Od ukupno ostvarenih 10,9 milijuna noćenja turista 41,3% ostvarili su domaći turisti, a 58,7% strani. Turisti su prosječno ostvarili 22,5 noćenja.

Domaći su turisti u nekomercijalnom smještaju ostvarili 111 tisuća dolazaka i 4,5 milijuna noćenja, što je za 2,7% više dolazaka i za 3,6% više noćenja turista u odnosu na 2022. Domaći turisti ostvarili su prosječno 40,7 noćenja.

Strani su turisti u nekomercijalnom smještaju ostvarili 375 tisuća dolazaka i 6,4 milijuna noćenja, što je za 2,0% više dolazaka i za 6,7% više noćenja turista u odnosu na 2022. Strani turisti ostvarili su prosječno 17,1 noćenje.

Tradicionalno je najviše noćenja stranih turista u nekomercijalnom smještaju iz Slovenije

Turisti iz Slovenije ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista u 2023. u nekomercijalnom smještaju, i to 113 tisuća dolazaka (što je 30,3% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista) i 2,7 milijuna noćenja (što je 42,7% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista). U odnosu na 2022. turisti iz Slovenije imali su za 1,7% više dolazaka i za 12,2% više noćenja.

Slijede noćenja turista iz Bosne i Hercegovine (12,8%), Njemačke (10,4%), Srbije (7,7%), Austrije (4,4%), Češke (3,3%) i Mađarske (2,9%). Noćenja koja su ostvarili turisti iz tih zemalja zajedno čine 84,2% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u nekomercijalnome smještaju. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 15,8% noćenja.

Zadarska županija imala najviše ostvarenih noćenja turista u nekomercijalnom smještaju

U Zadarskoj županiji je, kao i prijašnjih godina, u nekomercijalnim smještajnim objektima ostvareno najviše noćenja turista, i to 4,2 milijuna (što je 38,8% ukupno ostvarenih noćenja turista). Slijede Primorsko-goranska županija s 2,6 milijuna noćenja turista (što je 24,0% noćenja od ukupno ostvarenih noćenja turista) te Istarska županija s 1,6 milijuna noćenja turista (što je 14,6% noćenja od ukupno ostvarenih noćenja turista).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje turističke aktivnosti u nekomercijalnim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj i pribavljanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Do 2016. podaci o turističkom prometu u nekomercijalnim smještajnim objektima prikupljali su se redovitim izvještajem o dolascima i noćenjima turista u nekomercijalnom smještaju (obrazac TU-11v).

Od 2016. Državni zavod za statistiku podatke o nekomercijalnome turističkom prometu preuzima iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje.

Podaci o nekomercijalnome turističkom prometu za 2023. preuzeti su iz sustava eVisitor sa stanjem na dan 6. ožujka 2024.

Vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i za sve osobe koje noće u toj kući ili stanu te stanovnik turističke općine ili grada koji ima obvezu prijave osoba koje borave u njegovoj kući ili stanu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju u sustavu eVisitor, kao središnjemu elektroničkom sustavu prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Od 1996. Državni zavod za statistiku provodi posebno istraživanje za praćenje nekomercijalnoga turističkog prometa pod nazivom Izvještaj o turistima i ostvarenim noćenjima u kućama i stanovima za odmor (obrazac TU-11v).

Predmet tog istraživanja jesu vlasnici kuća i stanova za odmor, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji koji borave u kućama i stanovima za odmor, i to u onom dijelu tih objekata koji se ne iznajmljuje gostima. Od 2014. njime se obuhvaćaju i turisti koji borave u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje (npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine).

Prema Zakonu o turističkoj pristojbi (NN, br. 52/19., 32/20. i 42/20.), vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor obvezan je u roku od 24 sata od dolaska prijaviti u sustav eVisitor sve osobe koje borave u toj kući apartmanu ili stanu te posljednjeg dana boravka odjaviti njihov boravak. Iznimno, vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i članove svoje uže obitelji koji turističku pristojbu plaća u godišnjemu paušalnom iznosu, prijavu i odjavu turističkoj zajednici obavlja prvi put pri plaćanju paušalnog iznosa turističke pristojbe. Osoba koja ima prebivalište na području općine ili grada za koje je osnovana lokalna turistička zajednica obvezna je u roku od 24 sata od dolaska prijaviti u sustav eVisitor sve osobe koje borave u toj kući, apartmanu ili stanu, osim članova uže obitelji, te posljednjeg dana boravka odjaviti njihov boravak.

Na kvalitetu rezultata istraživanja znatno utječe disciplina prijavljivanja i odjavljivanja boravka osoba u nekomercijalnim smještajnim objektima te rad inspekcijskih tijela koja nadziru tu pojavu.

Definicije

Turistička pristojba jest prihod turističkih zajednica. U nekomercijalnim smještajnim objektima plaća se po svakome ostvarenom noćenju ili, iznimno, paušalno (boravišna pristojba umanjena za 70%). Paušalno plaćanje turističke pristojbe primjenjuje se na vlasnike kuća i stanova za odmor i na članove uže obitelji državljana Republike Hrvatske i država ugovornica Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru.

Sustav eVisitor jest središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je na internetu bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, krstarenje) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Također, popis turista u sustavu eVisitor vodi se i za vlasnike kuća i stanova za odmor te za sve osobe koje noće u toj kući ili stanu te za stanovnike turističke općine ili grada koji imaju obvezu prijave osoba koje borave u njihovoj kući ili stanu.

Za uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor nadležna je Hrvatska turistička zajednica.

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) jest nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne hrvatske turističke ponude. Sjedište HTZ-a jest u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Kućom, apartmanom ili stanom za odmor smatra se svaka zgrada ili stan kojim se koristi sezonski ili povremeno, a nije smještajni objekt u kojemu usluge smještaja pružaju pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost.

Noćenje turista u promatranom razdoblju sustav eVisitor računa kao razliku između datuma i vremena stvarnog odlaska (odjava turista) te datuma i vremena dolaska (prijava turista).

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u komercijalnome ili nekomercijalnome smještajnom objektu. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici i nomadi te osobe u tranzitu.

Turističke zajednice jesu organizacije koje djeluju prema načelu destinacijskog menadžmenta, a osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom tako da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane.

Prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN, br. 52/19. i 42/20.), sustav turističkih zajednica, organiziranih prema modelu destinacijske menadžment-organizacije, čine: lokalna turistička zajednica, regionalna turistička zajednica, Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba te Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Kristina Baluban

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr