DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U 2023.

 

Više dolazaka i noćenja turista u 2023. nego u 2022.

U 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 19,5 milijuna dolazaka i 92,4 milijuna noćenja turista, što je za 9,7% više dolazaka turista i za 2,6% više njihovih noćenja u odnosu na 2022. U odnosu na rekordnu turističku 2019., bilo je za 0,4% manje dolazaka, ali za 1,2% više noćenja turista.

U strukturi ukupno ostvarenih dolazaka turista, 86,5% čine dolasci stranih turista, a 13,5% dolasci domaćih turista. Domaći turisti ostvarili su za 7,6% više dolazaka, a strani turisti za 10,0% više dolazaka u 2023. u odnosu na 2022.

U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista, 91,2% ostvarili su strani turisti, a 8,8% domaći turisti. U 2023. u odnosu na 2022. domaći turisti ostvarili su za 4,7% više noćenja, a strani turisti za 2,4% više noćenja.

U odnosu na 2019., domaći turisti ostvarili su porast dolazaka za 19,2% i porast noćenja za 14,4%. Strani turisti imali su za 2,9% manje dolazaka, dok su noćenja stranih turista u 2023. u odnosu na 2019. ostala na istoj razini.

I u 2023. najbrojniji turisti iz Njemačke

Turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista u 2023., i to 3,2 milijuna dolazaka i 22,3 milijuna noćenja, što je 19,0% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista i 26,5% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U odnosu na 2022., turisti iz Njemačke imali su za 2,3% manje dolazaka i za 5,2% manje noćenja. U odnosu na rekordnu 2019., ostvarili su za 11,3% više dolazaka i za 12,0% više noćenja.

Slijede noćenja turista iz Slovenije i Austrije (svaka po 9,1%), Poljske (7,5%), Češke (5,9%), Italije (4,7%) te Ujedinjene Kraljevine (4,1%). Noćenja koja su ostvarili turisti iz navedenih zemalja zajedno čine 66,9% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Sve navedene zemlje ostvarile su porast noćenja turista u 2023. u odnosu na 2022. osim Njemačke i Češke, koja je imala za 9,0% manje noćenja.

Turisti iz azijskih zemalja ostvarili su 1,1 milijun noćenja, što je znatan porast noćenja u 2023. u odnosu na 2022., i to za 81,2%. Najviše noćenja turista iz azijskih zemalja ostvarila je Koreja, Republika, i to 200 tisuća noćenja, te Kontinentalna Kina sa 159 tisuća noćenja, što čini 33,4% od ukupno ostvarenih noćenja turista iz azijskih zemalja.

Istarska županija s najviše ostvarenih dolazaka i noćenja turista

U Istarskoj županiji ostvareno je najviše turističkih dolazaka i noćenja u 2023., i to 4,8 milijuna dolazaka (što čini 24,8% od ukupno ostvarenih dolazaka) i 28,1 milijun noćenja (što čini 30,4% od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju). U odnosu na 2022., u Istarskoj županiji ostvareno je za 5,4% više dolazaka i za 1,6% više noćenja turista. Nadmašen je pretpandemijski rezultat te je ostvareno za 7,8% više dolazaka i za 6,6% više noćenja turista u 2023. u odnosu na 2019.

Istarsku županiju slijede Splitsko-dalmatinska županija s 3,6 milijuna dolazaka i 17,8 milijuna noćenja te Primorsko-goranska županija s 3,1 milijunom dolazaka i 15,6 milijuna noćenja. U obje županije ostvareno je više dolazaka i noćenja turista u odnosu na 2022.

Kao i u 2022. najviše noćenja stranih turista u Istarskoj županiji ostvarili su turisti iz Njemačke (38,8%), Austrije (14,2%), Slovenije (9,2%), Italije (6,3%) te Nizozemske (5,6%). Sve navedene zemlje ostvarile su porast noćenja turista osim Njemačke, koja je ostvarila za 3,8% manje noćenja turista, i Nizozemske, koja je imala za 6,9% manje noćenja.

Tradicionalno je najviše noćenja turista u Istarskoj županiji ostvareno u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, i to 11,2 milijuna noćenja, što čini 39,9% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Istarskoj županiji. Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći boravak s 9,1 milijunom noćenja, što čini 32,3% od ukupno ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji. U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je 7,8 milijuna noćenja turista, što čini 27,7% svih noćenja ostvarenih u Istarskoj županiji. U 2023. u odnosu na 2022. ostvaren je porast noćenja turista u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, za 1,8%, i u skupini Hoteli i sličan smještaj, za 3,7%, dok je u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor bilo za 0,4% manje noćenja turista.

Rovinj – Rovigno, grad s najviše ostvarenih noćenja turista u 2023.

U 2023. gradovi s najviše ostvarenih noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima jesu: Rovinj – Rovigno s 4,1 milijunom noćenja, Dubrovnik s 3,8 milijuna noćenja i Poreč – Parenzo s 3,2 milijuna noćenja. U odnosu na 2022., u svim navedenim gradovima ostvaren je porast noćenja turista, a u odnosu na 2019., porast noćenja turista ostvarili su Rovinj – Rovigno, za 6,6%, i Poreč – Parenzo, za 1,8%, dok je u Dubrovniku broj noćenja turista manji za 11,4%.

Domaći turisti najviše noćili u Gradu Zagrebu, a strani u Rovinju – Rovigno

Domaći su turisti najviše noćenja u 2023. ostvarili u Gradu Zagrebu, Crikvenici, Zadru, Vodicama, Malom Lošinju, Rovinju – Rovigno i Biogradu na Moru (što čini 23,2% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista). Strani turisti najviše su noćili u Rovinju – Rovigno, Dubrovniku, Poreču – Parenzo, Splitu, Medulinu i Umagu – Umago (što čini 21,9% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista).

Skupina Odmarališta i slični objekti za kraći odmor ostvarila najviše noćenja

U 2023. najviše noćenja turista ostvareno je u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, i to 46,0 milijuna, što čini 49,8% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na 2022., u ovoj skupini smještaja noćenja turista više je za 0,9%, a u odnosu na 2019., noćenja turista manje je za 0,3%.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Hoteli i sličan smještaj, u kojoj je ostvareno 24,7 milijuna noćenja, što je 26,8% od ukupno ostvarenih noćenja turista u 2023. U odnosu na 2022., u skupini Hoteli i sličan smještaj noćenja turista više je za 7,3%, dok je u odnosu na 2019. noćenja turista manje za 4,6%.

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje ostvareno je 21,6 milijuna noćenja, što čini 23,4% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na 2022., u ovoj skupini smještaja ostvareno je za 1,1% više noćenja turista, a u odnosu na 2019. ostvareno je za 12,9% više njihovih noćenja.

Najviše stalnih postelja raspoloživo u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

Turistima je u 2023. na raspolaganju bilo 438 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 1,2 milijuna stalnih postelja.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turistima je u 2023. na raspolaganju bilo 268 tisuća soba i apartmana  (što čini 61,0% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 712 tisuća stalnih postelja (što čini 61,9% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja.

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 82 tisuće soba i apartmana (što čini 18,8% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 173 tisuće stalnih postelja (što čini 15,0% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna popunjenost soba u 2023. iznosila je 57,9%, a stalnih postelja 57,7%, dok je u 2022. prosječna popunjenost soba iznosila 55,0%, a stalnih postelja 55,4%.

Turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili najviše noćenja

U 2023. turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili su najviše noćenja, i to 17,2 milijuna, što čini 18,6% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine s ostvarenih 16,2 milijuna noćenja, što čini 17,5% od ukupno ostvarenih noćenja.

Napomena

Detaljni godišnji podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "Baze podataka", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.), prijavu i odjavu turista obavljaju putem sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu soba, apartman, studio-apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.), ti objekti jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15., 127/17. i 33/23.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

Agregirani podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom (EU) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama tretiraju se kao povjerljivi i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive tijekom promatranog razdoblja. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih tijekom promatranog razdoblja ukupnim brojem raspoloživih soba tijekom promatranog razdoblja. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost stalnih postelja (bruto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja brojem postelja i brojem dana u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu – objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

Znakovi
-	nema pojave

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr