Priopćenje

Godina: LX.
Zagreb, 08. veljače 2024.
TUR-2023-1-1/12

ISSN 1334-0557

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U PROSINCU 2023.

 

Zamjetan porast dolazaka i noćenja turista u prosincu 2023. u odnosu na prosinac 2022.

U komercijalnim smještajnim objektima u prosincu 2023. ostvareno je 389 tisuća dolazaka i 839 tisuća noćenja turista, što je porast dolazaka za 18,2% i porast noćenja za 13,4% u odnosu na prosinac 2022.

Domaći turisti ostvarili su 161 tisuću dolazaka i 303 tisuće noćenja, što je za 19,2% više dolazaka i za 21,2% više noćenja turista u odnosu na prosinac 2022.

Strani turisti ostvarili su 228 tisuća dolazaka i 536 tisuća noćenja, što je za 17,5% više dolazaka i za 9,4% više noćenja turista u odnosu na prosinac 2022.

U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista 36,1% čine noćenja domaćih turista, a 63,9% noćenja stranih turista.

 

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

G-1. NOĆENJA TURISTA U PROSINCU, 2020. – 2023.

Trećinu noćenja stranih turista ostvarili turisti iz Slovenije i Austrije

U prosincu 2023. najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Slovenije i Austrije, ukupno 176 tisuća noćenja, što je 32,8% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Turisti iz Slovenije ostvarili su 93 tisuće noćenja, što je 17,3% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista, a turisti iz Austrije ostvarili su 83 tisuće noćenja, što je 15,5% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U odnosu na prosinac 2022. turisti iz Slovenije ostvarili su za 21,4% više noćenja, a turisti iz Austrije za 14,4% više noćenja.

Najviše su noćenja turisti iz Slovenije ostvarili u Istarskoj županiji, i to 33 tisuće noćenja (što je 35,6% od ukupno ostvarenih noćenja turista iz Slovenije u prosincu 2023.), dok su turisti uz Austrije najviše noćenja ostvarili u Primorsko-goranskoj županiji (što je 39,7% od ukupno ostvarenih noćenja turista iz Austrije u prosincu 2023.).

Nakon noćenja turista iz Slovenije i Austrije po brojnosti slijede noćenja turista iz Njemačke (11,3%), Italije (8,6%), Bosne i Hercegovine (6,3%), SAD-a (4,2%) te Srbije (3,9%). Sve spomenute zemlje ostvarile su porast noćenja turista u prosincu 2023. u odnosu na prosinac 2022., i to kako slijedi: Njemačka za 11,3%, Italija za 8,9%, Bosna i Hercegovina za 22,3%, SAD za 11,8%, a Srbija za 17,5%.

U posljednjemu mjesecu 2023. turisti najviše noćili u Gradu Zagrebu

U prosincu 2023. najviše noćenja turista ostvario je Grad Zagreb, i to 234 tisuće noćenja, što je 27,9% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U Gradu Zagrebu ostvareno je 11,5% više noćenja u odnosu na prosinac 2022. Domaći turisti ostvarili su porast noćenja od 20,3%, a strani turisti ostvarili su porast od 7,8% u odnosu na prosinac 2022. Najviše noćenja stranih turista u Gradu Zagrebu ostvarili su turisti iz Bosne i Hercegovine (9,6%), Njemačke (8,6%), Austrije i Italije (iz svake po 8,1%) te Slovenije (8,0%).

Turisti najviše noćili u skupini Hoteli i sličan smještaj

Najviše noćenja turista u prosincu 2023. ostvareno je u skupini Hoteli i sličan smještaj, i to 520 tisuća, što je 62,0% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na prosinac 2022. u toj je skupini ostvareno za 17,0% više noćenja turista.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, i to 279 tisuća noćenja, što je 33,3% od ukupno ostvarenih noćenja turista. U toj skupini smještaja ostvareno je za 6,4% više noćenja turista nego u prosincu 2022.

G-2. STRUKTURA NOĆENJA DOMAĆIH TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., PROSINAC 2023.

G-3. STRUKTURA NOĆENJA STRANIH TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., PROSINAC 2023.

Najviše soba i stalnih postelja raspoloživo u skupini Hoteli i sličan smještaj

Turisti su u prosincu 2023. na raspolaganju imali 75 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje sa 173 tisuće stalnih postelja.

Najviše soba i apartmana turisti su na raspolaganju imali u skupini Hoteli i sličan smještaj, i to 37 tisuća (što je 49,1% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana), sa 72 tisuće stalnih postelja (što je 41,6% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna popunjenost soba u prosincu 2023. iznosila je 29,5%, a stalnih postelja 26,5%.

Turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine ostvarili najviše noćenja u prosincu 2023.

Turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine ostvarili su najviše noćenja u prosincu 2023., i to 155 tisuća noćenja (što je 18,5% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede noćenja turista ostvarena u dobnoj skupini od 45 do 54 godine, i to 146 tisuća noćenja (što je 17,4% od ukupno ostvarenih noćenja).

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

    Dolasci Noćenja
XII. 2023. I. ꟷ XII. 2023. indeksi
XII. 2023.
XII. 2022.
indeksi
I. ꟷ XII. 2023.
I. ꟷ XII. 2022.
XII. 2023. I. ꟷ XII. 2023. indeksi
XII. 2023.
XII. 2022.
indeksi
I. ꟷ XII. 2023.
I. ꟷ XII. 2022.
Ukupno 389 365 19 492 931 118,2 109,7 839 168 92 376 832 113,4 102,6
Domaći turisti 161 075 2 638 062 119,2 107,6 302 807 8 113 228 121,2 104,7
Strani turisti 228 290 16 854 869 117,5 110,0 536 361 84 263 604 109,4 102,4

2. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA PO ŽUPANIJAMA U PROSINCU 2023.

        Ukupno Domaći Strani Indeksi
XII. 2023.
XII. 2022.
ukupno domaći strani
Republika Hrvatska dolasci 389 365 161 075 228 290 118,2 119,2 117,5
    noćenja 839 168 302 807 536 361 113,4 121,2 109,4
Zagrebačka županija dolasci 10 769 5 366 5 403 122,7 126,1 119,4
    noćenja 18 929 9 670 9 259 123,4 132,9 114,9
Krapinsko-zagorska županija dolasci 13 601 8 382 5 219 118,3 116,8 120,8
    noćenja 30 441 18 547 11 894 119,4 122,0 115,6
Sisačko-moslavačka županija dolasci 1 713 949 764 107,3 108,0 106,6
    noćenja 3 909 2 417 1 492 125,1 139,5 107,2
Karlovačka županija dolasci 7 677 4 143 3 534 129,7 126,7 133,5
    noćenja 13 244 7 329 5 915 125,9 126,1 125,6
Varaždinska županija dolasci 7 462 4 893 2 569 125,7 125,4 126,3
      noćenja 15 571 10 930 4 641 134,3 144,2 115,7
Koprivničko-križevačka županija dolasci 1 478 1 077 401 121,5 121,0 123,0
       noćenja 2 655 1 807 848 123,3 135,4 103,5
Bjelovarsko-bilogorska županija dolasci 2 439 1 828 611 114,8 113,6 118,4
     noćenja 6 048 4 454 1 594 107,8 109,9 102,1
Primorsko-goranska županija dolasci 56 514 21 142 35 372 115,4 116,0 115,0
        noćenja 146 380 42 507 103 873 112,5 116,7 110,9
Ličko-senjska županija dolasci 7 395 3 343 4 052 121,7 103,0 143,2
    noćenja 12 581 6 518 6 063 119,8 110,5 131,7
Virovitičko-podravska županija dolasci 872 613 259 92,2 94,9 86,3
    noćenja 2 084 1 465 619 116,1 123,6 101,5
Požeško-slavonska županija dolasci 1 384 1 119 265 96,5 95,0 103,5
    noćenja 4 043 3 487 556 111,9 112,2 109,9
Brodsko-posavska županija dolasci 2 614 1 132 1 482 106,2 96,4 115,1
    noćenja 4 174 1 992 2 182 109,9 109,8 110,0
Zadarska županija dolasci 14 783 6 373 8 410 113,5 125,3 105,9
    noćenja 31 996 11 306 20 690 107,1 136,5 95,8
Osječko-baranjska županija dolasci 8 475 6 100 2 375 107,5 107,3 107,9
    noćenja 15 324 10 129 5 195 102,1 103,4 99,7
Šibensko-kninska županija dolasci 8 753 5 944 2 809 119,3 121,3 115,4
    noćenja 17 518 10 341 7 177 116,6 124,3 107,0
Vukovarsko-srijemska županija dolasci 6 012 5 270 742 93,3 90,3 122,2
    noćenja 8 793 7 340 1 453 105,4 101,3 132,6
Splitsko-dalmatinska županija dolasci 29 340 13 102 16 238 116,1 118,4 114,3
    noćenja 69 304 22 953 46 351 102,1 114,9 96,7
Istarska županija dolasci 52 847 15 032 37 815 127,5 137,3 124,0
    noćenja 141 168 33 124 108 044 122,1 131,2 119,6
Dubrovačko-neretvanska županija dolasci 22 388 6 494 15 894 123,5 116,0 126,8
    noćenja 45 988 12 958 33 030 110,8 125,8 105,8
Međimurska županija dolasci 7 190 4 591 2 599 115,1 118,3 109,8
      noćenja 14 946 9 172 5 774 112,8 124,9 97,7
Grad Zagreb dolasci 125 659 44 182 81 477 117,7 123,7 114,8
    noćenja 234 072 74 361 159 711 111,5 120,3 107,8

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.) jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15. i 127/17.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom (EU) br. 223/2009, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice  
   
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN Narodne novine
SAD Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti