Priopćenje

Godina: LX.
Zagreb, 08. siječnja 2024.
TUR-2023-1-1/11

ISSN 1334-0557

DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U STUDENOME 2023.

U studenome 2023. ostvareno 2,7% više noćenja turista u odnosu na studeni 2022.

U komercijalnim smještajnim objektima u studenome 2023. ostvareno je 369 tisuća dolazaka i 823 tisuće noćenja turista, što je dvoznamenkasti porast dolazaka, i to za 13,8% i porast noćenja za 2,7% u odnosu na studeni 2022.  

Domaći turisti ostvarili su 155 tisuća dolazaka i 298 tisuća noćenja, što je za 10,9% više dolazaka i za 8,4% više noćenja turista u odnosu na studeni 2022.

Strani turisti ostvarili su 213 tisuća dolazaka i 525 tisuća noćenja, što je za 15,9% više dolazaka, ali za 0,2% manje noćenja turista u odnosu na studeni 2022.

U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista 36,2% čine noćenja domaćih turista, a 63,8% noćenja stranih turista.

 

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

G-1. NOĆENJA TURISTA U STUDENOME, 2020. – 2023.

Turisti iz susjedne Slovenije ostvarili najviše noćenja stranih turista u studenome 2023.

Turisti iz susjedne Slovenije ostvarili su najviše noćenja stranih turista, i to 74 tisuće noćenja, što je 14,0% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u studenome 2023. U odnosu na studeni 2022. turisti iz Slovenije ostvarili su za 14,3% manje noćenja. Najviše noćenja turisti iz Slovenije ostvarili su u Istarskoj županiji, i to 27 tisuća noćenja (što je 36,7% od ukupno ostvarenih noćenja turista iz Slovenije u studenome 2023.).

Slijede noćenja turista iz Austrije (11,4%), Njemačke (11,2%), Italije (5,6%), SAD-a (5,2%), Bosne i Hercegovine (4,7%) te Srbije i Francuske (svaka po 3,3%). Od spomenutih stranih zemalja porast noćenja u studenome 2023. u odnosu na studeni 2022. ostvarili su turisti iz Austrije, i to za 13,8%, turisti iz Francuske (za 41,9%) i turisti iz Srbije (za 6,0%), dok je pad noćenja prisutan kod turista iz Bosne i Hercegovine, i to za 9,0%, turista iz Italije (za 8,4%), turista iz Njemačke (za 16,9%) i turista iz SAD-a (za 18,6%).

U hotelima ostvareno 62,9% noćenja turista

U hotelima je ostvareno najviše noćenja turista u studenome 2023., i to 518 tisuća, što je 62,9% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na studeni 2022. u hotelima je ostvareno za 11,9% više noćenja turista.

Slijede noćenja turista ostvarena u sobama, apartmanima, studio-apartmanima i kućama za odmor, i to 220 tisuća noćenja, što je 26,7% od ukupno ostvarenih noćenja turista. U ovoj vrsti smještaja ostvareno je za 8,6% manje noćenja turista u odnosu na studeni 2022.

Turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine ostvarili najviše noćenja u studenome 2023.

Turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine ostvarili su najviše noćenja u studenome 2023., i to 155 tisuća noćenja (što je 18,9% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede noćenja turista ostvarena u dobnoj skupini od 45 do 54 godine, i to 150 tisuća noćenja (što je 18,2% od ukupno ostvarenih noćenja).

G-2. STRUKTURA NOĆENJA DOMAĆIH TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., STUDENI 2023.

G-3. STRUKTURA NOĆENJA STRANIH TURISTA PREMA ODJELJKU 55 NKD-a 2007., STUDENI 2023.

Najviše soba i stalnih postelja raspoloživo u skupini Hoteli i sličan smještaj

Turisti su u studenome 2023. na raspolaganju imali 88 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 213 tisuća stalnih postelja.

Najviše soba i apartmana turisti su na raspolaganju imali u skupini Hoteli i sličan smještaj, i to 38 tisuća (što je 43,0% od ukupnog broja raspoloživih soba i apartmana) sa 75 tisuća stalnih postelja (što je 35,2% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna popunjenost soba u studenome 2023. iznosila je 33,3%, a stalnih postelja 26,9%.

U prvih jedanaest mjeseci 2023. ostvaren porast dolazaka i noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2022.

U prvih jedanaest mjeseci 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 19,1 milijun dolazaka i 91,5 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 9,5% i porast noćenja turista za 2,5% u odnosu na isto razdoblje 2022.

Domaći su turisti u prvih jedanaest mjeseci 2023. ostvarili 2,5 milijuna dolazaka i 7,8 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 6,9% i porast noćenja turista za 4,1% u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2022.

Strani su turisti u istom razdoblju 2023. ostvarili 16,6 milijuna dolazaka i 83,7 milijuna noćenja, što je za 9,9% više dolazaka i za 2,4% više noćenja turista u odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2022. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 22,3 milijuna noćenja, što je 26,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Turisti iz Njemačke ostvarili su 5,2% manje noćenja u prvih jedanaest mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022.

Slijede noćenja turista iz Slovenije (9,1%), Austrije (9,0%), Poljske (7,6%), Češke (6,0%), Italije (4,6%), Ujedinjene Kraljevine (4,1%) te Mađarske (4,0%). U prvih jedanaest mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. kod svih je spomenutih zemalja prisutan porast noćenja turista, osim Češke, čija su noćenja turista pala za 9,0%.

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA

      Dolasci Noćenja
XI. 2023. I. ꟷ XI. 2023. indeksi
XI. 2023.
XI. 2022.
indeksi
I. ꟷ XI. 2023.
I. ꟷ XI. 2022.
XI. 2023. I. ꟷ XI. 2023. indeksi
XI. 2023.
XI. 2022.
indeksi
I. ꟷ XI. 2023.
I. ꟷ XI. 2022.
Ukupno 368 797 19 103 566 113,8 109,5 823 136 91 537 664 102,7 102,5
Domaći turisti 155 309 2 476 987 110,9 106,9 297 971 7 810 421 108,4 104,1
Strani turisti 213 488 16 626 579 115,9 109,9 525 165 83 727 243 99,8 102,4

2. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA PO ŽUPANIJAMA U STUDENOME 2023.

        Ukupno Domaći Strani Indeksi
XI. 2023.
XI. 2022.
ukupno domaći strani
Republika Hrvatska dolasci             368 797        155 309        213 488 113,8 110,9 115,9
    noćenja             823 136        297 971        525 165 102,7 108,4 99,8
Zagrebačka županija dolasci                  8 222             3 680             4 542 114,9 112,6 116,8
    noćenja               15 678             6 841             8 837 113,7 112,0 115,1
Krapinsko-zagorska županija dolasci               12 783             8 312             4 471 116,4 117,7 114,1
    noćenja               28 379          17 600          10 779 110,0 110,8 108,7
Sisačko-moslavačka županija dolasci                  1 604                913                691 101,9 103,3 100,1
    noćenja                  3 560             2 162             1 398 78,8 78,6 79,0
Karlovačka županija dolasci                  7 576             2 903             4 673 125,0 100,4 147,5
    noćenja               13 350             5 084             8 266 123,5 101,7 142,4
Varaždinska županija dolasci                  5 792             3 582             2 210 105,3 98,3 119,0
    noćenja               13 769             9 518             4 251 113,9 120,0 102,3
Koprivničko-križevačka županija dolasci                  1 224                786                438 94,9 92,4 99,8
    noćenja                  2 340             1 310             1 030 94,1 95,6 92,3
Bjelovarsko-bilogorska županija dolasci                  2 874             2 208                666 152,5 161,5 128,6
    noćenja                  6 978             5 208             1 770 117,7 121,4 107,9
Primorsko-goranska županija dolasci               47 516          19 886          27 630 107,0 98,8 113,8
    noćenja             124 772          41 416          83 356 98,6 97,6 99,1
Ličko-senjska županija dolasci                  8 372             2 710             5 662 124,1 82,2 164,1
    noćenja               13 557             4 588             8 969 106,2 76,3 132,8
Virovitičko-podravska županija dolasci                  1 174                883                291 102,0 111,8 80,6
    noćenja                  2 634             1 929                705 126,9 151,4 87,9
Požeško-slavonska županija dolasci                  2 095             1 742                353 94,7 98,5 79,5
    noćenja                  4 596             3 929                667 90,3 91,1 86,0
Brodsko-posavska županija dolasci                  2 557             1 496             1 061 104,2 109,4 97,6
      noćenja                  4 474             2 248             2 226 106,0 100,2 112,5
Zadarska županija dolasci               19 523             9 371          10 152 132,7 128,7 136,7
    noćenja               41 837          16 322          25 515 103,9 123,8 94,3
Osječko-baranjska županija dolasci               11 964             9 032             2 932 112,3 112,1 113,0
    noćenja               21 965          15 578             6 387 112,4 110,6 117,0
Šibensko-kninska županija dolasci               10 795             7 543             3 252 111,0 118,1 97,4
    noćenja               23 476          14 214             9 262 95,8 111,8 78,5
Vukovarsko-srijemska županija dolasci                  9 833             8 843                990 108,7 108,5 110,1
    noćenja               14 865          13 082             1 783 106,7 108,4 96,0
Splitsko-dalmatinska županija dolasci               41 504          14 819          26 685 127,2 129,3 126,1
    noćenja             104 788          29 303          75 485 110,0 134,5 102,7
Istarska županija dolasci               42 023          16 988          25 035 94,8 107,1 87,9
    noćenja             124 434          36 432          88 002 91,6 106,3 86,6
Dubrovačko-neretvanska županija dolasci               39 070             7 246          31 824 129,4 93,6 141,7
    noćenja               75 065          14 544          60 521 104,1 90,7 107,9
Međimurska županija dolasci                  6 695             4 381             2 314 99,0 101,3 94,8
    noćenja               13 893             8 193             5 700 95,6 95,3 96,1
Grad Zagreb dolasci               85 601          27 985          57 616 114,5 119,5 112,3
    noćenja             168 726          48 470        120 256 106,1 114,4 103,0

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.) jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15. i 127/17.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom (EU) br. 223/2009, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice  
   
EU Europska unija
Eurostat Statistički ured Europske unije
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN Narodne novine
SAD Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti