DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U LISTOPADU 2023.

U listopadu 2023. ostvareno 14,9% više dolazaka i 11,9% više noćenja turista u odnosu na prošlogodišnji listopad

U komercijalnim smještajnim objektima u listopadu 2023. ostvaren je 1,0 milijun dolazaka i 3,2 milijuna noćenja turista, što je za 14,9% više dolazaka i za 11,9% više noćenja turista nego u listopadu 2022. Porast dolazaka i noćenja u listopadu 2023. u odnosu na listopad 2022. ostvarili su i domaći i strani turisti.

Domaći turisti ostvarili su 210 tisuća dolazaka i 440 tisuća noćenja, što je za 4,6% više i dolazaka i noćenja turista u odnosu na listopad 2022.

Strani turisti ostvarili su 815 tisuća dolazaka i 2,7 milijuna noćenja, što je za 17,9% više dolazaka i za 13,2% više noćenja u odnosu na listopad 2022.

U strukturi ukupno ostvarenih noćenja turista 13,9% čine noćenja domaćih turista, a 86,1% noćenja stranih turista.

 

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

I u listopadu 2023. najviše noćenja turista iz Njemačke

Turisti iz Njemačke ostvarili su najviše noćenja stranih turista, i to 793 tisuće noćenja, što je 29,1% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u listopadu 2023. U odnosu na listopad 2022. turisti iz Njemačke ostvarili su porast noćenja za 14,6% nakon uzastopnog pada u posljednja četiri mjeseca. Turisti iz Njemačke najviše su noćili u Istarskoj županiji, i ostvarili 279 tisuća noćenja (što je 35,2% od ukupno ostvarenih noćenja turista iz Njemačke u listopadu 2023.) te u Primorsko-goranskoj županiji gdje su ostvarili 161 tisuću noćenja (što je 20,3% od ukupno ostvarenih noćenja turista iz Njemačke u listopadu 2023.).

Slijede noćenja turista iz Austrije (9,8%), Ujedinjene Kraljevine (8,3%), Slovenije (7,0%), SAD-a (5,4%), Francuske (3,4%) te Švicarske (3,1%). Svi su turisti iz spomenutih zemalja ostvarili više noćenja u listopadu 2023. u odnosu na listopad 2022., osim turista iz Slovenije koji su ostvarili pad noćenja za 1,3% i turista iz Ujedinjene Kraljevine koji su ostvarili pad noćenja za 4,9%.

U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno 54,4% noćenja turista

U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je najviše noćenja turista u listopadu 2023., i to 1,7 milijuna, što je 54,4% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na listopad 2022. u skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je za 14,5% više noćenja turista.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, i to 1,0 milijun noćenja, što je 31,7% od ukupno ostvarenih noćenja turista. U toj je skupini smještaja ostvareno 7,3% više noćenja turista u odnosu na listopad 2022.

U skupini Kampovi i prostori za kampiranje u listopadu 2023. ostvareno je 439 tisuća noćenja turista, što je 13,9% od ukupno ostvarenih noćenja. U toj je skupini smještaja ostvareno 13,5% više noćenja turista u odnosu na listopad 2022.

Istarska županija s najviše ostvarenih noćenja turista

U Istarskoj županiji ostvareno je najviše noćenja turista u listopadu 2023 , i to 696 tisuća noćenja, što je 22,0% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na listopad 2022. ostvareno je 9,9% više noćenja turista u Istarskoj županiji. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s ostvarenih 668 tisuća noćenja te Dubrovačko-neretvanska županija s 498 tisuća noćenja.

Turisti u dobnoj skupini od 65 i više godina ostvarili najviše noćenja u listopadu 2023.

Turisti u dobnoj skupini od 65 i više godina ostvarili su najviše noćenja u listopadu 2023., i to 690 tisuća noćenja (što je 21,8% od ukupno ostvarenih noćenja). Slijede noćenja turista ostvarena u dobnoj skupini od 55 do 64 godine, i to 605 tisuća noćenja (što je 19,1% od ukupno ostvarenih noćenja).

Najviše soba i stalnih postelja raspoloživo u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

Turisti su u listopadu 2023. na raspolaganju imali 194 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje s 486 tisuća stalnih postelja. U odnosu na listopad 2022. to je za 4,3% manje soba, apartmana i mjesta za kampiranje i 5,5% manje stalnih postelja.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turisti su na raspolaganju imali najviše soba, apartmana i mjesta za kampiranje, i to 75 tisuća (što je 38,4% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 192 tisuće stalnih postelja (što je 39,5% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turisti su na raspolaganju imali 68 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 34,8% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 138 tisuća stalnih postelja (što je 28,4% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). Prosječna popunjenost soba u listopadu 2023. iznosila je 53,2%, a stalnih postelja 46,4%.

U prvih deset mjeseci 2023. ostvaren porast dolazaka turista za 9,4% i porast noćenja za 2,5% u odnosu na isto razdoblje 2022.

U prvih deset mjeseci 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 18,7 milijuna dolazaka i 90,7 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka za 9,4% i porast noćenja turista za 2,5% u odnosu na isto razdoblje 2022.

Domaći su turisti u prvih deset mjeseci 2023. ostvarili 2,3 milijuna dolazaka i 7,5 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 6,7% i porast noćenja turista za 3,9% u odnosu na prvih deset mjeseci 2022.

Strani su turisti u istom razdoblju 2023. ostvarili 16,4 milijuna dolazaka i 83,2 milijuna noćenja, što je za 9,8% više dolazaka i za 2,4% više noćenja turista u odnosu na prvih deset mjeseci 2022. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 22,2 milijuna noćenja, što je 26,7% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Turisti iz Njemačke ostvarili su 5,2% manje noćenja u prvih deset mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022.

Slijede noćenja turista iz Austrije i Slovenije (obje po 9,0%), Poljske (7,6%), Češke (6,0%), Italije (4,6%), Ujedinjene Kraljevine (4,1%), Mađarske (4,0%) te Nizozemske i Slovačke (obje po 3,6%).

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.) jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15. i 127/17.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom (EU) br. 223/2009, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Kristina Baluban

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 115
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr