Priopćenje

Godina: LX.
Zagreb, 15. studenog 2023.
OEN-2023-2-1/9

ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE U RUJNU 2023.
PRVI REZULTATI

U rujnu 2023. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 445 GWh. U odnosu na kolovoz 2023. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju smanjena je za 12,8%, dok je u odnosu na rujan 2022. povećana za 1,7%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u rujnu 2023. iznosila je 6 698 TJ, a zalihe su povećane za 1 224 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u rujnu 2023. u odnosu na kolovoz 2023. smanjena je za 13,1%, dok je u odnosu na rujan 2022. povećana za 19,1%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u rujnu 2023. iznosila je 335 tis. tona, a zalihe su smanjene za 13 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u rujnu 2023. smanjena je u odnosu na kolovoz 2023. za 9,0%, dok je u odnosu na rujan 2022. smanjena za 2,0%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, RUJAN 2021. - RUJAN 2023.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

GWh

Opskrba Električna energija
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Ukupna bruto proizvodnja 1 036 1 157 1 086 966 1 319 1 280 1 344 1 168
Hidroelektrane 376 338 252 256 658 562 561 336
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 425 530 524 416 388 489 477 492
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 81 81 87 90 80 70 76 79
Vjetroelektrane 139 192 210 191 156 116 188 227
Sunčane elektrane  10 10 8 8 37 43 41 35
Geotermalne elektrane 6 6 6 6 - - - -
Ukupna neto proizvodnja 1 003 1 119 1 047 937 1 285 1 250 1 310 1 132
Hidroelektrane 374 336 251 254 657 560 560 334
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 401 504 497 397 365 466 452 466
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 76 74 79 83 71 66 70 72
Vjetroelektrane 137 190 208 190 155 115 187 226
Sunčane elektrane  10 10 8 8 37 43 41 35
Geotermalne elektrane 5 5 5 5 - - - -
Uvoz 1 007 1 167 989 1 004 838 947 830 808
Izvoz 488 582 413 515 679 487 483 476
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama 13 12 8 5 6 - - 19
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 509 1 692 1 615 1 421 1 438 1 710 1 657 1 445

2. PRIRODNI PLIN

Opskrba Mjerna jedinica Prirodni plin
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja mil. m3 63 65 65 61 57 62 60 37
  TJ (GOM) 2 521 2 588 2 576 2 439 2 278 2 468 2 399 1 482
Uvoz mil. m3 201 254 387 171 282 204 279 258
  TJ (GOM) 8 006 10 133 15 406 6 843 11 384 8 045 11 510 10 150
Izvoz mil. m3 121 72 136 107 127 121 120 94
  TJ (GOM) 4 705 2 796 5 271 4 173 5 014 4 738 4 668 3 710
Promjena zaliha mil. m3 16 96 173 -12 85 -28 48 27
  TJ (GOM) 569 3 653 7 035 -518 3 326 -829 1 535 1 224
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju mil. m3 127 151 143 138 127 174 172 174
  TJ (GOM) 5 253 6 271 5 676 5 626 5 322 6 604 7 705 6 698

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

tis. tona

Opskrba Sirova nafta
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 44 45 47 45 43 44 44 40
Uvoz 176 265 339 90 180 187 377 103
Izvoz - - - 25 - - - -
Promjena zaliha -49 49 105 -105 -3 -28 136 -78
Prerada u rafinerijama 270 261 281 215 226 259 285 221

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

tis. tona

Opskrba Naftni derivati
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 336 349 350 289 299 324 354 291
Uvoz 154 185 199 154 169 222 190 228
Izvoz 205 145 182 151 160 169 202 197
Promjena zaliha -35 27 15 -50 10 34 -26 -13
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 319 362 352 342 298 343 368 335

3.2.1. MOTORNI BENZIN

tis. tona

Opskrba Motorni benzin
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 85 80 79 65 70 77 84 70
Uvoz 6 8 10 7 7 10 11 16
Izvoz 72 9 13 37 41 11 20 52
Promjena zaliha -27 21 12 -9 -14 23 7 -18
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 46 58 64 44 50 54 68 52

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

tis. tona

Opskrba Plinsko/dizelsko gorivo
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 146 164 151 129 133 127 137 116
Uvoz 99 112 167 125 132 181 154 153
Izvoz 71 72 106 85 65 93 101 80
Promjena zaliha -12 2 6 -32 16 10 -18 -15
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 185 202 206 201 184 204 208 204

3.2.3. LOŽIVA ULJA

tis. tona

Opskrba Loživa ulja
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 36 26 25 37 31 31 37 33
Uvoz - - - - - 1 - 1
Izvoz 32 32 21 12 16 31 31 31
Promjena zaliha -3 -7 -1 - 9 - 6 3
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 7 1 5 25 6 1 - -

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

tis. tona

Opskrba Ostali naftni derivati
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja 69 79 95 58 65 89 96 72
Uvoz 49 65 22 22 30 30 25 58
Izvoz 30 32 45 17 38 34 50 34
Promjena zaliha 7 11 -2 -9 -1 1 -21 17
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 81 101 77 72 58 84 92 79

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Kameni ugljen
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 92 94 6 67 10 146 7 75
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha 32 22 -55 14 -47 93 -56 15
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 60 72 61 53 57 53 63 60

4.2. KOKS

tis. tona

Opskrba Koks
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 2 2 3 2 2 2 2 3
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 2 2 3 2 2 2 2 3

4.3. MRKI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Mrki ugljen
2022. 2023.
VI. VII. VIII. IX. VI. VII. VIII. IX.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz - - - 1 - - 1 1
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju - - - 1 - - 1 1

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e i HROTE-a).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

 

Kratice

CHP kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat Statistički ured Europske unije
GOM gornja ogrjevna moć
GWh gigavatsat
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
HROTE Hrvatski operater tržišta energije
m3 kubični metar
mil. milijun
tis. tisuća
TJ teradžul

 

Znakovi  
   
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti