Priopćenje

Godina: LX.
Zagreb, 14. srpnja 2023.
OEN-2023-2-1/5
ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE U SVIBNJU 2023.
PRVI REZULTATI

U svibnju 2023. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 412 GWh. U odnosu na travanj 2023. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju smanjena je za 0,7%, dok je u odnosu na svibanj 2022. povećana za 1,9%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u svibnju 2023. iznosila je 6 428 TJ, a zalihe su povećane za 25 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživog za tuzemnu potrošnju u svibnju 2023. smanjena je u odnosu na travanj 2023. za 22,1%, dok je u odnosu na svibanj 2022. povećana za 19,0%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u svibnju 2023. iznosila je 314 tis. tona, a zalihe su povećane za 83 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u svibnju 2023. povećana je u odnosu na travanj 2023. za 9,8%, a u odnosu na svibanj 2022. za 12,1%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, SVIBANJ 2021. - SVIBANJ 2023.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

GWh

Opskrba Električna energija
2022. 2023.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Ukupna bruto proizvodnja 1 218 1 221 1 051 948 1 441 1 718 1 347 1 534
Hidroelektrane 467 454 447 349 615 847 589 925
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 469 396 279 372 501 547 420 260
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 86 92 86 85 85 91 86 85
Vjetroelektrane 188 265 224 126 222 207 224 238
Sunčane elektrane  4 7 8 9 13 21 24 23
Geotermalne elektrane 4 6 8 7 5 5 4 2
Ukupna neto proizvodnja 1 185 1 189 1 022 914 1 406 1 682 1 318 1 522
Hidroelektrane 465 448 439 346 613 844 586 923
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 477 377 266 350 477 520 402 258
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 79 88 80 78 79 88 79 80
Vjetroelektrane 187 263 222 125 221 206 223 237
Sunčane elektrane  4 7 8 9 13 21 24 23
Geotermalne elektrane 3 5 7 6 4 4 3 2
Uvoz 872 1 057 970 976 813 832 763 677
Izvoz 550 614 546 492 685 968 652 786
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama 15 14 13 13 13 5 7 1
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 492 1 618 1 433 1 385 1 521 1 541 1 422 1 412

2. PRIRODNI PLIN

Opskrba Mjerna jedinica Prirodni plin
2022. 2023.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja mil. m3 56 66 61 63 56 62 60 61
  TJ (GOM) 2 211 2 616 2 424 2 541 2 236 2 487 2 378 2 409
Uvoz mil. m3 195 211 226 238 256 205 282 184
  TJ (GOM) 7 794 8 384 9 006 9 497 9 992 8 010 11 342 7 476
Izvoz mil. m3 31 15 102 133 43 85 105 85
  TJ (GOM) 1 223 581 3 983 5 195 1 657 3 301 4 183 3 432
Promjena zaliha mil. m3 -81 -6 -9 37 2 -63 29 1
  TJ (GOM) -3 082 -230 -355 1 442 154 -2 542 1 288 25
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju mil. m3 300 268 194 132 267 245 208 158
  TJ (GOM) 11 864 10 648 7 802 5 402 10 416 9 738 8 249 6 428

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

tis. tona

Opskrba Sirova nafta
2022. 2023.
II. III. IV.  V.  II. III. IV. V.
Proizvodnja 42 47 44 44 41 45 43 43
Uvoz - 225 90 186 - - 106 180
Izvoz 20 10 - - - 56 56 52
Promjena zaliha 19 260 3 -11 36 -26 91 -26
Prerada u rafinerijama 2 2 131 241 5 15 2 197

3.2. NAFTNI DERIVATI - UKUPNO

tis. tona

Opskrba Naftni derivati
2022. 2023.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 12 10 186 307 14 23 9 239
Uvoz 289 312 212 187 304 259 354 244
Izvoz 71 72 109 170 78 96 75 86
Promjena zaliha -6 -13 39 44 17 -78 2 83
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 236 263 250 280 223 264 286 314

3.2.1. MOTORNI BENZIN

tis. tona

Opskrba Motorni benzin
2022. 2023.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 3 - 34 63 3 1 1 59
Uvoz 43 21 25 16 36 40 37 10
Izvoz 6 7 15 15 6 7 8 17
Promjena zaliha 12 -18 8 25 4 -1 -14 11
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 28 32 36 39 29 35 44 41

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

tis. tona

Opskrba Plinsko/dizelsko gorivo
2022. 2023.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 1 1 90 131 - - - 102
Uvoz 207 239 163 137 231 180 266 156
Izvoz 56 56 71 99 66 68 62 60
Promjena zaliha -17 -5 21 3 6 -71 26 17
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 169 189 161 166 159 183 178 181

3.2.3. LOŽIVA ULJA

tis. tona

Opskrba Loživa ulja
2022. 2023.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 5 4 8 47 8 19 5 26
Uvoz 3 1 - 1 1 1 1 1
Izvoz 4 2 1 32 2 17 1 1
Promjena zaliha -1 1 6 14 4 -4 -1 19
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 5 2 1 2 3 7 6 7

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

tis. tona

Opskrba Ostali naftni derivati
2022. 2023.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja 3 5 54 66 3 3 3 52
Uvoz 36 51 24 33 36 38 50 77
Izvoz 5 7 22 24 4 4 4 8
Promjena zaliha - 9 4 2 3 -2 -9 36
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 34 40 52 73 32 39 58 85

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Kameni ugljen
2022. 2023.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 94 10 6 141 73 71 - 5
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha 40 -42 -22 75 31 15 -21 -4
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 54 52 28 66 42 56 21 9

4.2. KOKS

tis. tona

Opskrba Koks
2022. 2023.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 3 3 2 3 2 2 2 4
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 3 3 2 3 2 2 2 4

4.3. MRKI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Mrki ugljen
2022. 2023.
II. III. IV. V. II. III. IV. V.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 1 - - 1 - - - -
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 - - 1 - - - -

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e i HROTE-a).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

 

Kratice

CHP kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat Statistički ured Europske unije
GOM gornja ogrjevna moć
GWh gigavatsat
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
HROTE Hrvatski operater tržišta energije
m3 kubični metar
mil. milijun
tis. tisuća
TJ teradžul

 

Znakovi  
   
- nema pojave

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

 

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2024 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti