Priopćenje

Godina: LX.
Zagreb, 15. prosinca 2023.
OEN-2023-2-1/10
ISSN 1334-0557

KRATKOROČNI POKAZATELJI ENERGETSKE STATISTIKE U LISTOPADU 2023.
PRVI REZULTATI

U listopadu 2023. količina električne energije raspoloživa za potrošnju iznosila je 1 420 GWh. U odnosu na rujan 2023. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju smanjena je za 1,7%, dok je u odnosu na listopad 2022. povećana za 2,8%.

Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u listopadu 2023. iznosila je 8 380 TJ, a zalihe su smanjene za 1 148 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u listopadu 2023. u odnosu na rujan 2023. povećana je za 25,1%, dok je u odnosu na listopad 2022. povećana za 3,9%.

Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u listopadu 2023. iznosila je 299 tis. tona, a zalihe su smanjene za 6 tis. tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u listopadu 2023. smanjena je u odnosu na rujan 2023. za 10,7%, dok je u odnosu na listopad 2022. smanjena za 12,3%.

Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži.

Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji.

G-1. ELEKTRIČNA ENERGIJA, RASPOLOŽIVA ZA TUZEMNU POTROŠNJU, LISTOPAD 2021. - LISTOPAD 2023.

1. ELEKTRIČNA ENERGIJA

GWh

Opskrba Električna energija
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Ukupna bruto proizvodnja 1 157 1 086 966 1 087 1 280 1 344 1 168 1 249
Hidroelektrane 338 252 256 342 562 561 336 464
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 530 524 416 524 489 477 492 476
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 81 87 90 87 70 76 79 80
Vjetroelektrane 192 210 191 122 116 188 227 205
Sunčane elektrane  10 8 8 7 43 41 35 25
Geotermalne elektrane 6 6 6 5 - - - -
Ukupna neto proizvodnja 1 119 1 047 937 1 052 1 250 1 310 1 132 1 214
Hidroelektrane 336 251 254 338 560 560 334 462
Termoelektrane i CHP na fosilna goriva 504 497 397 499 466 452 466 450
Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva 74 79 83 83 66 70 72 73
Vjetroelektrane 190 208 190 121 115 187 226 204
Sunčane elektrane  10 8 8 7 43 41 35 25
Geotermalne elektrane 5 5 5 4 - - - -
Uvoz 1 167 989 1 004 1 002 947 830 808 883
Izvoz 582 413 515 644 487 483 476 653
Potrošeno iz mreže za crpke u reverzibilnim elektranama 12 8 5 29 - - 19 24
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 692 1 615 1 421 1 381 1 710 1 657 1 445 1 420

2. PRIRODNI PLIN
Opskrba Mjerna jedinica Prirodni plin
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Proizvodnja mil. m3 65 65 61 62 62 60 37 60
  TJ (GOM) 2 588 2 576 2 439 2 477 2 468 2 399 1 482 2 373
Uvoz mil. m3 254 387 171 312 204 279 258 188
  TJ (GOM) 10 133 15 406 6 843 12 244 8 045 11 510 10 150 7 347
Izvoz mil. m3 72 136 107 114 121 120 94 64
  TJ (GOM) 2 796 5 271 4 173 4 428 4 738 4 668 3 710 2 488
Promjena zaliha mil. m3 96 173 -12 57 -28 48 27 -25
  TJ (GOM) 3 653 7 035 -518 2 231 -829 1 535 1 224 -1 148
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju mil. m3 151 143 138 203 174 172 174 208
  TJ (GOM) 6 271 5 676 5 626 8 062 6 604 7 705 6 698 8 380

3. UGLJIKOVODICI

3.1. SIROVA NAFTA

tis. tona

Opskrba Sirova nafta
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Proizvodnja 45 47 45 47 44 44 40 43
Uvoz 265 339 90 97 187 377 103 209
Izvoz - - 25 - - - - 44
Promjena zaliha 49 105 -105 -87 -28 136 -78 1
Prerada u rafinerijama 261 281 215 231 259 285 221 207

3.2. NAFTNI DERIVATI – UKUPNO

tis. tona

Opskrba Naftni derivati
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Proizvodnja 349 350 289 299 324 354 291 293
Uvoz 185 199 154 259 222 190 228 186
Izvoz 145 182 151 135 169 202 197 185
Promjena zaliha 27 15 -50 82 34 -26 -13 -6
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 362 352 342 341 343 368 335 299

3.2.1. MOTORNI BENZIN

tis. tona

Opskrba Motorni benzin
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Proizvodnja 80 79 65 80 77 84 70 77
Uvoz 8 10 7 7 10 11 16 13
Izvoz 9 13 37 21 11 20 52 45
Promjena zaliha 21 12 -9 16 23 7 -18 12
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 58 64 44 50 54 68 52 33

3.2.2. PLINSKO DIZELSKO GORIVO

tis. tona

Opskrba Plinsko/dizelsko gorivo
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Proizvodnja 164 151 129 125 127 137 116 123
Uvoz 112 167 125 207 181 154 153 149
Izvoz 72 106 85 78 93 101 80 82
Promjena zaliha 2 6 -32 55 10 -18 -15 -9
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 202 206 201 199 204 208 204 199

3.2.3. LOŽIVA ULJA

tis. tona

Opskrba Loživa ulja
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Proizvodnja 26 25 37 19 31 37 33 24
Uvoz - - - - 1 - 1 1
Izvoz 32 21 12 3 31 31 31 27
Promjena zaliha -7 -1 - -5 - 6 3 -3
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 1 5 25 21 1 - - 1

3.2.4. OSTALI NAFTNI DERIVATI

tis. tona

Opskrba Ostali naftni derivati
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Proizvodnja 79 95 58 75 89 96 72 69
Uvoz 65 22 22 45 30 25 58 23
Izvoz 32 45 17 33 34 50 34 31
Promjena zaliha 11 -2 -9 16 1 -21 17 -6
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 101 77 72 71 84 92 79 66

4. KRUTA GORIVA

4.1. KAMENI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Kameni ugljen
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 94 6 67 68 146 7 75 -
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha 22 -55 14 6 93 -56 15 -63
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 72 61 53 62 53 63 60 63

4.2. KOKS

tis. tona

Opskrba Koks
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz 2 3 2 2 2 2 3 2
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju 2 3 2 2 2 2 3 2

4.3. MRKI UGLJEN

tis. tona

Opskrba Mrki ugljen
2022. 2023.
VII. VIII. IX. X. VII. VIII. IX. X.
Proizvodnja - - - - - - - -
Uvoz - - 1 2 - 1 1 1
Izvoz - - - - - - - -
Promjena zaliha - - - - - - - -
Raspoloživo za tuzemnu potrošnju - - 1 2 - 1 1 1

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Podaci se temelje na više statističkih istraživanja, i to Mjesečnom istraživanju o industrijskoj proizvodnji i zaposlenim osobama (IND-1/KPS/M), Mjesečnom istraživanju o naftnim rafinerijama (ERG-1/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu i zalihama nafte i naftnih derivata (ERG-2/N), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama i isporukama prirodnog plina (ERG-1/P), Mjesečnom istraživanju o uvozu, izvozu, zalihama, isporukama i potrošnji ugljena i koksa (ERG-1/U), Mjesečnom istraživanju o elektranama (ERG-1/EL) te podacima o robnoj razmjeni Republike Hrvatske s inozemstvom i administrativnim izvorima podataka (dio podataka o neto proizvodnji električne energije preuzet je od HERA-e i HROTE-a).

Mjesečni podaci služe za praćenje kretanja energenata prema navedenim obilježjima, a zbrojeni za 12 mjeseci ne iskazuju godišnje bilančne podatke jer zbog brzine davanja podataka u mjesečnoj dinamici ili storniranja nekih isporuka može doći do manjih odstupanja. Zbog toga preporučujemo sljedeće izvore za godišnje podatke: godišnje Statističko izvješće "Energetska statistika", koje objavljuje Državni zavod za statistiku, i godišnji energetski pregled "Energija u Hrvatskoj", u izdanju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Bruto proizvodnja električne energije jest proizvedena električna energija na generatoru hidroelektrana, termoelektrana i CHP na fosilna goriva, termoelektrana i CHP na obnovljiva goriva, vjetroelektrana i sunčanih elektrana.

Neto proizvodnja električne energije jest električna energija isporučena elektromreži iz elektrane. To je razlika između proizvedene električne energije na generatoru i vlastite potrošnje.

Geotermalne elektrane proizvode energiju dostupnu kao toplinu koja isijava iz unutrašnjosti Zemljine kore, uglavnom u obliku vruće vode ili pare; isključujući okolnu toplinu koju sakupljaju toplinske crpke iz tla. Proizvodnja geotermalne energije jest razlika između entalpije tekućine dobivene iz bušotine i krajnje otpadne tekućine.

Raspoloživa energija za potrošnju jest količina energenata raspoloživa za finalnu tuzemnu potrošnju u koju su uključeni gubici i zalihe kod finalnih potrošača i u maloprodaji.

Sirova nafta jest mineralno ulje prirodnog podrijetla koje obuhvaća mješavinu ugljikovodika i dodatnih nečistoća, npr. sumpora. Nalazi se u tekućemu agregatnom stanju pod normalnom temperaturom i tlakom, a njezina fizikalna svojstva (gustoća, viskoznost itd.) jako variraju. U sirovu naftu uključeni su i kondenzati koji se dobivaju iz vezane ili nevezane proizvodnje plina pomiješanoga s komercijalnom sirovom naftom.

Prirodni plin sastoji se od plinova, nastaje prirodno u podzemnim nalazištima bilo u tekućemu bilo u plinovitom stanju. Uglavnom se sastoji od metana. Uključuje i "nevezani" plin, koji potječe iz nalazišta što daju ugljikovodike samo u plinovitom stanju, i "vezani" plin, proizveden zajedno sa sirovom naftom, te metan iskopan iz rudnika ugljena (plin iz rudnika). Prirodni plin uključuje i industrijski proizveden plin (proizveden od gradskoga ili industrijskog otpada ili kanalizacije). Ispuhane ili spaljene količine prirodnog plina ne računaju se.

Naftni derivati jesu svi proizvodi koji su proizvedeni u naftnim rafinerijama, a to su rafinerijski plin, ukapljeni plin, motorni benzini, petrolej, mlazno gorivo, dizelsko gorivo, ekstralako loživo ulje, loživo ulje, primarni benzin, white spirit, maziva ulja, bitumen, parafin, naftni koks i ostali proizvodi rafinerija.

Pod ostalim naftnim derivatima iskazani su i ukapljeni plinovi u degazolinaži.

Pod uvozom se podrazumijevaju količine energenata koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Količine nafte, naftnih proizvoda i tekućeg plina pod ugovorima o proizvodnji koje se ostvaruju u inozemstvu također treba iskazati u ovoj tablici kao uvoz. Energenti u tranzitu kroz Republiku Hrvatsku ne iskazuju se u ovom obrascu ni kao uvoz ni kao izvoz.

Pod izvozom se podrazumijevaju količine koje su prešle državnu granicu Republike Hrvatske bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene i jesu li ili nisu vlasništvo hrvatskog rezidenta.

Za uvoz i izvoz električne energije primjenjuje se Eurostatova definicija koja uključuje i tranzit: količine električne energije smatraju se uvezenima ili izvezenima kada prijeđu političke granice zemlje bez obzira na to jesu li ili nisu ocarinjene. Ako električna energija prolazi kroz zemlju, količina te energije prijavljuje se i kao uvoz i kao izvoz.

Pod promjenom zaliha podrazumijevaju se promjene stanja zaliha na početku i kraju mjeseca u poduzećima koja se bave proizvodnjom, transformacijom, uvozom i izvozom energije. Razlika se dobije tako što se od stanja zaliha na kraju posljednjeg dana u mjesecu oduzme stanje zaliha na početku prvoga radnog dana u istome mjesecu.

U sumarnom prikazu podataka mogu nastati manja odstupanja zbog zaokruživanja brojki.

 

Kratice

CHP kombinirana proizvodnja toplinske i električne energije
Eurostat Statistički ured Europske unije
GOM gornja ogrjevna moć
GWh gigavatsat
HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija
HROTE Hrvatski operater tržišta energije
m3 kubični metar
mil. milijun
tis. tisuća
TJ teradžul

 

Znakovi  
   
- nema pojave

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Darko Jukić, Ana Grabić, Mirjana Petanjek i Željka Oršanić Kelebuh

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154, 48 06 155
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 21 00 455
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2024 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti