Priopćenje

Godina: LX.
Zagreb, 25. travnja 2023.
RAD-2023-3-2

ISSN 1334-0557

AKTIVNO STANOVNIŠTVO U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2022. – PROSJEK GODINE

Prikazani su rezultati Ankete o radnoj snazi (ARS-a) za godišnje razdoblje od siječnja do prosinca 2022.

Prema Anketi o radnoj snazi, u 2022. u Republici Hrvatskoj bilo je 1 707 tisuća zaposlenih osoba, što je porast za 29 tisuća, odnosno za 1,7% u odnosu na 2021. U istome promatranom razdoblju broj nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj iznosio je 128 tisuća, što je pad za 10 tisuća, odnosno za 7,6% u odnosu na 2021.

U 2022. stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 64,9%, što je porast za 1,5 postotnih bodova u odnosu na 2021. Stopa anketne nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 7,1%, što je za 0,5 postotnih bodova manje nego u prošloj godini.

Budući da je metodologija Ankete o radnoj snazi usklađena s onom koju propisuje Statistički ured Europske unije (Eurostat), rezultati za Republiku Hrvatsku usporedivi su s rezultatima svih zemalja članica Europske unije. Kontinuirana primjena metodološkog koncepta, kako su ga propisali Eurostat i Međunarodna organizacija rada, omogućila je da rezultati Ankete o radnoj snazi na godišnjoj razini jasno upućuju na trendove na tržištu rada Republike Hrvatske.

Opsežnije rezultate istraživanja Anketa o radnoj snazi možete preuzeti i na Eurostatovim mrežnim stranicama.

Podaci prikazani od 2018. do 2022. prosjeci su četiriju tromjesečnih rezultata.

 

G-1. KRETANJE KATEGORIJA RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVA, 2018. − 2022.

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je prosječna stopa nezaposlenosti u 2022. prema podacima administrativnih evidencija bila niža (6,7%) od stope anketne nezaposlenosti (7,0%). U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema Anketi bio je veći za 12 000 osoba od podataka HZZ-a. Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je, od ukupno 128 000 nezaposlenih prema Anketi, njih 90 000 ili 70,5% bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, a 29,5% anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje. Istodobno, 26 000 ili 22,5% od ukupno 116 000 registriranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje nije zadovoljavalo međunarodne kriterije nezaposlenosti.

1. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI I SPOLU

        tis.
   2019. 2020. 2021. 2022.
  Ukupno
Radno sposobno stanovništvo (15+) 3 519 3 512 3 508 3 508
Aktivno stanovništvo 1 798 1 792 1 816 1 835
Zaposleni 1 679 1 657 1 678 1 707
Nezaposleni 119 135 138 128
Neaktivno stanovništvo (15+) 1 721 1 720 1 692 1 673
  %
Stopa aktivnosti 51,1 51,0 51,8 52,3
Stopa zaposlenosti 47,7 47,2 47,8 48,7
Stopa nezaposlenosti 6,6 7,5 7,6 7,0
  Muškarci
Radno sposobno stanovništvo (15+) 1 682 1 679 1 678 1 679
Aktivno stanovništvo 968 973 978 978
Zaposleni 909 901 907 918
Nezaposleni 60 72 71 60
Neaktivno stanovništvo (15+) 714 706 700 701
  %
Stopa aktivnosti 57,6 58,0 58,3 58,2
Stopa zaposlenosti 54,0 53,6 54,1 54,7
Stopa nezaposlenosti 6,2 7,5 7,3 6,1
  Žene
Radno sposobno stanovništvo (15+) 1 838 1 833 1 830 1 829
Aktivno stanovništvo 830 819 838 857
Zaposleni 771 757 771 789
Nezaposleni 59 62 67 68
Neaktivno stanovništvo (15+) 1 007 1 014 992 972
  %
Stopa aktivnosti 45,2 44,7 45,8 46,9
Stopa zaposlenosti 42,0 41,3 42,1 43,1
Stopa nezaposlenosti 7,2 7,6 8,0 7,9

2. RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI, DOBI I SPOLU

                tis.
   2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022.
  Aktivno stanovništvo Zaposleni
  Ukupno
Ukupno 1 798 1 792 1 816 1 835 1 679 1 657 1 678 1 707
15 – 24  149 143 142 148 124 113 111 122
25 – 49 1 138 1 127 1 128 1 122 1 060 1 045 1 048 1 049
50 – 64 482 494 515 527 466 472 490 500
65 i više (30) (28) (31) (37) (30) (28) (29) (36)
55 – 64 273 286 304 315 263 272 291 300
15 – 64 1 768 1 764 1 785 1 797 1 650 1 630 1 649 1 671
20 – 64 1 742 1 740 1 762 1 774 1 631 1 618 1 634 1 656
25 – 29 194 190 185 184 174 165 162 165
15 – 29 343 333 327 332 298 277 273 287
  Muškarci
Ukupno 968 973 978 978 909 901 907 918
15 – 24  89 89 85 87 76 72 69 74
25 – 49 601 601 599 592 563 558 557 557
50 – 64 261 265 274 275 252 253 261 263
65 i više (17) (18) (21) (24) (17) (17) (20) (23)
55 – 64 156 160 165 167 152 154 158 160
15 – 64 951 955 957 954 891 883 887 895
20 – 64 933 942 944 939 878 876 878 883
25 – 29 102 103 101 99 95 92 89 93
15 – 29 191 191 186 186 171 164 159 167
  Žene
Ukupno 830 819 838 857 771 757 771 789
15 – 24  59 54 57 61 48 (41) 42 47
25 – 49 537 525 529 530 497 487 491 492
50 – 64 221 229 242 252 214 219 229 237
65 i više ((13)) ((10)) ((10)) ((14)) ((13)) ((10)) ((9)) ((13))
55 – 64 116 125 139 148 111 119 133 140
15 – 64 818 809 828 843 758 747 762 776
20 – 64 808 798 818 835 752 743 756 773
25 – 29 92 87 84 85 79 (73) 73 72
15 – 29 152 141 141 146 126 114 115 119
  Nezaposleni Neaktivni
  Ukupno
Ukupno 119 135 138 128 1 721 1 720 1 692 1 673
15 – 24  (25) (30) (31) (27) 299 297 289 275
25 – 49 77 82 80 73 188 181 164 154
50 – 64 ((17)) (22) (25) (27) 402 387 362 346
65 i više . . . . 831 855 877 898
55 – 64 ((9)) ((13)) ((13)) (15) 326 313 295 283
15 – 64 119 134 136 127 890 865 815 775
20 – 64 111 122 128 119 702 680 635 600
25 – 29 ((21)) ((25)) ((23)) ((19)) (43) (41) (40) (36)
15 – 29 (45) 55 54 45 342 338 329 311
  Muškarci
Ukupno 60 72 71 60 714 706 700 701
15 – 24  ((13)) ((17)) ((16)) ((13)) 141 137 137 131
25 – 49 (37) (44) (42) (35) 70 61 55 54
50 – 64 ((9)) ((12)) ((12)) ((12)) 168 162 151 148
65 i više . . . . 335 346 356 368
55 – 64 ((4)) ((7)) ((7)) ((8)) 132 127 122 120
15 – 64 59 72 70 60 379 360 344 333
20 – 64 55 66 65 56 286 266 253 247
25 – 29 ((7)) ((11)) ((11)) ((6)) ((18)) ((15)) ((14)) ((13))
15 – 29 ((20)) (28) (27) (19) 159 152 150 144
  Žene
Ukupno 59 62 67 68 1 007 1 014 992 972
15 – 24  ((12)) ((14)) ((15)) ((14)) 158 160 152 144
25 – 49 (40) (38) (38) (38) 118 121 108 99
50 – 64 ((7)) ((10)) ((13)) (15) 234 225 210 198
65 i više - . . . 497 509 521 530
55 – 64 ((5)) ((7)) ((6)) ((8)) 194 185 172 164
15 – 64 59 62 66 67 511 505 471 442
20 – 64 56 56 62 63 416 414 382 354
25 – 29 ((14)) ((14)) ((12)) ((13)) ((24)) ((26)) ((26)) (23)
15 – 29 (25) (28) (27) (27) 183 186 179 168

3. MJERE AKTIVNOSTI STANOVNIŠTVA PREMA DOBI I SPOLU

                        %
   Stope aktivnosti Stope zaposlenosti Stope nezaposlenosti
2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022.
  Ukupno
Ukupno 51,1 51,0 51,8 52,3 47,7 47,2 47,8 48,7 6,6 7,5 7,6 7,0
15 – 24  33,2 32,5 33,0 35,0 27,7 25,6 25,7 28,7 (16,6) (21,1) (21,9) (18,0)
25 – 49 85,8 86,1 87,3 88,0 80,0 79,9 81,1 82,3 6,8 7,3 7,1 6,5
50 – 64 54,5 56,1 58,8 60,4 52,6 53,6 55,9 57,2 ((3,4)) (4,4) (4,9) (5,2)
65 i više (3,5) (3,2) (3,4) (4,0) (3,5) (3,1) (3,2) (3,9) . . . .
55 – 64 45,5 47,8 50,8 52,7 44,0 45,5 48,6 50,1 ((3,4)) ((4,7)) ((4,2)) (4,8)
15 – 64 66,5 67,1 68,7 69,9 62,1 62,0 63,4 64,9 6,7 7,6 7,6 7,1
20 – 64 71,3 71,9 73,5 74,7 66,7 66,9 68,2 69,7 6,4 7,0 7,2 6,7
25 – 29 82,0 82,1 82,2 83,7 73,3 71,3 71,9 75,2 ((10,6)) ((13,2)) ((12,5)) ((10,2))
15 – 29 50,1 49,6 49,9 51,6 43,5 41,3 41,6 44,6 (13,2) 16,6 16,6 13,7
  Muškarci
Ukupno 57,6 58,0 58,3 58,2 54,0 53,6 54,1 54,7 6,2 7,5 7,3 6,1
15 – 24  38,8 39,2 38,4 40,0 33,2 31,9 31,1 34,1 ((14,5)) ((18,7)) ((18,9)) ((14,8))
25 – 49 89,5 90,8 91,5 91,6 84,0 84,2 85,1 86,2 (6,2) (7,3) (7,0) (5,9)
50 – 64 60,8 62,0 64,4 65,1 58,7 59,3 61,5 62,2 ((3,5)) ((4,4)) ((4,5)) ((4,4))
65 i više (4,9) (5,0) (5,6) (6,0) (4,9) (4,8) (5,3) (6,0) . . . .
55 – 64 54,2 55,7 57,4 58,3 52,6 53,4 55,1 55,7 ((2,8)) ((4,1)) ((4,1)) ((4,5))
15 – 64 71,5 72,6 73,6 74,1 67,0 67,2 68,2 69,5 6,3 7,5 7,3 6,3
20 – 64 76,5 78,0 78,9 79,2 72,0 72,5 73,4 74,5 5,9 7,0 6,9 6,0
25 – 29 84,7 87,3 88,0 88,6 78,9 78,0 78,1 83,2 ((6,9)) ((10,7)) ((11,2)) ((6,1))
15 – 29 54,6 55,7 55,3 56,5 48,9 47,7 47,1 50,7 ((10,4)) (14,4) (14,8) (10,2)
  Žene
Ukupno 45,2 44,7 45,8 46,9 42,0 41,3 42,1 43,1 7,2 7,6 8,0 7,9
15 – 24  27,3 25,3 27,2 29,7 21,9 (19,0) 20,1 23,0 ((19,8)) ((25,0)) ((26,4)) ((22,7))
25 – 49 82,0 81,3 83,0 84,2 75,9 75,4 77,0 78,2 (7,5) (7,3) (7,2) (7,2)
50 – 64 48,5 50,5 53,5 55,9 46,9 48,3 50,6 52,6 ((3,4)) ((4,4)) ((5,3)) (6,0)
65 i više ((2,5)) ((2,0)) ((1,9)) ((2,5)) ((2,5)) ((2,0)) ((1,7)) ((2,4)) - . . .
55 – 64 37,5 40,4 44,6 47,5 35,9 38,2 42,7 45,0 ((4,2)) ((5,4)) ((4,3)) ((5,2))
15 – 64 61,6 61,6 63,7 65,6 57,1 56,9 58,6 60,4 7,3 7,7 8,0 8,0
20 – 64 66,1 65,9 68,2 70,3 61,5 61,3 63,0 65,0 6,9 7,0 7,6 7,5
25 – 29 79,2 76,8 76,2 78,6 67,5 (64,3) 65,6 66,9 ((14,8)) ((16,2)) ((13,9)) ((15,0))
15 – 29 45,4 43,2 44,2 46,6 37,8 34,7 35,8 38,1 (16,7) (19,6) (19,0) (18,2)

4. STRUKTURA RADNO SPOSOBNOG STANOVNIŠTVA PREMA ŠKOLSKOJ SPREMI I SPOLU

                        %
   Radna snaga Neaktivni
zaposleni nezaposleni
2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022.
  Ukupno
Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Nezavršena osnovna škola ((0,7)) ((0,6)) ((0,4)) ((0,2)) . . . . 11,8 10,3 9,0 8,5
Osnovna škola 7,0 6,4 6,5 6,0 ((10,3)) ((8,9)) ((9,4)) ((10,5)) 29,4 29,6 28,9 28,5
Strukovne škole (niža i srednja stručna sprema) 60,1 60,5 60,9 61,4 62,9 66,6 68,7 62,4 40,3 41,1 42,7 44,5
Gimnazija (3,2) (2,8) (3,0) 3,2 . . . ((4,4)) 6,8 6,8 6,9 6,6
Visoko obrazovanje (stručni i sveučilišni studij, magisterij znanosti, doktorat) 29,1 29,7 29,1 29,1 ((22,8)) ((20,7)) ((18,2)) (21,6) 11,7 12,1 12,5 12,0
  Žene
Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Nezavršena osnovna škola ((0,6)) . . . . . . . 14,9 13,0 11,5 11,1
Osnovna škola 7,4 6,4 6,1 5,8 (( 7,8)) ((8,6)) ((9,2)) ((11,2)) 32,4 32,4 31,4 30,9
Strukovne škole (niža i srednja stručna sprema) 52,2 52,7 53,5 53,3 (58,1) (60,7) (64,9) (59,4) 35,0 35,2 37,5 39,1
Gimnazija (3,5) (3,7) (3,7) (4,0) . . . . 7,4 8,2 8,2 7,7
Visoko obrazovanje (stručni i sveučilišni studij, magisterij znanosti, doktorat) 36,2 36,8 36,5 36,8 ((29,5)) ((27,3)) ((22,2)) ((24,2)) 10,3 11,2 11,5 11,2

5. ZAPOSLENI PREMA POLOŽAJU U ZAPOSLENJU I SPOLU

                        tis.
   Ukupno Muškarci Žene
2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022.
  Ukupno
Zaposleni 1 679 1 657 1 678 1 707 909 901 907 918 771 757 771 789
Zaposlenici 1 472 1 452 1 458 1 477 772 759 757 762 700 692 701 714
Samozaposleni 187 190 194 211 128 134 139 147 60 56 54 64
Pomažući članovi (20) ((16)) (26) (20) ((9)) ((7)) ((11)) ((9)) ((11)) ((9)) ((15)) ((11))
  %
Zaposleni 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Zaposlenici 87,7 87,6 86,9 86,5 85,0 84,3 83,4 83,1 90,8 91,5 90,9 90,5
Samozaposleni 11,1 11,5 11,5 12,3 14,0 14,9 15,3 16,0 7,7 7,4 7,1 8,1
Pomažući članovi (1,2) ((0,9)) (1,6) (1,1) ((1,0)) ((0,8)) ((1,2)) ((1,0)) ((1,5)) ((1,2)) ((2,0)) ((1,3))

6. ZAPOSLENI PREMA PODRUČJIMA NKD-a 2007. I SPOLU

                  tis.
   Ukupno Muškarci Žene
2020. 2021. 2022. 2020. 2021. 2022. 2020. 2021. 2022.
Ukupno1) 1 657 1 678 1 707 901 907 918 757 771 789
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 107 114 100 73 76 69 (34) (38) (31)
Rudarstvo i vađenje . . . . . . . . .
Prerađivačka industrija 293 297 306 195 196 198 98 102 107
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija ((18)) ((19)) ((17)) ((13)) ((15)) ((14)) . . .
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (31) (33) (30) (25) (26) (24) ((6)) ((7)) ((6))
Građevinarstvo 119 128 126 111 118 118 ((8)) ((10)) ((8))
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 233 235 235 105 103 100 129 132 135
Prijevoz i skladištenje 105 108 109 88 88 91 ((17)) ((19)) (18)
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 95 96 107 (43) (47) (53) 52 50 54
Informacije i komunikacije  (56) (47) (57) (38) (32) (39) ((18)) ((15)) ((19))
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (39) (36) (33) ((11)) ((12)) ((8)) ((27)) (24) (25)
Poslovanje nekretninama ((6)) ((6)) ((7)) . . . . . .
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 71 70 72 (31) (31) (31) (40) (39) (41)
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti  (45) (45) 48 (24) (26) (25) ((21)) ((19)) (23)
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 122 120 111 65 65 59 57 55 52
Obrazovanje 122 117 135 (29) (24) (27) 93 94 107
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 124 128 131 ((21)) ((18)) (22) 103 110 109
Umjetnost, zabava i rekreacija (29) (29) (28) ((14)) ((13)) ((16)) ((15)) ((16)) ((12))
Ostale uslužne djelatnosti (32) (39) (42) ((7)) ((9)) ((12)) (25) (30) (30)
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe . . . - - - . . .
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela . . . - . - . . .
Nepoznato . ((6)) ((8)) . . . . .

.

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s ((.)) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

7. STRUKTURA ZAPOSLENIH PREMA PODRUČJIMA NKD-a 2007. I SPOLU

                  %
   Ukupno Muškarci Žene
2020. 2021. 2022. 2020. 2021. 2022. 2020. 2021. 2022.
Ukupno1) 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 6,4 6,8 5,9 8,1 8,3 7,5 (4,5) (4,9) (3,9)
Rudarstvo i vađenje . . . . . . . . .
Prerađivačka industrija 17,7 17,7 17,9 21,6 21,6 21,6 13,0 13,2 13,6
Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija ((1,1)) ((1,1)) ((1,0)) ((1,5)) ((1,7)) ((1,5)) . . .
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša (1,9) (2,0) (1,7) (2,8) (2,8) (2,6) ((0,8)) ((1,0)) ((0,7))
Građevinarstvo 7,2 7,6 7,4 12,3 13,0 12,9 ((1,1)) ((1,3)) ((1,0))
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla 14,1 14,0 13,8 11,6 11,3 10,9 17,0 17,1 17,1
Prijevoz i skladištenje 6,3 6,4 6,4 9,8 9,8 9,9 ((2,2)) ((2,5)) (2,3)
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 5,7 5,8 6,3 (4,8) (5,2) (5,7) 6,8 6,4 6,9
Informacije i komunikacije  (3,4) (2,8) (3,4) (4,2) (3,5) (4,2) ((2,4)) ((1,9)) ((2,4))
Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (2,3) (2,1) (2,0) ((1,2)) ((1,4)) ((0,9)) ((3,6)) (3,1) (3,2)
Poslovanje nekretninama ((0,3)) ((0,3)) ((0,4)) . . . . . .
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 4,3 4,2 4,2 (3,5) (3,4) (3,4) (5,3) (5,1) (5,2)
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti  (2,7) (2,7) 2,8 (2,6) (2,9) (2,7) ((2,8)) ((2,4)) (2,9)
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 7,4 7,1 6,5 7,2 7,1 6,4 7,5 7,1 6,6
Obrazovanje 7,4 7,0 7,9 (3,2) (2,6) (3,0) 12,3 12,1 13,6
Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 7,5 7,6 7,7 ((2,3)) ((2,0)) (2,4) 13,6 14,3 13,9
Umjetnost, zabava i rekreacija (1,7) (1,8) (1,7) ((1,5)) ((1,4)) ((1,7)) ((2,0)) ((2,1)) ((1,6))
Ostale uslužne djelatnosti (1,9) (2,3) (2,5) ((0,8)) ((1,0)) ((1,3)) (3,3) (3,9) (3,8)
Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe . . . - - - . . .
Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela . . . - . - . . .
Nepoznato . ((0,3)) ((0,5)) . . . . . .

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s ((.)) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

8. ZAPOSLENI PREMA GLAVNIM RODOVIMA ZANIMANJA NKZ-a 2010. I SPOLU

                  tis.
   Ukupno Muškarci Žene
2020. 2021. 2022. 2020. 2021. 2022. 2020. 2021. 2022.
Ukupno1) 1 657 1 678 1 707 901 907 918 757 771 789
Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice  84 78 73 60 55 57 ((24)) (22) ((16))
Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 307 291 301 115 108 114 192 183 187
Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice 239 241 228 135 129 115 104 112 113
Administrativni službenici/administrativne službenice 160 163 166 (57) 57 54 103 106 112
Uslužna i trgovačka zanimanja 275 300 329 91 104 121 184 196 208
Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke i ribari/ribarke, lovci/lovkinje 71 75 62 47 54 46 (24) (22) (16)
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 203 209 216 187 191 200 ((16)) ((18)) ((16))
Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice strojeva 171 173 175 130 133 132 (41) 41 43
Jednostavna zanimanja 128 131 137 63 65 64 65 66 73
Vojna zanimanja ((14)) ((11)) ((12)) ((13)) ((9)) ((10)) . . .
Nepoznato . . ((8)) . . . . . .
  %
Ukupno1) 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice  5,1 4,6 4,3 6,7 6,1 6,2 ((3,1)) (2,9) ((2,0))
Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje 18,5 17,4 17,6 12,7 11,9 12,4 25,4 23,8 23,7
Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice 14,4 14,4 13,4 15,0 14,2 12,5 13,7 14,6 14,3
Administrativni službenici/administrativne službenice 9,7 9,7 9,7 (6,3) 6,3 5,9 13,7 13,8 14,2
Uslužna i trgovačka zanimanja 16,6 17,9 19,3 10,1 11,4 13,2 24,3 25,5 26,4
Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke i ribari/ribarke, lovci/lovkinje 4,3 4,5 3,6 5,3 5,9 5,0 (3,2) (2,8) (2,1)
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 12,3 12,5 12,7 20,8 21,0 21,8 ((2,2)) ((2,4)) ((2,0))
Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice strojeva 10,3 10,3 10,2 14,5 14,6 14,4 (5,4) 5,3 5,4
Jednostavna zanimanja 7,7 7,8 8,0 7,0 7,2 7,0 8,6 8,6 9,2
Vojna zanimanja ((0,9)) ((0,6)) ((0,7)) ((1,5)) ((1,0)) ((1,1)) . . .
Nepoznato . . ((0,5)) . . . . . .

1) Zbog nepouzdanih procjena podataka označenih s ((.)) zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

9. PROSJEČNI SATI RADA ZAPOSLENIH OSOBA NA GLAVNOM POSLU U REFERENTNOM TJEDNU PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI NKD-a 2007. I SPOLU

   2019. 2020. 2021.1) 2022.
  Ukupno
Ukupno 38,4 38,0 37,9 37,7
Poljoprivredne djelatnosti 37,7 38,3 37,1 36,7
Nepoljoprivredne djelatnosti 38,6 38,0 38,3 38,0
Uslužne djelatnosti 38,3 38,0 37,8 37,7
  Muškarci
Ukupno 39,0 38,5 38,5 38,3
Poljoprivredne djelatnosti 39,4 39,7 38,6 37,4
Nepoljoprivredne djelatnosti 38,9 38,3 38,6 38,4
Uslužne djelatnosti 39,1 38,5 38,4 38,4
  Žene
Ukupno 37,6 37,4 37,3 37,0
Poljoprivredne djelatnosti 34,4 35,2 33,9 35,1
Nepoljoprivredne djelatnosti 37,7 37,4 37,6 37,1
Uslužne djelatnosti 37,7 37,5 37,4 37,1

1) Od 2021. na snazi je nova obvezujuća Uredba (EU) 2019/1700 i pripadajuća Provedbena uredba Komisije (EU) 2019/2240 za područje radne snage, čija je primjena prouzročila promjene u metodologiji i prekide u vremenskim serijama podataka o satima rada. Zbog toga podaci za 2021. nisu usporedivi s podacima za prethodna razdoblja.

10. NEZAPOSLENI PREMA TRAJANJU TRAŽENJA POSLA

   Ukupno, tis. Ukupno, %
2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022.
Ukupno1) 119 135 138 128 100,0 100,0 100,0 100,0
Manje od 1 mjeseca ((8)) ((7)) ((7)) ((7)) ((6,4)) ((4,9)) ((5,1)) ((5,8))
1 – 5 mjeseci (45) 56 49 47 (37,6) 41,5 35,8 36,5
6 – 11 mjeseci ((19)) (32) (25) (24) ((15,9)) (23,7) (18,1) (19,2)
12 – 23 mjeseca ((19)) ((16)) (27) (18) ((15,9)) ((12,2)) (19,5) (14,0)
24 i više mjeseci ((17)) ((17)) ((22)) (19) ((13,9)) ((12,6)) ((15,7)) (14,9)

1) Zbog neodgovora anketiranih osoba zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

11. REGISTRIRANI NEZAPOSLENI KOJI PREMA ANKETI NISU NEZAPOSLENI

   Ukupno, tis. Ukupno, %
2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022.
  Ukupno
Nezaposleni prema Anketi1) 119 135 138 128 100,0 100,0 100,0 100,0
Registrirani u HZZ-u 85 103 92 90 71,8 76,5 66,4 70,5
Neregistrirani u HZZ-u (34) (31) (46) (38) (28,2) (23,3) (33,5) (29,5)
Registrirani nezaposleni 129 151 137 116 100,0 100,0 100,0 100,0
koji prema Anketi nisu nezaposleni 43 48 45 26 33,6 31,7 32,9 22,5
  Muškarci
Nezaposleni prema Anketi1) 60 72 71 60 100,0 100,0 100,0 100,0
Registrirani u HZZ-u (38) (51) (44) (39) (64,0) (70,5) (62,5) (65,5)
Neregistrirani u HZZ-u ((21)) ((21)) (26) ((21)) ((36,0)) ((29,1)) (37,2) ((34,5))
Registrirani nezaposleni 57 67 61 49 100,0 100,0 100,0 100,0
koji prema Anketi nisu nezaposleni 19 16 17 10 33,2 24,0 27,2 20,5
  Žene
Nezaposleni prema Anketi1) 59 62 67 68 100,0 100,0 100,0 100,0
Registrirani u HZZ-u (47) (52) (47) 51  (79,6) (83,5) (70,5) 74,9
Neregistrirani u HZZ-u  ((12)) ((10)) ((20)) ((17)) ((20,4)) ((16,5)) ((29,5)) ((25,1))
Registrirani nezaposleni 72 84 76 67 100,0 100,0 100,0 100,0
koji prema Anketi nisu nezaposleni 24 32 28 16 33,8 38,0 37,5 24,0

1) Zbog neodgovora anketiranih osoba zbroj podataka nižih razina ne daje ukupno.

12. USPOREDBA ANKETNIH I ADMINISTRATIVNIH PODATAKA O NEZAPOSLENOSTI PREMA SPOLU

   Ukupno Muškarci Žene
2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022. 2019. 2020. 2021. 2022.
Nezaposlene osobe registrirane u HZZ-u, tis.  129 151 137 116 57 67 61 49 72 84 76 67
Nezaposleni prema Anketi, tis. 119 135 138 128 60 72 71 60 59 62 67 68
Stopa anketne nezaposlenosti, % 6,6 7,5 7,6 7,0 6,2 7,5 7,3 6,1 7,2 7,6 8,0 7,9
Stopa registrirane nezaposlenosti1), % 7,6 8,9 8,0 6,7 6,5 7,6 6,8 5,4 8,9 10,4 9,3 8,1

1) Stope su izračunane iz konačnih revidiranih administrativnih podataka.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvor podataka

Prikazani podaci izračunani su iz podataka prikupljenih istraživanjem Anketa o radnoj snazi (ARS).

Anketa o radnoj snazi najopsežnije je službeno istraživanje o obilježjima tržišta rada u Republici Hrvatskoj i provodi se na uzorku slučajno odabranih privatnih kućanstava.

Anketom o radnoj snazi prikupljaju se podaci o socioekonomskim i demografskim obilježjima kućanstava s naglaskom na status u aktivnosti prema standardima metodologije Međunarodne organizacije rada (zaposlene osobe, nezaposlene osobe i osobe izvan radne snage), obilježja djelatnosti i zanimanja na sadašnjemu, dodatnome i prethodnom poslu, sate rada i radno vrijeme, obilježja nezaposlenosti te obrazovna obilježja.

Usklađena je s EU-ovim uredbama i Eurostatovom metodologijom propisanima za istraživanje EU-LFS (EU-Labour Force Survey). Istraživanje je obvezujuće na razini EU-a i referentni je izvor podataka kojim se omogućuje praćenje i usporedivost statistike o obilježjima tržišta rada na međunarodnoj razini.

Povijesni pregled

Istraživanje Anketa o radnoj snazi uvedeno je u statistički sustav Republike Hrvatske u studenome 1996. kao godišnje istraživanje. Na isti je način provedeno u lipnju 1997. Od 1998. do 2006. provodilo se anketiranjem kućanstava iz uzorka svakog mjeseca, a rezultati su se objavljivali u polugodišnjoj dinamici.

Od 2007. Anketa o radnoj snazi provodi se kontinuirano svakog tjedna, odnosno kućanstva se anketiraju neprekidno cijele godine. To znači da je svaki tjedan referentni i anketni, odnosno provedbeni. Državni zavod za statistiku obrađuje i objavljuje rezultate u tromjesečnoj dinamici.

Od početka 2016. prikupljanje podataka s pomoću tiskanog obrasca zamijenile su nove metode anketiranja s pomoću prijenosnog računala i telefona.

Od početka 2021. na snagu je stupila nova Uredba (EU) 2019/1700, čijom je primjenom izvan snage stavljena Uredba (EZ) br. 577/98, koja je bila dotadašnja temeljna pravna podloga za provedbu istraživanja.

Primjena nove pravne podloge prouzročila je promjene u istraživanju, počevši od promjena u dizajnu upitnika, primjene strogo propisanoga i usklađenog redoslijeda pitanja, promjene i uklanjanja postojećih te dodavanja novih pitanja pa sve do promjena u obuhvatu i definiciji zaposlenosti i nezaposlenosti.

S obzirom na navedene promjene, očekivalo se da podaci prije i nakon primjene nove pravne podloge neće biti dosljedni te da će promjene prouzročiti prekide u vremenskim serijama podataka. Nakon provedenih analiza utvrđeno je da nije došlo do prekida u vremenskim serijama te da su podaci za 2021. usporedivi s podacima za prethodna razdoblja. Kratki pregled pristupa i metodologije korištenih za navedene analize dostupan je na poveznici Methodological summary on the breaks in time series exercise_HR. Iznimka su pokazatelji o satima rada kod kojih je utvrđeno da postoje prekidi u vremenskim serijama i koji stoga nisu usporedivi s podacima za prethodna razdoblja.

Prikupljanje podataka

Anketa o radnoj snazi jest panelno (ponavljajuće) istraživanje koje se provodi svakog tjedna. Svako kućanstvo izabrano u uzorak anketira se četiri puta u tijeku godinu i pol dana prema rotacijskoj shemi 2- (2) -2. Drugim riječima, kućanstva se anketiraju u dva uzastopna tromjesečja, izostavljaju iz uzorka iduća dva tromjesečja te ponovno anketiraju u još dva uzastopna tromjesečja. Tako se omogućuje vremensko praćenje tijekova osoba na tržištu rada, i to u tromjesečnoj i godišnjoj dinamici. Svako kućanstvo izabrano u uzorak zaprima najavno pismo Državnog zavoda za statistiku.

Anketiranje se provodi primjenom metoda prikupljanja podataka CAPI i CATI.

Metoda CAPI (računalno potpomognuto anketiranje) jest anketiranje s pomoću prijenosnih računala ''licem u lice''. Tako se anketiraju sva kućanstva iz uzorka koja su izabrana prvi put te ona kućanstva koja ne posjeduju telefon/mobitel ili ne žele, iz bilo kojeg razloga, biti anketirana telefonom.

Metoda CATI (računalno potpomognuto telefonsko anketiranje) jest anketiranje telefonom iz Centra za telefonsko anketiranje. Tako se anketiraju sva kućanstva koja su se u prvom anketiranju izjasnila da žele biti anketirana telefonom.

U skladu s tim anketari obilaze kućanstva svakog tjedna i na izabranim adresama obavljaju anketni intervju, koji traje prosječno dvadesetak minuta. Na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.), zajamčena je tajnost svih podataka koje ispitanici daju o sebi i o članovima svoga kućanstva. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se isključivo za statističke svrhe.

Zbog pandemije bolesti COVID-19, od 2020., provedba Ankete o radnoj snazi suočava se s teškoćama u prikupljanju i obradi podataka.

Od drugog tromjesečja 2020. prikupljanje podataka prilagođeno je novonastalim okolnostima te je anketiranje s pomoću prijenosnih računala ''licem u lice'' djelomično zamijenjeno telefonskim anketiranjem.

U najavnim pismima poslanima na izabrane adrese, u slučaju kada telefonski broj nije dostupan u telefonskom imeniku, kućanstva se zamolilo da daju svoj telefonski broj radi uspostave kontakta i provedbe Ankete o radnoj snazi.

Temeljna načela i definicije

Istraživanje Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva u kratkom razdoblju promatranja od tjedan dana.

Referentno razdoblje jest svaki tjedan u cijeloj godini.

Ciljna populacija jesu sve osobe koje borave u privatnim kućanstvima i čine uobičajeno stanovništvo Republike Hrvatske.

Kućanstvo je mala ekonomska zajednica koja nije uvijek, iako najčešće to jest, zajednica srodnika. Razlikuje se jednočlano od višečlanog kućanstva, u kojemu dvije ili više osoba zajedno borave u stambenoj jedinici ili dijelu stambene jedinice i zajedno se opskrbljuju hranom i osnovnim potrepštinama za život ili zajedno pridonose dohotku kućanstva i/ili međusobno dijele sve ili veći dio troškova kućanstva.

Radno sposobno stanovništvo čine osobe s navršenih 15 i više godina.

Zaposleni su osobe u dobi od 15 do 89 godina koje su u referentnom tjednu:

a) radile barem jedan sat za plaću ili naknadu u novcu ili naturi, uključujući neplaćene pomažuće članove obitelji

b) bile privremeno odsutne s posla ili iz vlastitog poslovanja zbog godišnjeg odmora, preraspodjele radnog vremena, bolovanja, rodiljnoga ili očinskog dopusta ili osposobljavanja (školovanja) koje je vezano za posao koji inače obavljaju.

U skladu s tim, i umirovljenik, kućanica, student ili osoba koja formalno nije zaposlena mogu se svrstati u zaposlene osobe.

Zaposlenima se smatraju i:

-    osobe na roditeljskom dopustu kada primaju i/ili imaju pravo na dohodak ili roditeljsku naknadu povezanu s poslom ili ako njihov roditeljski dopust traje tri mjeseca ili kraće

-    sezonski radnici u izvansezonskom razdoblju u slučaju da redovito nastavljaju obavljati zadatke povezane s poslom, u što nije uključeno ispunjavanje zakonskih, poreznih ili administrativnih obveza

-    osobe privremeno odsutne s posla zbog nekoga drugog razloga, kada je ukupno očekivano trajanje odsutnosti tri mjeseca ili kraće

-    poljoprivrednici koji proizvode poljoprivredna dobra većinom namijenjena prodaji ili razmjeni.

Zaposlene osobe prema položaju u zaposlenju klasificiraju se na zaposlenike, samozaposlene osobe i neplaćene pomažuće članove obitelji.

Zaposlenici su osobe koje rade za poslodavca u državnome ili privatnom sektoru i za svoj rad primaju naknadu u novcu ili naturi.

Samozaposleni su poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapošljavaju jednoga ili više zaposlenika te osobe koje rade za vlastiti račun i ne zapošljavaju zaposlenike.

Neplaćeni pomažući članovi obitelji jesu osobe koje nisu zaposlenici ili samozaposleni, a rade u poslovnom subjektu koji je u vlasništvu člana obitelji i za svoj rad ne primaju naknadu. To mogu biti i rođaci koji ne stanuju u istom kućanstvu u kojemu stanuje vlasnik obiteljskog poduzeća.

Nezaposleni su osobe u dobi od 15 do 74 godine koje zadovoljavaju sljedeća tri kriterija:

a) u referentnom tjednu nisu bile zaposlene

b) bile bi raspoložive za zaposlenje ili samozaposlenje u iduća dva tjedna od kraja referentnog tjedna

c) u protekla su četiri tjedna aktivno tražile zaposlenje ili samozaposlenje ili su pronašle posao na kojem će početi raditi u iduća tri mjeseca od kraja referentnog tjedna.

Aktivno stanovništvo (radnu snagu) čine zaposlene i nezaposlene osobe.

Neaktivno stanovništvo (osobe izvan radne snage) jesu osobe koje pripadaju jednoj od sljedećih kategorija:

a) osobe mlađe od 15 godina

b) osobe u dobi od 15 do 89 godina koje u referentnom tjednu nisu bile ni zaposlene ni nezaposlene

c) osobe starije od 89 godina.

Stopa aktivnosti jest postotni udio aktivnog stanovništva (radne snage) u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa zaposlenosti jest postotni udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu.

Stopa nezaposlenosti jest postotni udio nezaposlenih u aktivnom stanovništvu (radnoj snazi).

U pojedinim tablicama može se dogoditi da ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih stavki zbog zaokruživanja na tisuće.

 

Promjene u Anketi o radnoj snazi od 2021.

Definicija zaposlenosti

Do 2020. zaposlene osobe činile su osobe s navršenih 15 godina i više, a od 2021. nadalje čine ih osobe u dobi od 15 do 89 godina.

Osobe privremeno odsutne s posla koje će se vratiti na posao nakon isteka razloga odsutnosti od 2021. klasificiraju se kao zaposlene samo ako je ukupno očekivano trajanje njihove odsutnosti tri mjeseca ili kraće odnosno ako u tijeku odsutnosti nastavljaju primati plaću ili naknadu za svoj rad. Do 2020. sve osobe privremeno odsutne s posla koje će se vratiti na posao nakon isteka razloga odsutnosti (bez obzira na razlog odsutnosti) klasificirane su kao zaposlene osobe.

Osobe na roditeljskom dopustu od 2021. klasificiraju se kao zaposlene samo ako primaju i/ili imaju pravo na roditeljsku naknadu povezanu s poslom odnosno ako njihov roditeljski dopust traje tri mjeseca ili kraće. Do 2020. sve osobe na roditeljskom dopustu klasificirane su kao zaposlene osobe.

Sezonski radnici koji nisu radili u referentnom tjednu (izvansezonsko razdoblje) od 2021. klasificiraju se kao zaposlene osobe ako nastavljaju redovito obavljati zadatke povezane sa sezonskim poslom, u što nije uključeno ispunjavanje zakonskih, poreznih ili administrativnih obveza. Do 2020. sezonski radnici klasificirani su kao zaposlene osobe ako su imali ugovor/dogovor s poslodavcem o povratku na isti posao s početkom nove sezone i/ili ako su u izvansezonskom razdoblju nastavili primati barem 50% ili više od plaće ili naknade.

Osobe koje proizvode poljoprivredne proizvode čija je proizvodnja većinom namijenjena potrošnji u vlastitom kućanstvu do 2020. su bile klasificirane kao zaposlene osobe, a od 2021. isključuju se iz zaposlenosti. Samo ako je njihova poljoprivredna proizvodnja većinom namijenjena prodaji ili razmjeni, takve osobe klasificiraju se kao zaposlene.

Neplaćeni pomažući članovi obitelji koji obavljaju poslove za članove obitelji, od 2021. klasificiraju se kao zaposlene osobe čak i ako ne stanuju u istom kućanstvu s rođacima koji su vlasnici obrta/poduzeća/poljoprivrednoga gospodarstva, a do 2020. klasificirali su se kao zaposlene osobe samo ako su živjeli s njima u istom kućanstvu.

Definicija nezaposlenosti

Do 2020. nezaposlene osobe činile su osobe s navršenih 15 godina i više, a od 2021. nadalje čine ih osobe u dobi od 15 do 74 godine. Promjene u definiciji nezaposlenosti i neaktivnosti proizlaze iz opisanih promjena u definiciji zaposlenosti.

Dizajn upitnika

Radi poboljšanja usporedivosti podataka među zemljama u upitniku je primjenjen jedinstveni, strogo propisan i usklađen redoslijed pitanja za definiranje ključnih kategorija istraživanja (zaposlene, nezaposlene i osobe izvan radne snage).

Nadalje, uvedena su nova pitanja (npr. pitanja koja se odnose na migracije, ekonomsku i organizacijsku ovisnost samozaposlenih osoba i sl.). Uklonjena su pojedina dosadašnja pitanja, npr. pitanja u vezi sa situacijom ispitanika godinu dana prije anketiranja i određena pitanja koje se odnose na obilježja neformalnog obrazovanja. Određena pitanja i odgovori ponuđeni ispitanicima izmijenjeni su radi standardiziranja pitanja u Anketi o radnoj snazi s pitanjima u ostalim istraživanjima iz područja društvenih statistika.

Nadalje, pojedini blokovi pitanja znatnije su preinačeni, kao što je blok pitanja o satima rada (uz uobičajene i stvarno odrađene sate rada u referentnom tjednu, od 2021. prate se i ugovoreni sati rada, i sl.). Također, promijenjen je dosadašnji položaj određenih blokova pitanja u upitniku.

Anketni i administrativni izvori

Državni zavod za statistiku uz anketne podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti objavljuje i podatke o zaposlenosti i nezaposlenosti prema administrativnim izvorima u Republici Hrvatskoj (uključujući registriranu stopu nezaposlenosti).

U nastavku teksta iznose se metodološka obilježja zbog kojih se međusobno razlikuju podaci o zaposlenosti.

Izvor i obuhvat: do 2016. podaci prema administrativnim izvorima temeljili su se na statističkim istraživanjima, mjesečnome i godišnjem istraživanju (obrasci RAD-1 i RAD-1G) kojima su bili obuhvaćeni zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva, tijelima državne vlasti i tijelima jedinica lokalne i područne samouprave na području Republike Hrvatske. Mjesečno istraživanje obuhvaćalo je 70% zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a 2007. Od 2016. podaci o zaposlenima u pravnim osobama dobivaju se obradom podataka iz Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (obrazac JOPPD), koje se primjenjuje od 1. siječnja 2014. i nisu usporedivi s dosad objavljenim mjesečnim podacima. Podaci o zaposlenima u obrtu i slobodnim zanimanjima te zaposlenim osiguranicima poljoprivrednicima preuzimaju se iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju se na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka privatnih kućanstava u Republici Hrvatskoj.

Referentno razdoblje: administrativni podaci o zaposlenim osobama odnose se na posljednji dan prethodnog mjeseca, dok se u Anketi o radnoj snazi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: administrativni podaci obrađuju se i objavljuju u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi odnose na tromjesečno razdoblje.

Definicije zaposlene osobe: administrativni izvori primjenjuju formalnu definiciju zaposlenosti (zasnivanje radnog odnosa s poslodavcem, na određeno ili neodređeno vrijeme, neovisno o duljini radnog vremena i vlasništvu pravne osobe), dok su u Anketi o radnoj snazi kao zaposlene iskazane sve osobe koje su u referentnom tjednu barem jedan sat obavljale bilo kakav posao za novac ili plaćanje u naturi te osobe koje su u referentnom tjednu bile trenutačno odsutne s posla, a vratit će se na rad kod istog poslodavca ili na istu aktivnost nakon prestanka razloga za odsutnost.

Objavljivanje podataka: administrativni podaci o zaposlenim osobama objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju "Zaposleni po djelatnostima" te u Statistici u nizu na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.

U Priopćenju ''Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj'' objavljuju se anketni podaci o zaposlenim osobama u tromjesečnoj dinamici. Rezultati godišnjeg istraživanja RAD-1G objavljuju se i na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete o radnoj snazi raspoloživi prema razinama klasifikacije HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2.

Državni zavod za statistiku objavljuje podatke o nezaposlenim osobama iz administrativnih izvora i anketne podatke. Ti podaci razlikuju se zbog metodoloških obilježja koja se iznose u nastavku teksta.

Izvor i obuhvat: podaci o registriranoj nezaposlenosti dobiveni su iz Registra nezaposlenih osoba, koji vodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, dok se anketni podaci prikupljaju anketnim intervjuom u privatnim kućanstvima. Registar sadržava podatke o svim nezaposlenim osobama u Republici Hrvatskoj, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi procjenjuju na temelju reprezentativnoga statističkog uzorka.

Referentno razdoblje: podaci iz Registra odnose se na posljednji dan svakog mjeseca, dok se u Anketi o radnoj snazi prikupljaju podaci za referentni tjedan.

Razdoblje promatranja: podaci iz Registra preuzimaju se u mjesečnoj dinamici, dok se rezultati Ankete o radnoj snazi obrađuju i objavljuju za tromjesečno razdoblje.

Definicije nezaposlene osobe: registrirane nezaposlene osobe jesu osobe u dobi od 15 do 65 godina sposobne ili djelomično sposobne za rad, koje nisu u radnom odnosu, aktivno traže posao i raspoložive su za rad te zadovoljavaju kriterije iz odredbi Zakona o tržištu rada, a evidentirane su u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. U Anketi o radnoj snazi nezaposlene osobe jesu osobe koje prema međunarodnoj definiciji u referentnom tjednu nisu obavljale posao za plaćanje u novcu ili u naturi, aktivno su tražile posao u razdoblju od četiri tjedna prije anketiranja, eventualni ponuđeni posao mogle bi početi obavljati u sljedeća dva tjedna te osobe koje su pronašle posao na kojem će početi raditi u u sljedeća tri mjeseca.

Objavljivanje podataka: podaci o broju registriranih nezaposlenih osoba i registriranoj stopi nezaposlenosti objavljuju se u mjesečnoj dinamici u Priopćenju "Zaposleni prema djelatnostima" te u Statistici u nizu na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku. U Priopćenju ''Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj'' objavljuje se usporedba anketne i registrirane stope nezaposlenosti u tromjesečnoj dinamici. Istodobno, administrativne podatke o nezaposlenosti objavljuje i Hrvatski zavod za zapošljavanje na nižim teritorijalnim razinama, dok su podaci Ankete o radnoj snazi raspoloživi prema razinama klasifikacije HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2.

Podaci pokazuju da je stopa nezaposlenosti, prema podacima iz administrativnih izvora, veća u odnosu na pokazatelj izračunan prema podacima Ankete o radnoj snazi. S jedne strane, to je posljedica ekonomskih aktivnosti onih kategorija stanovništva koje su prema formalnom statusu nezaposlene ili neaktivne, a s druge strane, u podacima o nezaposlenima prema administrativnim izvorima zastupljen je uz stvarno nezaposlene osobe i velik udio osoba koje prema odrednicama Ankete o radnoj snazi nisu nezaposlene, ali preko tog statusa ostvaruju neka socijalna ili materijalna prava.

Upotrijebljene klasifikacije

a) Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007., usporediva s međunarodnom klasifikacijom djelatnosti NACE 2007. Rev. 2, upotrijebljena je pri šifriranju obilježja djelatnosti.

b) Nacionalna klasifikacija zanimanja 2010. – NKZ 10., usporediva s međunarodnom klasifikacijom zanimanja ISCO-08, upotrijebljena je pri šifriranju obilježja zanimanja.

Obuhvat i usporedivost

Kao okvir za izbor uzorka od 1996. do 1999. poslužili su podaci iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 1991. godine. U tom razdoblju hrvatska područja izravno zahvaćena ratom nije bilo moguće uključiti u okvir za izbor jedinica uzorka.

U 2000. i 2001. bio je primijenjen okvir za uzorak temeljen na bazi podataka Hrvatske elektroprivrede koja sadržava adrese svih kućanstava s područja Republike Hrvatske. Time se uzorak i podaci koji proizlaze iz Ankete o radnoj snazi, počevši od 2000., odnose na cijelu Republiku Hrvatsku.

Od početka 2002. u provedbi Ankete o radnoj snazi primjenjuje se okvir za uzorak temeljen na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2001. godine, a od početka 2014. novi okvir za uzorak koji se temelji na podacima iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine.

Prema metodologiji Ankete o radnoj snazi ne obuhvaća se institucionalno stanovništvo (domovi, samostani, bolnice za trajni smještaj osoba i sl.).

Revizija podataka

Kako bi se postigla konzistentnost i usporedivost između podataka za 2014. nadalje s već objavljenim podacima za prijašnje godine, na podacima od 2007. do 2013. provedena je revizija utežavanja, odnosno podaci su uteženi prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine metodom kalibracije. Podaci su objavljeni u Priopćenju ''Aktivno stanovništvo u Republici Hrvatskoj, 2007. – 2013.'' od 23. prosinca 2014.

Zbog dostupnosti novih i ažurnijih procjena ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske, podaci iz Ankete o radnoj snazi od četvrtog tromjesečja 2015. do četvrtog tromjesečja 2016. revidirani su kako bi bili usklađeni s demografskim podacima Republike Hrvatske. Podaci su objavljeni u Priopćenju od 11. travnja 2017., a podaci za preostala tri tromjesečja 2015. dostupni su u Statistici u nizu.

Nacrt uzorka

Anketa o radnoj snazi provedena je na slučajnom uzorku privatnih kućanstava. Od 1996. do 2006. uzorak za Anketu o radnoj snazi bio je posebno definiran za svako provedbeno razdoblje, tj. nije bilo ponovljenog anketiranja odnosno panelnog dijela uzorka. Od 2007. uvedena je panelna komponenta u nacrt uzorka te se kućanstva ponovljeno anketiraju četiri puta. No od početka 2014. prekinuto je ponovljeno anketiranje dotad izabranih kućanstava zbog promjena u metodologiji obrade i provedbe Ankete o radnoj snazi. S obzirom na to da je kao novi okvir za izbor uzorka korišten Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, sva kućanstva u prvom tromjesečju 2014. izabrana su prvi put, ali dinamika anketiranja ostala je ista.

Od 2014. utvrđen je novi nacrt uzorka. Uzorak se sastoji od četiri nezavisno odabrana poduzorka, rotacijske grupe (panela). Nacrt uzorka jest dvoetapni stratificirani. Okvir za izbor uzorka je stratificiran u sedam stratuma prema razinama klasifikacije HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2 te u njihovoj dodatnoj podjeli na urbani i ruralni dio. Slučajni uzorak nastanjenih stanova izabran je u dvije etape, a upotrijebljeni nacrt uzorka jest dvoetapno uzorkovanje grupa. Prije izbora uzorka formirani su tzv. segmenti. Segmenti su teritorijalne jedinice nastale grupiranjem jednoga ili nekoliko susjednih popisnih krugova, a popisni krugovi jesu teritorijalne jedinice formirane za potrebe Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine.

U prvoj etapi iz svakog stratuma izabran je slučajni uzorak segmenata, a u drugoj etapi slučajni uzorak stanova nastanjenih privatnim kućanstvima u izabranim segmentima.

Tijekom prva dva tromjesečja 2022. veličina uzorka postupno se povećavala dodavanjem 325 novih kućanstava u svakom panelu odnosno dijelu uzorka koji se anketirao prvi put, čime je završilo predviđeno povećanje koje je započelo u 2021.

Prosječno se u jednom tromjesečju u uzorak izabere 8 499 stanova. Anketirali su se svi članovi privatnih kućanstava koji su u tim stanovima stalno živjeli i prihvatili su sudjelovanje u Anketi o radnoj snazi. U 2022. je u 17 908 kućanstava bilo anketirano 37 590 osoba u dobi od 15 i više godina.

Utežavanje

Postupak utežavanja provodi se radi izračuna procjena za cijelu populaciju kućanstava. Tim postupkom kompenzira se utjecaj nacrta i veličine uzorka te utjecaj neodgovora kućanstava na Anketu o radnoj snazi.

Od početka 2014. utvrđen je novi proces utežavanja prikupljenih podataka. U prvoj fazi utežavanja izračunane su težine izbora jedinica u uzorak iz obje etape uzorkovanja (segmenti i stanovi), a u drugoj fazi težine zbog prilagodbe neodgovoru jedinica iz uzorka. U posljednjoj fazi utežavanja konačne težine iz prve dvije faze kalibrirane su na procjene distribucija stanovništva prema dobnim skupinama, spolu i NKPJS-u prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine, koji je ažuriran podacima o živorođenim i umrlim osobama te migracijama stanovništva u Republici Hrvatskoj.

Kalibracija je proces reutežavanja radi uravnoteženja procjena stanovništva prema dobnim skupinama, spolu i razinama klasifikacije HR_NUTS 2021. – HR NUTS 2 iz Ankete o radnoj snazi tako da te procjene na anketnim podacima točno odgovaraju totalima cijele populacije, dakle distribuciji stanovništva Republike Hrvatske prema dobnim skupinama, spolu i NKPJS-u iz Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine.

Stopa neodgovora za 2022. iznosila je 41,5%, a stopa odbijanja 22,9%.

 

Kratice  
   
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
EU Europska unija
EZ Europska zajednica
NACE Statistička klasifikacija ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici
NN Narodne novine
NKD 2007. Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.
HR NUTS 2021. Nacionalna klasifikacija statističkih regija 2021.
HR NUTS 2 statističke regije 2. razine
NKZ 10. Nacionalna klasifikacija zanimanja, verzija 2010.
tis. tisuća

 

Znakovi  
   
- nema pojave
. podatak je različit od nule, ali se ne objavljuje jer je procjena vrlo neprecizna
(( )) neprecizna procjena
( ) manje precizna procjena

 

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić-Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:

Branka Špoljarić, Marina Munitić, Anita Pavlović, Marija Mišir, Ivana Maričić, Ivana Levačić i Sandra Truntić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti