TURISTIČKA AKTIVNOST STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2021.

Na privatna višednevna putovanja odlazilo 39,4% stanovništva Hrvatske u dobi od 15 i više godina

U 2021. na barem jednome privatnome višednevnom putovanju bilo je 1,4 milijuna osoba ili 39,4% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina, što je za 4,3% više nego u 2020. Međutim, u odnosu na 2019. to je još uvijek za 27,8% manje stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina koji su bili barem na jednome privatnome višednevnom putovanju.

Unatoč ograničenjima u putovanjima i donošenju epidemioloških mjera u Hrvatskoj i svijetu, kako bi se spriječilo širenje zaraze, stanovništvo Hrvatske putovalo je više nego u 2020.

PNG

U 2021. porast privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj i u inozemstvu u odnosu na 2020.

U 2021. ostvarena su ukupno 6,3 milijuna privatnih višednevnih putovanja, od toga 5,4 milijuna (84,5%) u Hrvatskoj, a 981 tisuća (15,5%) u inozemstvu. U inozemstvo se najviše putovalo u Bosnu i Hercegovinu (38,2%), Njemačku (11,8%), Sloveniju (10,3%), Italiju (5,5%), Austriju (5,3%) i Srbiju (4,9%).

U drugoj je godini pandemije bolesti COVID-19 unatoč ograničenjima u putovanjima u odnosu na 2020. privatnih  višednevnih putovanja bilo više za 127,6%. Privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj ostvareno je više za 127,5%, a u inozemstvu za 127,9% više nego u 2020. U odnosu na 2019. to je porast višednevnih putovanja u Hrvatskoj za 62,5%, ali pad broja putovanja u inozemstvu za 46,3%.

PNG

U srpnju i kolovozu 2021. ostvareno najviše privatnih putovanja u Hrvatskoj

U srpnju i kolovozu 2021. ostvareno je 2,6 milijuna privatnih višednevnih putovanja, što je 41,4% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u 2021. Najviše privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj bilo je u kolovozu 2021. (1,3 milijuna putovanja, što je 24,4% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj) i srpnju 2021. (1,0 milijuna putovanja ili 19,5% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj). Najviše putovanja u inozemstvu bilo je u prosincu 2021. (190 tisuća putovanja, što je 19,3% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u inozemstvu) i kolovozu 2021. (169 tisuća putovanja, što je 17,2% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja u inozemstvu).

Prema duljini boravka, 51,7% privatnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj bilo je s četiri i više noćenja, a 48,3% njih bila su putovanja do tri noćenja. Najviše duljih putovanja u Hrvatskoj ostvareno je u ljetnim mjesecima, u srpnju i kolovozu 2021., ukupno 67,9%, dok je kraćih putovanja najviše ostvareno u ožujku, rujnu i prosincu 2021. (35,0%). Prema duljini boravka na privatnim višednevnim putovanjima u inozemstvo, 54,4% privatnih višednevnih putovanja bila su dulja putovanja, a 45,6% njih bila su kraća putovanja. Najviše duljih putovanja u inozemstvo ostvareno je u srpnju, kolovozu i prosincu 2021., ukupno 54,3%, dok je kraćih putovanja u inozemstvo najviše ostvareno u studenome i prosincu 2021. (40,7%).

Najčešći razlozi za odlazak na privatno višednevno putovanje bili su odmor na moru (2,6 milijuna putovanja ili 40,7% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja) i posjet rodbini i prijateljima (1,9 milijuna putovanja ili 29,8% od ukupno ostvarenih privatnih višednevnih putovanja).

PNG PNG

Stanovnici Hrvatske na privatnim putovanjima u 2021. najviše noćili kod rodbine i prijatelja

Na privatnim višednevnim putovanjima u 2021. stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina ostvarili su ukupno 42,4 milijuna noćenja, od toga 33,6 milijuna noćenja (79,2%) na putovanjima u Hrvatskoj, a 8,8 milijuna (20,8%) na putovanjima u inozemstvu. Na jednome privatnome višednevnom putovanju ostvareno je prosječno sedam noćenja. Na putovanjima u Hrvatskoj ostvareno je prosječno šest noćenja, a devet noćenja ostvareno je na putovanjima u inozemstvu.

U 2021. stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatskoj noćili su za 126,7% više, a u inozemstvu za 134,1% više u odnosu na 2020. U odnosu na 2019. na privatnim višednevnim putovanjima u Hrvatskoj ostvarili su 76,5% više, ali 4,5% manje noćenja u inozemstvu.

Prema vrsti smještaja, najviše noćenja ostvareno je u nekomercijalnim smještajnim objektima (28,3 milijuna noćenja ili 66,9%), od toga u smještajnim objektima kod rodbine i prijatelja 16,7 milijuna noćenja, a u vlastitim kućama i stanovima za odmor (vikendicama) 11,2 milijuna noćenja.

Prosječni izdaci po putovanju u Hrvatskoj iznosili 1 731 kunu, a u inozemstvu 2 966 kuna

Ukupni izdaci na privatnim višednevnim putovanjima u 2021. iznosili su 12,2 milijarde kuna, od toga 9,3 milijarde kuna (76,1%) u Hrvatskoj, a 2,9 milijardi (23,9%) u inozemstvu. Prosječni izdaci po privatnom putovanju u Hrvatskoj iznosili su 1 731 kunu, a u inozemstvu 2 966 kuna. Ukupni izdaci na privatnim višednevnim putovanjima u 2021. bili su veći za 162,1% nego u 2020. U odnosu na 2019. ukupni izdaci na privatnim višednevnima putovanjima veći su za 31,2%.

PNG PNG PNG

I u 2021. najčešće se nije putovalo zbog pandemije bolesti COVID-19

Na privatna višednevna putovanja u 2021. nije putovao 2,1 milijun osoba, što je 60,6% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Najčešći razlog neodlaska na privatna višednevna putovanja bio je iz sigurnosnih razloga, odnosno zbog pandemije bolesti COVID-19 (46,8%).

PNG

U 2021. više poslovnih putovanja i u Hrvatskoj i u inozemstvu

U 2021. na barem jednome poslovnome višednevnom putovanju bile su 134 tisuće osoba ili 3,9% stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Ukupno je ostvareno 635 tisuća poslovnih putovanja, od toga je 444 tisuće putovanja (70,0%) bilo ostvareno u Hrvatskoj, a 191 tisuća (30,0%) u inozemstvu. U 2021. ostvaren je porast poslovnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj za 188,6%, a u inozemstvu za 205,6% u odnosu na 2020. U odnosu na 2019. to je porast poslovnih višednevnih putovanja u Hrvatskoj za 8,6%, a pad u inozemstvu za 55,4%.

Porast jednodnevnih putovanja u 2021. za 80,8% u odnosu na 2020.

Stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina u 2021. ostvarili su 7,0 milijuna jednodnevnih putovanja, od toga su 6,4 milijuna putovanja bila privatna (92,1%), a 553 tisuće poslovnih putovanja (7,9%). U odnosu na 2020. jednodnevnih putovanja više je za 80,8%, ali za 12,6% manje nego u 2019.

Ukupni izdaci na privatnim jednodnevnim putovanjima iznosili su 2,3 milijarde kuna (2,1 milijarda na putovanjima u Hrvatskoj i 219 milijuna na putovanjima u inozemstvo). Prosječni izdaci po privatnome jednodnevnom putovanju iznosili su 359 kuna, pri čemu su prosječni izdaci po privatnome jednodnevnom putovanju u Hrvatskoj iznosili 351 kunu, a u inozemstvu 464 kune.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Turistička aktivnost stanovništva Republike Hrvatske jest prikupiti podatke o nacionalnom turizmu, tj. podatke o broju i obilježjima putovanja stanovništva Hrvatske izvan uobičajene sredine. Cilj je procijeniti koliko putuju stanovnici Hrvatske, zašto odlaze na putovanja, gdje i kada odlaze na putovanja, koliko traju putovanja te koliki su izdaci na putovanjima. Za ispitanike koji nisu odlazili na privatna višednevna putovanja prikupljaju se podaci o glavnim razlozima neodlaska na putovanja.

U ovom Priopćenju prikazuju se glavni rezultati istraživanja te metode njegova provođenja. U pojedinim tablicama ukupni zbroj ne odgovara zbroju pojedinačnih podataka zbog zaokruživanja. Indeksi su izračunani na bazi cijelih brojeva prije njihova iskazivanja u tisućama odnosno u milijunima.

Pravna i metodološka osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Povjerljivost

Tajnost prikupljenih podataka zajamčena je Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom (EU) br. 223/2009. Prikupljeni podaci upotrebljavaju se samo za statističke svrhe. Podatke obrađuje Državni zavod za statistiku, a rezultati istraživanja objavljuju se u agregiranom obliku na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku https://podaci.dzs.hr.

Jedinice promatranja i obuhvat

Jedinica promatranja za broj osoba koje su bile na putovanju jest stanovnik Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Jedinica promatranja za podatke o broju višednevnih i jednodnevnih putovanja i njihovim obilježjima jest putovanje stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina. Ovim istraživanjem obuhvaćena su putovanja s obzirom na glavni razlog putovanja (privatno i poslovno) i glavno odredište putovanja (u Hrvatskoj i u inozemstvu) koja su završila u izvještajnom razdoblju. Mjesec odlaska na višednevno putovanje može biti izvan izvještajnog razdoblja (npr. prosinac 2020. za putovanje koje je završilo u siječnju 2021.).

Izvori i metode prikupljanja podataka

Okvir za izbor uzorka jest imenik fiksnih i mobilnih telefonskih linija u  Hrvatskoj. U istraživanju se koristio stratificirani slučajni uzorak, stratificiran s obzirom na županiju i vrstu telefonske linije (fiksna ili mobilna). Ciljana populacija u istraživanju jesu stanovnici Hrvatske u dobi od 15 i više godina koji žive u privatnim kućanstvima. Nije uključeno stanovništvo koje živi u institucijama (staračkim domovima, zatvorima i slično), državljani Republike Hrvatske koji žive u inozemstvu i strani državljani koji žive u Hrvatskoj. Ako se u uzorku radilo o fiksnoj telefonskoj liniji, ispitanik se u pripadajućem slučajno izabranom kućanstvu birao metodom rođendanskoga ključa. 

Podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva Hrvatske u 2021. prikupljeni su putem telefonskog intervjua uz podršku računala (metoda CATI) na reprezentativnom uzorku od ukupno 22 000 stanovnika Hrvatske u dobi od 15 i više godina.

Podaci su prikupljeni provođenjem četiri vala istraživanja CATI. Izvještajno razdoblje jest tromjesečje. Putovanje mora završiti u izvještajnom razdoblju, a može početi do 365 dana prije.

Prvi val prikupljanja podataka proveden je u travnju 2021. i obuhvatio je turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od siječnja do ožujka 2021. Drugi val proveden je u srpnju 2021. i obuhvatio je turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od travnja do lipnja 2021. Treći val proveden je u listopadu 2021. obuhvaćajući turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od srpnja do rujna 2021. Četvrti val proveden je u siječnju 2022. obuhvaćajući turističku aktivnost stanovništva Hrvatske od listopada do prosinca 2021. i u cijeloj 2021.

Obilježja putovanja prate se na razini najviše četiri višednevna i najviše četiri jednodnevna putovanja. Za pojedino putovanje prikupljaju se sljedeći podaci: vrsta putovanja (privatno ili poslovno putovanje), glavni razlog odlaska na putovanje, mjesec odlaska na putovanje, trajanje putovanja za višednevna putovanja (broj noćenja), država odredišta za putovanja u inozemstvo, organizacija putovanja (samostalno, posredstvom agencije), glavno prijevozno sredstvo, vrsta smještaja na višednevnim putovanjima, broj osoba za koju se iskazuju izdaci, izdaci na putovanju i struktura izdataka na višednevnim putovanjima.

Osim navedenih obilježja putovanja, prikupljaju se i podaci o sociodemografskom profilu populacije (spol, dob, stupanj obrazovanja, broj članova kućanstva, radni status, županija).

S obzirom na to da se podaci o turističkoj aktivnosti stanovništva Hrvatske odnose na svako pojedino tromjesečno razdoblje, spajanjem rezultata četiriju tromjesečnih razdoblja nije moguće procijeniti broj/udio osoba koje su u promatranoj godini bile, ili nisu bile, na putovanju. Procjena broja osoba koje su putovale izračunana je na osnovi 7 000 ispitanika anketiranih u posljednjem (četvrtom) valu anketiranja u kojem su obuhvaćena i putovanja tijekom cijele 2021.

U analizi točnosti procjena prikazana je procjena zbroja, koeficijent varijacije u postotku te 95% interval pouzdanosti za procjenu zbroja. Pokazatelji čiji se koeficijent varijacije kreće između vrijednosti od 10,0% do 29,9% stavljene su u zagrade, što znači da je riječ o manje preciznim procjenama.

Stopa odgovora

Stopa odgovora jest 64,2% svih prihvatljivih jedinica. Najviše neodgovora prisutno je na pitanjima o izdacima za putovanje. Ovaj problem neodgovora ublažen je sekvencijalnom metodom imputacije hot-deck.

Stope imputacije čine izdaci za prijevoz (9,95%), izdaci za smještaj (10,58%), izdaci za hranu i piće u ugostiteljskim objektima (9,89%) te ostali izdaci (6,79%).

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu posjeta.

Uobičajenu sredinu (okruženje) neke osobe čini neposredna blizina doma i mjesto rada ili školovanja te ostala često posjećivana mjesta. Postoji samo jedna uobičajena sredina neke osobe. Uobičajenu sredinu određuju četiri kriterija: prelazak administrativne granice prebivališta, trajanje putovanja, učestalost odlaska na putovanja i razlog odlaska na putovanje.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Nacionalni turizam zemlje obuhvaća domaći turizam, tj. aktivnost stanovnika zemlje koji putuju i borave na mjestima unutar zemlje, ali izvan svoga uobičajenog okruženja, i izlazni turizam, tj. aktivnost stanovnika zemlje koji putuju i borave na mjestima izvan granica zemlje i izvan svoga uobičajenog okruženja.

Posjetitelj je svaka osoba koja putuje u mjesto različito od svoga uobičajenog okruženja na vrijeme kraće od 12 mjeseci neprekidno i čija je glavna svrha putovanja različita od obavljanja određene aktivnosti koja se financira iz posjećenog mjesta, pri čemu postaje turist ako provede barem jednu noć u smještajnom objektu. Posjetitelje čine turisti i jednodnevni posjetitelji.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svoje uobičajene sredine provede najmanje jednu noć u komercijalnome ili nekomercijalnome smještajnom objektu radi odmora, rekreacije, posjeta rodbini i prijateljima, očuvanja i unapređenja zdravlja, poslovnih, vjerskih i drugih razloga. U turiste se ne uključuju migranti, pogranični radnici, diplomati, članovi vojnih snaga na redovitim zadacima, prognanici i nomadi.

Jednodnevni posjetitelj jest svaka osoba koja putuje u mjesto različito od svoga uobičajenog okruženja i ne provede noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj i čija je glavna svrha putovanja različita od obavljanja određene aktivnosti koja se financira iz posjećenog mjesta.

Trajanje turističkog putovanja jest vrijeme provedeno na putovanju i može trajati najviše 365 dana neprekidno. Prema kriteriju trajanja, putovanja mogu biti jednodnevna i višednevna.

Jednodnevna putovanja jesu putovanja izvan uobičajene sredine, na kojima se u odredištu provede najmanje tri, a manje od 24 sata (nije ostvareno noćenje).

Višednevna putovanja jesu putovanja izvan uobičajene sredine, na kojima je ostvareno barem jedno, a manje od 365 noćenja.

S obzirom na svrhu, putovanja mogu biti privatna i poslovna.

Privatno putovanje jest putovanje čija je svrha odmor, rekreacija, kupnja, zdravlje, hodočašće, vjerski razlozi, posjet rodbini i prijateljima i slično. Privatna putovanja nisu tjedne migracije ili odlazak na posao ili školovanje, sezonski rad, boravak u bolnicama ili lječilištima koji je plaćen preko socijalnog osiguranja, boravak u izbjeglištvu i azilu.

Poslovno putovanje jest putovanje čija je svrha posao ili profesionalni razlozi, ali ne i svakodnevna lokalna putovanja i poslovno motivirana putovanja u uobičajenoj sredini. U poslovna putovanja ubrajaju se putovanja na kongrese, konferencije, poslovne sastanke, sajmove, izložbe, učenje jezika i ostala obrazovna putovanja, kulturna, sportska i slična putovanja, ali ne i poslovna putovanja koja su plaćena iz posjećenog mjesta.

Duljina boravka za višednevno putovanje određuje se brojem provedenih noći u mjestu boravka. Razlikujemo kraća i dulja putovanja.

Kraća putovanja jesu putovanja na kojima turisti ostvare jedno do tri noćenja.

Dulja putovanja jesu putovanja na kojima turisti ostvare četiri i više noćenja.

Izdaci na putovanju obuhvaćaju sve izdatke koje je posjetitelj imao za putovanje, a nastali su prije samog početka putovanja i za vrijeme putovanja. Navedene izdatke može načiniti i druga osoba uime posjetitelja i na njegov trošak.

 

Kratice
COVID-19	bolest prouzročena koronavirusom
EU	Europska unija
kn	kuna
mil.	milijun
NN	Narodne novine
tis.	tisuća

Znakovi
( )	manje precizan podatak

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Suzana Nujić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr