NAUTIČKI TURIZAM – Kapaciteti i poslovanje luka nautičkog turizma u 2022.

 

Istraživanjem je obuhvaćeno 220 luka nautičkog turizma na morskoj obali Hrvatske, i to 86 marina (od toga 21 suha marina), 85 sidrišta, 16 privezišta te 33 odlagališta plovnih objekata. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 4 793 554 m² s 19 105 vezova.

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2022. u lukama nautičkog turizma iznosila 65,1%

Prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova u 2022. u lukama nautičkog turizma iznosila je 65,1%, vezova u moru 73,2% te vezova na kopnu 43,6%. Prema stalnom ugovoru, prosječna ukupna popunjenost kapaciteta vezova bila je 61,7%. Za plovila na stalnom ugovoru prosječna popunjenost vezova u moru bila je 68,9%, a na kopnu 42,5%.

Porast broja plovila u tranzitu za 11,6% u odnosu na 2021.

U 2022. u lukama nautičkog turizma bilo je 234 496 plovila u tranzitu, što je porast broja plovila u tranzitu za 11,6% u odnosu na 2021.

Najviše plovila u tranzitu kao i u 2021. bilo je pod zastavom Hrvatske (50,2%). Slijede plovila u tranzitu pod zastavom Njemačke (12,9%), Italije (12,2%), Austrije (6,2%) i Slovenije (5,2%), što je 86,7% plovila od ukupnog broja plovila u tranzitu. Pod zastavama navedenih zemalja bilo je više plovila u tranzitu u 2022. u odnosu na 2021., i to kako slijedi: pod zastavom Hrvatske za 12,9%, pod zastavom Njemačke za 17,7%, pod zastavom Italije za 22,7%, pod zastavom Austrije za 1,9% i pod zastavom Slovenije za 28,9%.

Prema vrsti plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, najviše je bilo jahti na jedra (59,5%), slijede motorne jahte (32,5%) te ostala plovila (8,0%). U 2022. u odnosu na 2021. došlo je 9,1% više jahti na jedra, 16,7% više motornih jahti i 29,8% više ostalih plovila.

Prema duljini plovila za koje je korišten vez u moru, najviše plovila bilo je duljine od 12 do 15 metara (što čini 36,6% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru), zatim slijede plovila duljine od 10 do 12 metara (što čini 27,0% od ukupnog broja plovila za koje je korišten vez u moru).

U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je najviše plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru, i to 64 346 plovila, što je 28,1% od ukupnog broja plovila u tranzitu za koja je korišten vez u moru. Slijedi Šibensko-kninska županija s 54 306 plovila (23,7%).

Plovila na stalnom vezu za 9,3% više u 2022. u odnosu na 2021.

Na stalnom je vezu u lukama nautičkog turizma u 2022. bilo 16 176 plovila, što je za 9,3% više nego u 2021. Vezom u moru koristilo se 78,1% plovila, a samo mjestom na kopnu koristilo se 21,9% plovila.

Prema vrsti plovila, na stalnom vezu u moru bilo je najviše motornih jahti (48,9%), slijede jahte na jedra (45,7%) te ostala plovila (5,4%).

Prema zastavi plovila, na stalnom vezu u moru najviše plovila bilo je pod zastavom Hrvatske, i to 44,2%. Slijede plovila pod zastavom Njemačke (17,0%), Austrije (15,4%), Slovenije (5,6%) te Italije (3,1%). Pod navedenim zastavama plovila u 2022. u odnosu na 2021. došlo je više plovila, i to pod zastavom Slovenije za 16,2%, Njemačke za 7,0%, Hrvatske za 6,0%, Austrije za 3,6% te Italije za 1,3%.

Prema duljini plovila, najviše plovila na stalnom vezu bilo je duljine od 12 do 15 metara (tj. 32,4% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu za koje je korišten vez u moru), zatim slijede plovila duljine od 10 do 12 metara (tj. 28,0% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu za koje je korišten vez u moru).

U 2022. u Šibensko-kninskoj županiji bilo je najviše plovila na stalnom vezu u moru, i to 2 918 plovila, što je 23,1% od ukupnog broja plovila na stalnom vezu. Slijede plovila na stalnom vezu u Istarskoj županiji s 2 811 plovila (22,3%), Zadarskoj s 2 579 plovila (20,4%), Primorsko-goranskoj s 2 137 plovila (16,9%), Splitsko-dalmatinskoj sa 1 672 plovila (13,2%) te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji s 515 plovila (4,1%).

U 2022. prihodi luka nautičkog turizma veći za 14,4% u odnosu na 2021.

Luke nautičkog turizma u 2022. ukupno su ostvarile 1,1 milijardu kuna prihoda bez PDV-a, što je za 14,4% više u odnosu na 2021.

Najveći udio u ukupnim prihodima ili 758 milijuna kuna imali su prihodi od iznajmljivanja vezova (što je 70,0% od ukupno ostvarenog prihoda). U odnosu na 2021. prihod od iznajmljivanja vezova veći je za 12,5%.

Sve županije ostvarile su porast ukupnih prihoda u 2022. u odnosu na 2021., i to kako slijedi: Splitsko-dalmatinska za 23,0%, Dubrovačko-neretvanska za 19,9%, Istarska za 18,8%, Zadarska za 10,7%, Šibensko-kninska za 10,3% te Primorsko-goranska za 7,3%.

Šibensko-kninska županija ostvarila najveće prihode u 2022.

U 2022. luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji ostvarile su najveće prihode, i to 276 milijuna kuna, što čini 25,5% od ukupno ostvarenih prihoda luka nautičkog turizma u Hrvatskoj. Najviše prihoda ostvareno je od iznajmljivanja vezova, i to 169 milijuna kuna, što je 61,4% od ukupnih prihoda ostvarenih u Šibensko-kninskoj županiji.

Napomena

Detaljni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se godišnje.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci su prikupljeni putem interneta upotrebom mrežnog upitnika uz podršku računala, na e-obrascu TU-18 (Izvještaj o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma), dostupnom na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku https://podaci.dzs.hr/hr/.

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje kapaciteta, broja plovila na stalnom vezu i u tranzitu prema zastavi i duljini plovila u lukama nautičkog turizma i drugim objektima za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata te popunjenost (zauzetost) i ostvareni prihodi luka nautičkog turizma i drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.).

Izvještajne jedinice i obuhvat

Izvještajne jedinice u ovom istraživanju jesu luke nautičkog turizma: sidrišta, privezišta, suhe marine, marine i odlagališta plovnih objekata.

Od 9. prosinca 2019. na snagu je stupio novi Pravilnik o kategorizaciji luke nautičkog turizma i razvrstavanju drugih objekata za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (NN, br. 120/19.). Prema navedenom Pravilniku, pojam ''luka nautičkog turizma'' obuhvaća samo marine, dok se drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju u nautičko sidrište, nautičko privezište, odlagalište plovnih objekata i suhu marinu.

U skladu s novim Pravilnikom, luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata poslovno su funkcionalne cjeline u kojima pravna ili fizička osoba posluje i pruža turističke usluge u nautičkom turizmu te druge usluge za potrebe turista (trgovačke, ugostiteljske i drugo).

Pravne ili fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovog Pravilnika imaju rješenje za luku nautičkog turizma u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01., 108/01., 106/04. i 72/08.) nemaju obvezu usklađivanja s ovim Pravilnikom, ali mogu, u skladu s njim, podnijeti zahtjev za razvrstavanje i kategorizaciju.

Obuhvat je u ovom istraživanju potpun, što znači da se istraživanjem obuhvaćaju luke nautičkog turizma – marine i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata – sidrište / nautičko sidrište, privezište / nautičko privezište, suha marina i odlagalište plovnih objekata u kojima se pružaju turističke usluge u nautičkom turizmu.

Ovim istraživanjem nisu obuhvaćene ove luke za posebne namjene: vojne luke, luke tijela unutarnjih poslova, industrijske luke, sportske luke i ribarske luke.

Povjerljivost

Tajnost prikupljenih podataka zajamčena je Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.). Prikupljeni podaci koriste se isključivo za statističke svrhe i iskazuju se u zbirnom obliku te se ne smiju niti koristiti niti prosljeđivati drugim osobama ili tijelima radi utvrđivanja prava i obveza izvještajnih jedinica (kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe) ili za provjeru izvještajnih jedinica.

Definicije

Nautički turizam jest plovidba i boravak turista (nautičar ili putnik) na plovnim objektima (motorne jahte, jahte na jedra, brodica i ostalo) za osobne potrebe ili gospodarsku djelatnost i boravak u lukama nautičkog turizma radi odmora, rekreacije i krstarenja.

Marina je dio posebno izgrađenoga i uređenoga morskoga ili vodnog prostora i obale za pružanje usluga veza, smještaja turista u plovnim objektima i ostalih usluga potrebnih turistima. U marinama se pružaju usluge pića, napitaka i prehrane.

Marine i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata razvrstavaju se u vrste, a marine se i kategoriziraju.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN, br. 72/08. i 120/19.), marine se označuju sidrima (dva sidra, tri sidra, četiri sidra i pet sidara). Marine koje već imaju rješenja prema starom Pravilniku (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01. i 108/01.) nemaju obvezu usklađivanja prema novom Pravilniku i kategorizirane su u marine prve, druge i treće kategorije.

Sidrište (nautičko sidrište) je dio morskoga ili vodnog prostora pogodan za sidrenje plovnih objekata i opremljen napravama za sigurno sidrenje.

Privezište (nautičko privezište) je dio posebno izgrađenoga morskoga ili vodnog prostora i dio za pružanje usluga veza.

Suha marina jest dio ograđenoga i uređenoga kopna za pružanje usluga smještaja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja plovnog objekta u vodu i dizanja plovnog objekta iz vode. U suhoj marini mogu boraviti turisti, može se obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu i mogu se pružati usluge pića, napitaka i prehrane.

Odlagalište plovnih objekata jest dio ograđenoga i uređenoga kopna za pružanje usluga odlaganja plovnih objekata na suhom te pružanje usluga transporta, spuštanja plovnog objekta u vodu i dizanja plovnog objekta iz vode. U vrsti odlagalištu plovnih objekata ne mogu boraviti turisti i u njemu se ne može obavljati priprema plovnog objekta za plovidbu.

Akvatorij je površina mora luke nautičkog turizma s pripadajućim gatovima (bez kopnenog dijela).

Vez u moru dio je morskog prostora u kojem se može smjestiti plovni objekt.

Razvijena obala za privez plovila jest uređeni dio obale na kojem se plovni objekt može privezati (gatovi s vezovima).

Prostor za smještaj plovila na kopnu jest uređena površina za odlaganje (smještaj) plovila.

Mjesto na kopnu dio je prostora na kopnu gdje se može smjestiti plovni objekt.

Boravak u luci nautičkog turizma dijeli se na stalni i tranzitni, ovisno o tome je li za korištenje veza u moru ili mjesta na kopnu unaprijed zaključen ugovor. U slučaju da jest, riječ je o stalnom boravku, a ako nije, riječ je o tranzitnome (privremenome, dnevnome) boravku.

Motorna jahta jest plovilo na motorni pogon za razonodu, sport ili rekreaciju koje prema uobičajenim pomorskim uzancama ima kabinu s najmanje dva ležaja, zahod i uređaj za kuhanje.

Jahta na jedra jest plovni objekt za razonodu, sport ili rekreaciju čije je osnovno pogonsko sredstvo vjetar. Raspolaže kabinom s najmanje dva ležaja, zahodom i uređajem za kuhanje.

Ostala plovila jesu čamci (drveni, plastični, gumeni i sl.) duljine 3 m i više ili duljine manje od 3 m ako imaju motor. Tu pripadaju i gliseri ako ne ispunjavaju uvjete za razvrstavanje u jahte.

Popunjenost kapaciteta vezova u moru iskazuje se kao odnos zauzetih i raspoloživih vezova u moru, uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova na kopnu iskazuje se kao odnos zauzetih i raspoloživih vezova na kopnu, uzimajući u obzir kalendarske dane u mjesecu. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova (brod dana) prema stalnom ugovoru u moru iskazuje se kao odnos zauzetih vezova u moru prema stalnom ugovoru i raspoloživih vezova u moru. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost kapaciteta vezova (brod dana) prema stalnom ugovoru na kopnu iskazuje se kao odnos zauzetih vezova na kopnu prema stalnom ugovoru i raspoloživih vezova na kopnu. Podatak je izražen kao postotak.

Pod prihodom se iskazuju samo oni prihodi (isključujući PDV) koje ostvaruje luka nautičkog turizma i drugi objekti za pružanje usluga veza i smještaja plovnih objekata (iznajmljivanjem vezova te ostalim uslugama koje sama obavlja, npr. servisne usluge, usluge iznajmljivanja plovila, prodaja robe i ugostiteljske usluge).

 

Kratice
m	metar
m2	četvorni metar
mil.	milijun
NN	Narodne novine
PDV	porez na dodanu vrijednost
tis.	tisuća

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata na publikacije
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr