Priopćenje

Godina: LIX.
Zagreb, 30. ožujka 2023.
TUR-2022-1-3

ISSN 1334-0557

NEKOMERCIJALNI TURISTIČKI PROMET U 2022.

 

U 2022. evidentirano 475 tisuća dolazaka i 10,3 milijuna noćenja turista u nekomercijalnome turističkom smještaju

U nekomercijalnim smještajnim objektima evidentirano je 475 tisuća dolazaka i 10,3 milijuna noćenja turista u 2022., što je za 1,9% više dolazaka i noćenja u odnosu na 2021. Turisti su prosječno ostvarili 21,8 noćenja.

Domaći turisti su u nekomercijalnome turističkom smještaju ostvarili 108 tisuća dolazaka i 4,3 milijuna noćenja, što je za 4,8% manje dolazaka i za 2,5% manje noćenja u odnosu na 2021. Domaći turisti ostvarili su prosječno 40,4 noćenja.

Strani turisti su u nekomercijalnome turističkom smještaju ostvarili 367 tisuća dolazaka i 6,0 milijuna noćenja, što je za 4,0% više dolazaka i za 5,2% više noćenja u odnosu na 2021. Strani turisti ostvarili su prosječno 16,3 noćenja.

Najviše noćenja stranih turista u nekomercijalnome turističkom smještaju iz Slovenije

U strukturi ukupno ostvarenih noćenja stranih turista koji su boravili u nekomercijalnim smještajnim objektima najviše noćenja ostvarili su turisti iz Slovenije (40,6%). Slijede turisti iz Bosne i Hercegovine (12,6%), Njemačke (11,4%), Srbije (7,6%), Austrije (4,3%) i Češke (3,3%). Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 20,2% noćenja.

U Zadarskoj županiji evidentirano najviše ostvarenih noćenja u nekomercijalnome turističkom smještaju

U Zadarskoj županiji je, kao i prethodne godine, u nekomercijalnim smještajnim objektima ostvareno najviše noćenja turista, i to 4,0 milijuna (što je 38,3% ukupno ostvarenih noćenja turista). Slijede Primorsko-goranska županija s 2,5 milijuna noćenja turista (što je 24,4% noćenja od ukupno ostvarenih noćenja turista) te Istarska županija s 1,4 milijuna noćenja turista (što je 13,6% noćenja od ukupno ostvarenih noćenja turista).

 

1. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA U 2022.

     Dolasci Noćenja 2022.
2021. 2022. indeksi
2022.
2021.
2021. 2022. indeksi
2022.
2021.
struktura noćenja, % prosječan broj noćenja po dolasku
Ukupno 466 228 475 015 101,9 10 148 326 10 337 639 101,9 100,0 21,8
Domaći turisti 113 115 107 642 95,2 4 454 554 4 345 037 97,5 42,0 40,4
Strani turisti 353 113 367 373 104,0 5 693 772 5 992 602 105,2 58,0 16,3

2. DOLASCI I NOĆENJA STRANIH TURISTA PREMA ZEMLJI PREBIVALIŠTA U 2022.

     Dolasci Noćenja Struktura noćenja, % Prosječan broj noćenja po dolasku
Ukupno − strani turisti 367 373 5 992 602 100,0 16,3
Albanija 327 9 592 0,2 29,3
Austrija 16 773 257 964 4,3 15,4
Belgija 1 205 21 603 0,4 17,9
Bjelorusija 108 1 874 0,0 17,4
Bosna i Hercegovina 68 134 757 208 12,6 11,1
Bugarska 160 3 072 0,1 19,2
Cipar 19 249 0,0 13,1
Crna Gora 961 16 860 0,3 17,5
Češka 15 993 198 787 3,3 12,4
Danska 878 14 596 0,2 16,6
Estonija 56 724 0,0 12,9
Finska 176 2 638 0,0 15,0
Francuska 2 260 29 095 0,5 12,9
Grčka 44 628 0,0 14,3
Irska 469 6 488 0,1 13,8
Island 31 392 0,0 12,6
Italija 10 607 143 334 2,4 13,5
Kosovo 486 11 838 0,2 24,4
Letonija 196 1 958 0,0 10,0
Lihtenštajn 17 398 0,0 23,4
Litva 311 2 446 0,0 7,9
Luksemburg 112 2 268 0,0 20,3
Mađarska 15 127 166 888 2,8 11,0
Sjeverna Makedonija1) 3 860 101 725 1,7 26,4
Malta 12 140 0,0 11,7
Nizozemska 2 175 33 546 0,6 15,4
Norveška 1 712 27 921 0,5 16,3
Njemačka 43 761 684 032 11,4 15,6
Poljska 9 134 84 047 1,4 9,2
Portugal 110 1 515 0,0 13,8
Rumunjska 733 5 914 0,1 8,1
Rusija 1 822 43 191 0,7 23,7
Slovačka 10 599 131 603 2,2 12,4
Slovenija 111 517 2 432 609 40,6 21,8
Srbija 28 220 452 952 7,6 16,1
Španjolska 363 4 460 0,1 12,3
Švedska 3 525 64 165 1,1 18,2
Švicarska 3 395 62 214 1,0 18,3
Turska 146 2 504 0,0 17,2
Ujedinjena Kraljevina 3 401 49 645 0,8 14,6
Ukrajina 2 069 40 863 0,7 19,8
Ostale europske zemlje 89 1 707 0,0 19,2
Južnoafrička Republika 113 2 749 0,0 24,3
Maroko 12 196 0,0 16,3
Tunis 3 110 0,0 36,7
Ostale afričke zemlje 72 1 144 0,0 15,9
Kanada 1 132 23 486 0,4 20,7
SAD 2 967 50 711 0,8 17,1
Ostale zemlje Sjeverne Amerike 25 509 0,0 20,4
Argentina 57 1 061 0,0 18,6
Brazil 98 1 740 0,0 17,8
Čile 40 676 0,0 16,9
Meksiko 51 1 169 0,0 22,9
Ostale zemlje Južne i Srednje Amerike 110 2 343 0,0 21,3
Indija 85 1 668 0,0 19,6
Indonezija 13 550 0,0 42,3
Izrael 104 2 499 0,0 24,0
Japan 33 743 0,0 22,5
Jordan 5 106 0,0 21,2
Katar 4 28 0,0 7,0
Kazahstan 43 618 0,0 14,4
Kina2) 18 331 0,0 18,4
Kontinentalna Kina 21 233 0,0 11,1
Koreja, Republika 19 391 0,0 20,6
Malezija 8 71 0,0 8,9
Singapur 6 47 0,0 7,8
Tajland 28 824 0,0 29,4
Ujedinjeni Arapski Emirati 60 1 047 0,0 17,4
Ostale azijske zemlje 224 4 522 0,1 20,2
Australija 852 16 263 0,3 19,1
Novi Zeland 71 1 083 0,0 15,3
Ostale zemlje Oceanije 6 31 0,0 5,2

1) Republika Hrvatska od 15. veljače 2019. godine u svim oblicima službene komunikacije upotrebljava ime Republika Sjeverna Makedonija.

2) U podatke su uključeni Hong Kong, Makao i Tajvan.

G-1. NOĆENJA TURISTA PREMA ZEMLJI PREBIVALIŠTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA U 2022.

3. DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA PO ŽUPANIJAMA U 2022.

    Dolasci Noćenja
Republika Hrvatska  475 015 10 337 639
Domaći turisti 107 642 4 345 037
Strani turisti  367 373 5 992 602
Zagrebačka županija 113 4 673
Domaći turisti 93 4 267
Strani turisti  20 406
Krapinsko-zagorska županija 13 341
Domaći turisti 5 140
Strani turisti  8 201
Sisačko-moslavačka županija 122 684
Domaći turisti 1 5
Strani turisti  121 679
Karlovačka županija 22 462
Domaći turisti 5 135
Strani turisti  17 327
Varaždinska županija 2 4
Domaći turisti - -
Strani turisti  2 4
Koprivničko-križevačka županija 337 816
Domaći turisti 235 550
Strani turisti  102 266
Bjelovarsko-bilogorska županija 2 36
Domaći turisti - -
Strani turisti  2 36
Primorsko-goranska županija 107 899 2 525 010
Domaći turisti 22 666 924 118
Strani turisti  85 233 1 600 892
Ličko-senjska županija 17 213 419 219
Domaći turisti 4 720 204 421
Strani turisti  12 493 214 798
Virovitičko-podravska županija 50 134
Domaći turisti - -
Strani turisti  50 134
Požeško-slavonska županija - -
Domaći turisti - -
Strani turisti  - -
Brodsko-posavska županija 5 224
Domaći turisti - -
Strani turisti  5 224
Zadarska županija 138 453 3 958 550
Domaći turisti 57 812 2 485 012
Strani turisti  80 641 1 473 538
Osječko-baranjska županija 122 809
Domaći turisti 36 122
Strani turisti  86 687
Šibensko-kninska županija 33 673 797 132
Domaći turisti 11 581 461 501
Strani turisti  22 092 335 631
Vukovarsko-srijemska županija 13 22
Domaći turisti 6 14
Strani turisti  7 8
Splitsko-dalmatinska županija 54 103 738 407
Domaći turisti 4 269 126 606
Strani turisti  49 834 611 801
Istarska županija 83 075 1 406 381
Domaći turisti 3 984 100 714
Strani turisti  79 091 1 305 667
Dubrovačko-neretvanska županija 39 472 479 389
Domaći turisti 2 216 37 200
Strani turisti  37 256 442 189
Međimurska županija - -
Domaći turisti - -
Strani turisti  - -
Grad Zagreb 326 5 346
Domaći turisti 13 232
Strani turisti  313 5 114

G-2. STRUKTURA NOĆENJA TURISTA U NEKOMERCIJALNIM SMJEŠTAJNIM OBJEKTIMA PO ŽUPANIJAMA, 2022.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja jest praćenje turističke aktivnosti u nekomercijalnim smještajnim objektima u Republici Hrvatskoj i pribavljanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Do 2016. podaci o turističkom prometu u nekomercijalnim smještajnim objektima prikupljali su se redovitim izvještajem o dolascima i noćenjima turista u nekomercijalnom smještaju (obrazac TU-11v).

Od 2016. Državni zavod za statistiku podatke o nekomercijalnome turističkom prometu preuzima iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje.

Podaci o nekomercijalnome turističkom prometu za 2022. preuzeti su iz sustava eVisitor sa stanjem na dan 3. ožujka 2023.

Vlasnik kuće ili stana za odmor za sebe i za sve osobe koje noće u toj kući ili stanu te stanovnik turističke općine ili grada koji ima obvezu prijave osoba koje borave u njegovoj kući ili stanu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju putem sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Od 1996. Državni zavod za statistiku provodi posebno istraživanje za praćenje nekomercijalnoga turističkog prometa pod nazivom Izvještaj o turistima i ostvarenim noćenjima u kućama i stanovima za odmor (obrazac TU-11v).

Predmet tog istraživanja jesu vlasnici kuća i stanova za odmor, članovi njihovih obitelji, ostala rodbina i prijatelji koji borave u kućama i stanovima za odmor, i to u onom dijelu tih objekata koji se ne iznajmljuje gostima. Od 2014. ovim istraživanjem obuhvaćaju se i turisti koji borave u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje (npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine).

Prema Zakonu o turističkoj pristojbi (NN, br. 52/19., 32/20. i 42/20.), vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor obvezan je u roku od 24 sata od dolaska prijaviti u sustav eVisitor sve osobe koje borave u toj kući apartmanu ili stanu te posljednjeg dana boravka odjaviti njihov boravak. Iznimno, vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i članove svoje uže obitelji, koji turističku pristojbu plaća u godišnjem paušalnom iznosu, prijavu i odjavu turističkoj zajednici obavlja prvi put pri plaćanju paušalnog iznosa turističke pristojbe. Osoba koja ima prebivalište na području općine ili grada za koje je osnovana lokalna turistička zajednica obvezna je u roku od 24 sata od dolaska prijaviti u sustav eVisitor sve osobe koje borave u toj kući, apartmanu ili stanu, osim članova uže obitelji, te posljednjeg dana boravka odjaviti njihov boravak.

Na kvalitetu rezultata istraživanja znatno utječe disciplina prijavljivanja i odjavljivanja boravka osoba u nekomercijalnim smještajnim objektima te rad inspekcijskih tijela koja nadziru tu pojavu.

Definicije

Turistička pristojba jest prihod turističkih zajednica. U nekomercijalnim smještajnim objektima plaća se po svakome ostvarenom noćenju ili, iznimno, paušalno (boravišna pristojba umanjena za 70%). Paušalno plaćanje turističke pristojbe primjenjuje se na vlasnike kuća i stanova za odmor i na članove uže obitelji državljana Republike Hrvatske i država ugovornica Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, krstarenje) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Također, popis turista u sustavu eVisitor vodi se i za vlasnike kuća i stanova za odmor te za sve osobe koje noće u toj kući ili stanu te za stanovnike turističke općine ili grada koji imaju obvezu prijave osoba koje borave u njihovoj kući ili stanu.

Uspostavljenje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice.

Hrvatska turistička zajednica (HTZ) jest nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne hrvatske turističke ponude. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Kućom, apartmanom ili stanom za odmor smatra se svaka zgrada ili stan kojim se koristi sezonski ili povremeno, a nije smještajni objekt u kojemu usluge smještaja pružaju pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost.

Noćenje turista u promatranom razdoblju sustav eVisitor računa kao razliku između datuma i vremena stvarnog odlaska (odjava turista) te datuma i vremena dolaska (prijava turista).

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u komercijalnome ili nekomercijalnome smještajnom objektu. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici i nomadi te osobe u tranzitu.

Turističke zajednice jesu organizacije koje djeluju po načelu destinacijskog menadžmenta, a osnivaju se radi promicanja i razvoja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom tako da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane.

Prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN, br. 52/19. i 42/20.), sustav turističkih zajednica, organiziranih prema modelu destinacijske menadžment-organizacije, čine: lokalna turistička zajednica, regionalna turistička zajednica, Turistička zajednica Grada Zagreba za područje Grada Zagreba te Hrvatska turistička zajednica za područje Republike Hrvatske.

 

Kratice

NN Narodne novine
SAD Sjedinjene Američke Države

 

Znakovi

- nema pojave
0,0 podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti