DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U STUDENOME 2022.

 

U studenome 2022. noćenja turista više za 39,1% u odnosu na prošlogodišnji studeni

U studenome 2022. ostvareno je 324 tisuće dolazaka i 801 tisuća noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima, što je porast dolazaka turista za 47,0% i porast njihovih noćenja za 39,1% u odnosu na studeni 2021. U usporedbi sa studenim 2019. to je za 17,1% manje dolazaka i za 2,2% manje noćenja turista.

Domaći turisti ostvarili su 140 tisuća dolazaka te 275 tisuća noćenja u studenome 2022., što je porast dolazaka za 24,1% i porast noćenja za 15,1% u odnosu na studeni 2021. U odnosu na studeni 2019. domaći turisti ostvarili su porast dolazaka za 3,9% i porast noćenja za 1,2%.

Strani turisti ostvarili su 184 tisuće dolazaka te 526 tisuća noćenja u studenome 2022., što je za 70,9% više dolazaka i za 56,0% više noćenja u odnosu na studeni 2021. U odnosu na studeni 2019. dolazaka stranih turista manje je za 28,1%, a njihovih noćenja manje je za 3,9%.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

PNG PNG

Iz susjedne Slovenije najviše dolazaka i noćenja stranih turista

Najviše dolazaka i noćenja stranih turista u studenome 2022. ostvarili su turisti iz susjedne Slovenije, i to 30 tisuća dolazaka te 86 tisuća noćenja, što je 16,1% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista i 16,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Ostvarili su 2,5 puta više dolazaka i 3 puta više noćenja u odnosu na studeni 2021. U odnosu na studeni pretpandemijske 2019. ostvarili su porast i dolazaka i noćenja, i to za 53,8% više dolazaka i za 55,7% više noćenja. Najviše su noćili u Istarskoj (35,0%) te u Primorsko-goranskoj županiji (27,2%).

Slijede noćenja turista iz Njemačke (13,5%), Austrije (10,0%), SAD-a (6,4%) te Italije (6,1%). Turisti iz svih navedenih zemalja ostvarili su porast dolazaka i noćenja u studenome 2022. u odnosu na studeni 2021. Međutim, u odnosu na studeni 2019. broj dolazaka turista je pao, a samo su turisti iz Njemačke i SAD-a ostvarili porast noćenja.

Grad Zagreb prvi po broju ostvarenih noćenja turista, slijede Dubrovnik i Split

Najviše noćenja turista u studenome 2022. ostvario je Grad Zagreb, i to 159 tisuća noćenja, što je 19,9% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U Gradu Zagrebu je u odnosu na studeni 2021. ostvareno 38,3% više dolazaka i 24,3% više noćenja turista. Broj dolazaka i noćenja turista iz studenoga 2019. nije dostignut te je ostvareno 22,2% manje dolazaka i 12,3% manje noćenja. Slijedi Dubrovnik sa ostvarenih 59 tisuća noćenja, što čini 7,4% od ukupno ostvarenih noćenja, te Split sa ostvarenih 56 tisuća noćenja, što čini 7,0% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj.

Od ukupno ostvarenih noćenja u Gradu Zagrebu, domaći turisti ostvarili su 26,6%, a strani turisti 73,4% noćenja. Najviše stranih noćenja u Gradu Zagrebu ostvarili su turisti iz Italije i Njemačke (svaka po 7,9%) te SAD-a i Bosne i Hercegovine (svaka po 7,4%).

Turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine ostvarili najviše noćenja u studenome 2022.

U studenome 2022. turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine ostvarili su najviše noćenja, i to 157 tisuća, što je 19,6% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede noćenja turista u dobnoj skupini od 45 do 54 godine s ostvarenih 146 tisuća noćenja, što je 18,2% od ukupno ostvarenih noćenja.

U hotelima ostvareno najviše noćenja turista

U studenome 2022. najviše noćenja turista ostvareno je u hotelima, i to 463 tisuće, što je 57,8% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na studeni 2021. ostvareno je za 52,8% više noćenja turista, dok je u odnosu na studeni 2019. noćenja turista manje za 12,1%.

Slijede noćenja turista ostvarena u sobama, apartmanima i kućama za odmor, i to 240 tisuća noćenja, što je 30,0% od ukupno ostvarenih noćenja. Ova vrsta smještaja ostvarila je porast noćenja za 22,9% u odnosu na studeni 2021. te porast noćenja od 14,6% u odnosu na studeni 2019.

U studenome 2022. turistima na raspolaganju bile 193 tisuće stalnih postelja

U studenome 2022. turistima je na raspolaganju bila 81 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje sa 193 tisuće stalnih postelja, što je za 7,7% više soba, apartmana i mjesta za kampiranje i za 8,0% više stalnih postelja u odnosu na studeni 2021. U odnosu na studeni 2019. turistima je na raspolaganju bilo za 3,7% manje soba, apartmana i mjesta za kampiranje i za 1,6% manje stalnih postelja.

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 35 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 42,9% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 68 tisuća stalnih postelja (što je 35,1% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U studenome 2022. u skupini Hoteli i sličan smještaj prosječna popunjenost soba iznosila je 32,1%, a stalnih postelja 26,3%.

Turističkih noćenja za 28,2% više u prvih jedanaest mjeseci 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021.

U prvih jedanaest mjeseci 2022. u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 17,4 milijuna dolazaka i 89,3 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 39,1% i porast noćenja turista za 28,2% u odnosu na isto razdoblje 2021. U odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2019. ostvareno je 90,9% dolazaka i 98,7% noćenja.

Domaći su turisti u prvih jedanaest mjeseci 2022. ostvarili 2,3 milijuna dolazaka i 7,5 milijuna noćenja, što je za 14,8% više dolazaka i za 5,3% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2021. U odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2019. ostvaren je porast dolazaka i noćenja domaćih turista, i to za 11,4% više dolazaka i za 9,7% više noćenja turista.

Strani su turisti u prvih jedanaest mjeseci 2022. ostvarili 15,1 milijun dolazaka i 81,8 milijuna noćenja, što je za 43,8% više dolazaka i za 30,8% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2021. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (28,7%), Austrije i Slovenije (svaka po 9,0%), Poljske (7,7%) i Češke (6,7%). U odnosu na prvih jedanaest mjeseci 2019. ostvareno je 88,4% dolazaka i 97,8% noćenja.

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.) jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15. i 127/17.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

U ovom Priopćenju objavljuju se podaci istraživanja koje je provedeno uz financijsku pomoć Europske unije. Za njegov sadržaj odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te ni u kojem slučaju ne izražava stav Europske unije.

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr