DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U RUJNU 2022.

U rujnu 2022. noćenja turista više za 9,2% nego u rujnu 2021. i za 7,4% više nego u rujnu 2019.

U komercijalnim smještajnim objektima u rujnu 2022. ostvaren je 2,1 milijun dolazaka i 11,1 milijun noćenja turista, što je porast dolazaka za 17,8% i porast noćenja za 9,2% u odnosu na rujan 2021. U usporedbi s rujnom 2019. to je za 4,5% manje dolazaka, ali za 7,4% više noćenja turista.

Domaći turisti ostvarili su 206 tisuća dolazaka te 601 tisuću noćenja u rujnu 2022., što je porast dolazaka za 5,8% i porast noćenja za 2,5% u odnosu na rujan 2021. U odnosu na rujan 2019. domaći turisti ostvarili su porast dolazaka za 17,3% i porast noćenja za 19,0%.

Strani turisti ostvarili su 1,9 milijuna dolazaka te 10,5 milijuna noćenja u rujnu 2022., što je za 19,3% više dolazaka i za 9,6% više noćenja u odnosu na rujan 2021. U odnosu na rujan 2019. dolazaka stranih turista manje je za 6,4%, ali su ostvarili 6,8% više noćenja.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

U rujnu 2022., kao i u mjesecu prije, najviše noćenja stranih turista iz Njemačke

Turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista u rujnu 2022., i to 496 tisuća dolazaka, što je 26,6% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista, te 4,0 milijuna noćenja, što je 37,8% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U odnosu na rujan 2021. turisti iz Njemačke ostvarili su 2,1% manje dolazaka i 5,4% manje noćenja, ali su u odnosu na rujan 2019. ostvarili 22,7% više dolazaka i 30,0% više noćenja. Najviše su noćili u Istarskoj (47,4%) i Primorsko-goranskoj županiji (20,9%).

Slijede noćenja turista iz Austrije (10,7%), Poljske (7,8%), Češke (5,8%), Slovenije i Ujedinjene Kraljevine (obje po 5,3%) te Italije i Nizozemske (obje po 2,8%). U odnosu na rujan 2021. turisti iz Austrije, Češke, Italije, Poljske, Slovenije i Ujedinjene Kraljevine ostvarili su više noćenja, dok su turisti iz Nizozemske i Njemačke ostvarili manje noćenja. Sve navedene zemlje, osim Italije i Ujedinjene Kraljevine, ostvarile su porast noćenja turista u odnosu na rujan 2019.

U Istarskoj županiji tradicionalno najviše noćenja turista u rujnu 2022.

U rujnu 2022. Istarska županija ostvarila je najviše noćenja turista, i to 3,6 milijuna noćenja, što je 32,5% od ukupno ostvarenih noćenja turista. Turisti u Istarskoj županiji ostvarili su porast noćenja za 2,4% u odnosu na rujan 2021. i porast noćenja za 14,2% u odnosu na rujan 2019.

Slijede Splitsko-dalmatinska županija s ostvarenih 2,2 milijuna noćenja (što je 19,8% od ukupno ostvarenih noćenja turista) i Primorsko-goranska županija s ostvarenih 1,9 milijuna noćenja (što je 16,6% od ukupno ostvarenih noćenja turista). U odnosu na rujan 2021. turisti su ostvarili porast noćenja za 13,1% u Splitsko-dalmatinskoj županiji i za 4,4% u Primorsko-goranskoj županiji. U odnosu na rujan 2019. u Splitsko-dalmatinskoj županiji noćenja turista više je za 1,2%, a u Primorsko-goranskoj županiji za 9,6%.

Najviše noćenja u rujnu 2022. ostvarili turisti u dobnoj skupini od 55 do 64 godine

U rujnu 2022. turisti u dobnoj skupini od 55 do 64 godine ostvarili su najviše noćenja, i to 2,3 milijuna, što je 20,7% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede noćenja turista u dobnoj skupini od 65 i više godina s ostvarenih 1,9 milijuna noćenja, što je 16,8% od ukupno ostvarenih noćenja.

Turisti najviše noćili u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turisti su ostvarili najviše noćenja u rujnu 2022., i to 5,0 milijuna noćenja, što je 45,2% od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju. U odnosu na rujan 2021. ostvareno je za 11,1% više noćenja turista, a u odnosu na rujan 2019. ostvareno je za 12,0% više noćenja turista.

Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Hoteli i sličan smještaj, i to 3,2 milijuna noćenja, što je 29,2% od ukupno ostvarenih noćenja. U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvaren je porast noćenja turista za 18,6% u odnosu na rujan 2021., dok je u odnosu na rujan 2019. broj noćenja turista pao za 8,5%.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor raspoloživo najviše soba i stalnih postelja

U rujnu 2022. turistima je na raspolaganju bilo 367 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje, s 956 tisuća stalnih postelja. To je za 4,8% više soba, apartmana i mjesta za kampiranje i za 4,6% više stalnih postelja u odnosu na rujan 2021. U odnosu na rujan 2019. turistima je na raspolaganju bilo 2,6% više soba, apartmana i mjesta za kampiranje i 2,5% više stalnih postelja.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turistima su na raspolaganju bile 202 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 55,1% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje), s 533 tisuće stalnih postelja (što je 55,8% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 80 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 21,9% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 169 tisuća stalnih postelja (što je 17,7% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U rujnu 2022. u skupini Hoteli i sličan smještaj prosječna popunjenost soba iznosila je 70,4%, a stalnih postelja 66,1%.

U prvih devet mjeseci 2022. za 38,9% više dolazaka turista i za 28,1% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2021.

U prvih devet mjeseci 2022. u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 16,2 milijuna dolazaka i 85,7 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 38,9% i porast noćenja turista za 28,1% u odnosu na isto razdoblje 2021. Turistički promet pretpandemijskog razdoblja od prvih devet mjeseci 2019. još nije dostignut te je ostvareno 8,4% manje dolazaka, dok su noćenja turista manja za 1,0%.

Domaći su turisti u prvih devet mjeseci 2022. ostvarili 2,0 milijuna dolazaka i 6,8 milijuna noćenja, što je za 14,2% više dolazaka i za 4,5% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2021. U odnosu na prvih devet mjeseci 2019. ostvaren je porast dolazaka i noćenja domaćih turista, i to za 12,0% više dolazaka i za 10,1% više noćenja turista.

Strani su turisti u prvih devet mjeseci 2022. ostvarili 14,3 milijuna dolazaka i 78,9 milijuna noćenja, što je za 43,2% više dolazaka i za 30,6% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2021. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (28,8%), Austrije i Slovenije (obje po 9,0%), Poljske (7,9%) i Češke (6,9%). Uspoređujući dolaske i noćenja stranih turista s prvih devet mjeseci 2019., ostvareno je 10,7% manje dolazaka i 1,9% manje noćenja turista.

Domaći turisti najviše noćili u Primorsko-goranskoj, a strani turisti u Istarskoj županiji

Domaći su turisti u prvih devet mjeseci 2022. u Primorsko-goranskoj županiji ostvarili najviše noćenja, i to 1,3 milijuna, što je 18,6% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista. Slijede noćenja domaćih turista ostvarena u Splitsko-dalmatinskoj (1,2 milijuna noćenja, što je 17,0% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista) i u Zadarskoj županiji (1,1 milijun noćenja, što je 16,2% od ukupno ostvarenih noćenja domaćih turista). U odnosu na prvih devet mjeseci 2021. domaći turisti ostvarili su porast noćenja u Primorsko-goranskoj i u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je u Zadarskoj županiji broj noćenja pao za 8,7%.

Strani su turisti u prvih devet mjeseci 2022. u Istarskoj županiji ostvarili najviše noćenja, i to 25,8 milijuna, što je 32,7% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Slijede noćenja stranih turista ostvarena u Splitsko-dalmatinskoj (15,2 milijuna noćenja) te u Primorsko-goranskoj županiji (13,5 milijuna noćenja). U odnosu na isto razdoblje 2021. strani turisti ostvarili su porast noćenja u svim navedenim županijama.

Turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili najviše noćenja u prvih devet mjeseci 2022.

Turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili su najviše noćenja u prvih devet mjeseci 2022., i to 16,8 milijuna noćenja, što je 19,6% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede turisti u dobnoj skupini od 35 do 44 godine s ostvarenih 15,4 milijuna noćenja, što je 17,9% od ukupno ostvarenih noćenja.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.) jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15. i 127/17.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
tis.	tisuća

 

U ovom Priopćenju objavljuju se podaci istraživanja koje je provedeno uz financijsku pomoć Europske unije. Za njegov sadržaj odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te ni u kojem slučaju ne izražava stav Europske unije.

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Kristina Baluban

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr