DOLASCI I NOĆENJA TURISTA U KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U SRPNJU 2022.

U srpnju 2022. u odnosu na srpanj 2021. dolazaka turista više za 22,9%, a noćenja za 20,6%

U komercijalnim smještajnim objektima u srpnju 2022. ostvareno je 4,3 milijuna dolazaka i 25,3 milijuna noćenja turista, što je porast dolazaka turista za 22,9% i porast noćenja za 20,6% u odnosu na srpanj 2021. U usporedbi sa srpnjem 2019. to je za 0,4% više dolazaka, ali za 1,0% manje noćenja turista.

Domaći turisti ostvarili su 335 tisuća dolazaka te 1,6 milijuna noćenja u srpnju 2022., što je pad dolazaka za 8,8% i pad noćenja za 8,9% u odnosu na srpanj 2021. Međutim, u odnosu na pretpandemijski srpanj 2019. dolazaka domaćih turista više je za 14,7% a noćenja za 8,9%.

Strani turisti ostvarili su 4,0 milijuna dolazaka te 23,7 milijuna noćenja u srpnju 2022., što je za 26,6% više dolazaka i za 23,2% više noćenja u odnosu na srpanj 2021. U odnosu na srpanj 2019. dolazaka stranih turista manje je za 0,7%, a noćenja za 1,6%.

Napomena

Detaljni mjesečni podaci dostupni su na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku, u dijelu "PC-Axis baze", gdje je omogućeno pregledavanje i ispis podataka u različitim oblicima. Baze podataka ažuriraju se mjesečno.

 

Najviše dolazaka i noćenja stranih turista iz Njemačke

Najviše dolazaka i noćenja stranih turista u srpnju 2022. ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 676 tisuća dolazaka, što je 16,9% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista, te 5,0 milijuna noćenja, što je 21,2% noćenja od ukupno ostvarenih stranih noćenja. U odnosu na srpanj 2021. turisti iz Njemačke ostvarili su 8,5% više dolazaka i 19,2% više noćenja. Tradicionalno su najviše noćili u Istarskoj (44,9%) i Primorsko-goranskoj županiji (23,0%). U odnosu na srpanj 2019. turisti iz Njemačke ostvarili su 12,9% više dolazaka i 5,2% više noćenja.

Slijede noćenja turista iz Slovenije (11,8%), Češke (9,6%), Poljske (9,0%) i Austrije (7,7%). U odnosu na srpanj 2021. sve spomenute zemlje, osim Poljske, ostvarile su porast dolazaka i noćenja turista. Broj dolazaka turista iz Poljske pao je za 8,6%, a broj njihovih noćenja za 10,0%. U odnosu na srpanj 2019. sve spomenute zemlje ostvarile su porast dolazaka i noćenja.

Polovicu srpanjskih noćenja turista (49,7%) ostvarile Istarska i Splitsko-dalmatinska županija

U srpnju 2022. Istarska županija ostvarila je najviše dolazaka i noćenja turista, i to 1,1 milijun dolazaka i 7,4 milijuna noćenja, što je 25,5% dolazaka turista od ukupno ostvarenih dolazaka i 29,3% noćenja od ukupno ostvarenih noćenja turista. U odnosu na srpanj 2021. to je dvoznamenkasti porast dolazaka i noćenja turista u Istarskoj županiji, i to za 18,1% više dolazaka i za 20,6% više noćenja. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s ostvarenih 898 tisuća dolazaka i 5,2 milijuna noćenja, što je 20,7% dolazaka turista od ukupno ostvarenih dolazaka i 20,4% noćenja turista od ukupno ostvarenih noćenja turista. U odnosu na srpanj 2021. i u Splitsko-dalmatinskoj županiji također je ostvaren dvoznamenkasti porast dolazaka i noćenja turista, i to 25,5% više dolazaka i 19,2% više noćenja.

Obje su županije u srpnju 2022. odnosu na srpanj 2021. ostvarile više dolazaka i noćenja stranih turista, a manje dolazaka i noćenja domaćih turista. U Istarskoj županiji dolazaka domaćih turista manje je za 11,1%, a noćenja za 7,5%, dok je dolazaka stranih turista više za 19,4%, a noćenja za 21,4%. U Splitsko-dalmatinskoj županiji dolazaka domaćih turista manje je za 8,7%, a noćenja za 9,6%, dok je dolazaka stranih turista više za 29,2%, a noćenja za 21,6%.

Turisti u dobi do 14 godina ostvarili najviše noćenja u srpnju 2022.

U srpnju 2022. turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili su najviše noćenja, i to 5,9 milijuna, što je 23,5% od ukupno ostvarenih noćenja. Slijede noćenja turista u dobnoj skupini od 35 do 44 godina s ostvarenih 4,9 milijuna noćenja, što je 19,4% od ukupno ostvarenih noćenja.

U sobama, apartmanima i kućama za odmor ostvareno više od polovice turističkih noćenja

U sobama, apartmanima i kućama za odmor ostvareno je najviše noćenja turista u srpnju 2022., i to 14,2 milijuna, što je 56,3% od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju. U odnosu na srpanj 2021. ostvareno je za 19,6% više noćenja turista, a u odnosu na rekordni srpanj 2019. ostvareno je za 2,5% manje noćenja.

Slijede noćenja turista ostvarena u kampovima, i to 5,9 milijuna noćenja, što je 23,2% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na srpanj 2021. ostvareno je za 19,4% više noćenja, a u odnosu na srpanj 2019. ostvareno je za 4,8% više noćenja.

U hotelima je ostvareno 3,5 milijuna noćenja, što je 13,7% od ukupno ostvarenih noćenja. U odnosu na srpanj 2021. ostvareno je za 25,9% više noćenja turista, a u odnosu na srpanj 2019. to je za 3,0% manje noćenja turista.

U skupini Odmarališta i slični objekti najviše raspoloživih smještajnih jedinica i postelja

U srpnju 2022. turistima je na raspolaganju bilo 410 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje, s 1,1 milijunom stalnih postelja. To je za 4,6% više soba, apartmana i mjesta za kampiranje i za 4,2% više stalnih postelja u odnosu na srpanj 2021. U odnosu na srpanj 2019. turistima je na raspolaganju bilo nešto manje soba, apartmana i mjesta za kampiranje, i to za 2,4%, i za 3,1% manje stalnih postelja.

U skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor turistima su na raspolaganju bile 244 tisuće soba, apartmana i mjesta za kampiranje (što je 59,5% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje), s 649 tisuća stalnih postelja (što je 60,4% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja).

U skupini Hoteli i sličan smještaj turistima je na raspolaganju bilo 80 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje (tj. 19,6% od ukupnog broja raspoloživih soba, apartmana i mjesta za kampiranje) sa 169 tisuća stalnih postelja (odnosno, 15,7% od ukupnog broja raspoloživih stalnih postelja). U srpnju 2022. u skupini Hoteli i sličan smještaj prosječna popunjenost soba iznosila je 78,5%, a stalnih postelja 90,6%.

U prvih sedam mjeseci 2022. ostvareno 54,1% više noćenja turista nego u istom razdoblju 2021.

U prvih sedam mjeseci 2022. u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 9,8 milijuna dolazaka i 47,0 milijuna noćenja, što je porast dolazaka za 67,0% i porast noćenja turista za 54,1% u odnosu na isto razdoblje 2021. Turistički promet pretpandemijskog razdoblja od prvih sedam mjeseci 2019. još nije dosegnut te je ostvareno za 9,8% manje dolazaka i za 2,9% manje noćenja turista.

Domaći su turisti u prvih sedam mjeseci 2022. ostvarili 1,4 milijuna dolazaka i 4,2 milijuna noćenja, što je za 23,2% više dolazaka i za 14,0% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2021. U odnosu na prvih sedam mjeseci 2019. ostvaren je dvoznamenkasti porast dolazaka i noćenja domaćih turista, i to za 13,1% više dolazaka i za 10,4% više noćenja turista.

Strani su turisti u prvih sedam mjeseci 2022. ostvarili 8,4 milijuna dolazaka i 42,8 milijuna noćenja, što je za 77,6% više dolazaka i za 59,7% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje 2021. Najviše noćenja stranih turista ostvarili su turisti iz Njemačke (25,2%), Slovenije (10,8%), Austrije (9,4%), Poljske (7,9%) i Češke (7,6%). Uspoređujući dolaske i noćenja stranih turista sa prvih sedam mjeseci 2019., ostvareno je za 12,8% manje dolazaka i za 4,1% manje noćenja turista.

Sobe, apartmani i kuće za odmor ostvarile 48,4% svih noćenja u prvih sedam mjeseci 2022.

U prvih sedam mjeseci 2022. najviše noćenja turista, i to 22,8 milijuna, ostvareno je u sobama, apartmanima i kućama za odmor, što je 48,4% od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju. U odnosu na isto razdoblje 2021. ostvareno je za 43,9% više noćenja turista, dok je u odnosu na isto razdoblje 2019. ostvareno za 0,8% manje noćenja turista.

Slijede noćenja turista ostvarena u hotelima, i to 12,2 milijuna noćenja, što je 26,0% od ukupno ostvarenih noćenja turista u komercijalnom smještaju. U odnosu na isto razdoblje 2021. ostvareno je za 87,4% više noćenja turista, a u odnosu na isto razdoblje 2019. ostvareno je za 6,8% više noćenja turista.

Turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili najviše noćenja od siječnja do srpnja 2022.

U prvih sedam mjeseci 2022. turisti u dobnoj skupini do 14 godina ostvarili su najviše noćenja, i to 9,4 milijuna, što čini udio od 19,9% u ukupno ostvarenim noćenjima. Turisti u dobnoj skupini do 14 godina najviše su noćili u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor i u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, u kojima su ostvarili ukupno 7,4 milijuna noćenja turista, što je 78,7% od ukupno ostvarenih noćenja turista u dobnoj skupini do 14 godina.

Rovinj − Rovigno, grad s najviše ostvarenih noćenja turista u prvih sedam mjeseci 2022.

U prvih sedam mjeseci 2022. u gradu Rovinju − Rovigno ostvareno je najviše noćenja turista, i to 2,3 milijuna noćenja, što je porast noćenja turista za 48,0% u odnosu na isto razdoblje 2021. Slijede gradovi Dubrovnik i Poreč − Parenzo, oba s ostvarenih 1,8 milijuna noćenja.  

 

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Svrha statističkog istraživanja

Svrha statističkog istraživanja Dolasci i noćenja turista jest praćenje turističke aktivnosti u komercijalnim smještajnim objektima i osiguravanje međunarodno usporedivih podataka u skladu s europskim standardima za statistiku turizma. Rezultati ovog istraživanja daju osnovne pokazatelje potrebne za analizu turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovni pokazatelji jesu: dolasci i noćenja turista prema zemlji prebivališta te vrstama smještajnih objekata, spol i dobne skupine turista, način dolaska turista te broj soba i stalnih postelja.

Pravna osnova

Istraživanje se provodi prema Zakonu o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma.

Jedinice promatranja

Jedinice promatranja jesu sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) definirani su načini i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu pružati uslugu noćenja u smještajnom objektu.

Izvori i metode prikupljanja podataka

Izvor podataka za statističko istraživanje o turističkom prometu (broj dolazaka i noćenja turista) i smještajnim kapacitetima jest sustav eVisitor. Državni zavod za statistiku mjesečno preuzima podatke iz administrativnog izvora sustava eVisitor od Hrvatske turističke zajednice te ih dalje statistički obrađuje. Mjesečni podaci preuzimaju se sedmog dana u mjesecu za prethodni mjesec.

Sve pravne i fizičke osobe koje pružaju uslugu noćenja u smještajnom objektu te fizičke osobe koje pružaju ugostiteljske usluge u kućanstvu i na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu prema Pravilniku o sustavu eVisitor (NN, br. 43/20.) prijavu i odjavu turista obavljaju iz sustava eVisitor, kao središnjega elektroničkog sustava prijave i odjave turista u Republici Hrvatskoj.

Obuhvat i usporedivost

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćeni su ugostiteljski objekti koji su prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.) razvrstani u skupine Hoteli, Kampovi i Ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Ministar nadležan za turizam pravilnikom propisuje vrste ugostiteljskih objekata unutar navedenih skupina.

Prema Pravilniku o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli (NN, br. 56/16. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: hotel, hotel baština, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, hotel posebnog standarda, lječilišne vrste, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Kampovi (NN, br. 75/08., 54/16., 68/19. i 120/19.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: kamp, glamping, kampiralište i kamp-odmorište.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine Ostali ugostiteljski objekti za smještaj (NN, br. 54/16. i 69/17.), vrste ugostiteljskih objekata jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, prenoćište, odmaralište za djecu, hostel, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom ili akademis i objekt za robinzonski smještaj.

Prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu (NN, br. 9/16., 54/16., 61/16., 69/17. i 120/19.), objekti u kućanstvu jesu: soba, apartman, studio apartman, kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu (NN, br. 54/16., 69/17. i 120/19.) jesu: soba, apartman, ruralna kuća za odmor, kamp, kamp-odmorište i objekt za robinzonski smještaj (kamp-odmorište – robinzonski smještaj).

Prema članku 29. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (NN, br. 85/15., 121/16., 99/18., 25/19., 98/19., 32/20., 42/20. i 126/21.), ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i prostori za kampiranje izvan kampova. Za vrijeme održavanja sportskih, izviđačkih, kulturno-umjetničkih i sličnih manifestacija te organiziranih putovanja kanuima i sličnim plovilima po moru, rijekama i jezerima, biciklima i slično dopušteno je organizirano kampiranje izvan kampova na za to određenim prostorima.

Ovim statističkim istraživanjem obuhvaćaju se i sljedeći objekti koji pružaju usluge smještaja: lječilišta, gostionice s pružanjem usluge smještaja i nekategorizirani objekti.

Prema Uredbi (EU) br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma, podaci o dolascima i noćenjima turista u Republici Hrvatskoj prema NKD-u 2007., odjeljak 55, za skupine 55.1 Hoteli i sličan smještaj, 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor te 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje mjesečno se dostavljaju u Eurostat. Za skupinu 55.1 Hoteli i sličan smještaj mjesečno se dostavlja i podatak o popunjenosti stalnih postelja i soba (neto). Navedeni podaci objavljuju se na Eurostatovim mrežnim stranicama http://ec.europa.eu/eurostat i usporedivi su s podacima država članica Europske unije.

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022., državljanima Ukrajine odobrena je privremena zaštita u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (NN, br. 70/15. i 127/17.). Osobe iz Ukrajine koje nisu zatražile privremenu zaštitu u Republici Hrvatskoj koriste se uslugom smještaja u smještajnom objektu za kraći boravak i plaćaju uslugu smještaja. Stoga se evidentiraju u sustav eVisitor i smatraju se turistima.

Podacima nije obuhvaćen nekomercijalni turistički promet (boravak vlasnika, članova njihovih obitelji, ostale rodbine i prijatelja u kućama i stanovima za odmor te boravak turista u ostalim objektima u kojima se usluga smještaja ne naplaćuje, npr. kod stanovnika turističkoga grada/općine). Nekomercijalni turistički promet prati se posebnim statističkim istraživanjem.

Povjerljivost

S agregiranim podacima za koje postoje razlozi za povjerljivost, u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Uredbom br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskim statistikama, postupa se kao s povjerljivim podacima i stoga se ne objavljuju.

Definicije

Turizam su aktivnosti osoba koje putuju i borave u mjestima izvan svoje uobičajene sredine, ne dulje od jedne godine, zbog odmora, posla ili drugih osobnih razloga, osim zapošljavanja kod poslovnog subjekta sa sjedištem u mjestu posjeta.

eVisitor je središnji elektronički sustav za prijavu i odjavu turista koji funkcionalno povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj, a dostupan je putem interneta bez potrebe za posebnim instaliranjem na računalo.

Popis turista u sustavu eVisitor vodi se posebno za svaku pojedinu pravnu i fizičku osobu koja pruža uslugu noćenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (pansioni, hoteli, hosteli itd.), pruža uslugu noćenja na plovnom objektu nautičkog turizma (čarter, kružna putovanja) te uslugu smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu.

Prijava i odjava turista koji se upisuju u sustav eVisitor autentificira se na temelju sigurnog pristupa sustavu eVisitor autentifikacijskim protokolom koji sadržava cjelokupni proces i uvjete za sigurno i ispravno obavljanje elektroničke prijave i odjave turista.

Uspostavljanje i održavanje sustava eVisitor u nadležnosti je Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a).

HTZ je nacionalna turistička organizacija, a osnovana je radi stvaranja i promicanja identiteta i ugleda hrvatskog turizma, planiranja i provedbe zajedničke strategije i koncepcije njegove promocije, predlaganja i izvedbe promidžbenih aktivnosti u zemlji i inozemstvu važnih svim subjektima u turizmu te podizanja razine kvalitete cjelokupne turističke ponude Republike Hrvatske. Sjedište je HTZ-a u Zagrebu. Dužnost predsjednika Hrvatske turističke zajednice obnaša ministar turizma.

Turist je svaka osoba koja u mjestu izvan svojeg prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista radi odmora ili rekreacije, zdravlja, studija, sporta, religije, porodice, poslova, javnih misija ili skupova. U turiste se ne uključuju osobe koje u mjestu borave više od 12 mjeseci uzastopno, osobe kojima je osnovni razlog posjeta aktivnost koja se financira iz mjesta posjeta, osobe koje redovito dnevno ili tjedno putuju u mjesto u kojem obavljaju posao ili studiraju, osobe koje ulaze ili napuštaju zemlju kao migranti, pogranični radnici, diplomati, konzularni predstavnici i članovi vojnih snaga na redovitom poslu/zadatku, prognanici, nomadi, osobe u tranzitu.

Domaći turist jest svaka osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja u nekome mjestu u Republici Hrvatskoj izvan svog prebivališta provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Strani turist jest svaka osoba s prebivalištem izvan Republike Hrvatske koja privremeno boravi u Republici Hrvatskoj i provede najmanje jednu noć u ugostiteljskome ili drugom objektu za smještaj turista.

Dolazak turista jest broj osoba (turista) koje su se prijavile i ostvarile noćenje u objektu koji pruža uslugu smještaja. Zbog toga u slučaju promjene objekta u kojem boravi dolazi do njegova ponovnog registriranja i time do dvostrukosti u podacima. Prema tome, statistika evidentira broj dolazaka turista, a ne broj turista.

Noćenja turista jesu svaka registrirana noć osobe (turista) u objektu koji pruža uslugu smještaja.

Prebivalište je mjesto u kojem se osoba nastanila s namjerom da u njemu stalno živi.

Dobna skupina turista iskazuje se prema navršenim godinama života u trenutku boravka u turističkome smještajnom objektu.

Smještajni kapaciteti prikazuju se kao broj soba, apartmana i mjesta za kampiranje i broj stalnih postelja. Primjenom Uredbe br. 692/2011 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici turizma kapacitet smještajnog objekta iskazuje se iz mjeseca u godini kad je bio najveći.

Stalne postelje jesu postelje koje su redovito raspoložive gostima.

Popunjenost stalnih postelja (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju brojem postelja i brojem dana u kojem su postelje bile raspoložive u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Popunjenost soba (neto) u promatranom razdoblju dobiva se dijeljenjem ukupnog broja soba korištenih u promatranom razdoblju ukupnim brojem raspoloživih soba u promatranom razdoblju. Podatak je izražen kao postotak.

Odjeljak 55 NKD-a 2007. obuhvaća pružanje usluga smještaja za kraći boravak turista. Neke jedinice mogu pružati samo usluge smještaja, dok druge mogu pružati kombinaciju usluga smještaja, uslugu pripremanja obroka i/ili opremu za rekreaciju. Smještajni turistički objekti tog odjeljka podijeljeni su na četiri skupine.

Skupina 55.1 Hoteli i sličan smještaj obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: hotel, hotel baštinu, aparthotel, integralni hotel, difuzni hotel, lječilišne vrste, hotel posebnog standarda, turističko naselje, turistički apartman, pansion i guest house.

Skupina 55.2 Odmarališta i slični objekti za kraći odmor obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: sobu, apartman, studio-apartman, kuću za odmor, ruralnu kuću za odmor, hostel, lječilište, prenoćište, odmaralište za djecu, gostionicu s pružanjem usluge smještaja, planinarski dom, lovački dom, učenički dom ili studentski dom te objekt za robinzonski smještaj.

Skupina 55.3 Kampovi i prostori za kampiranje obuhvaća ove vrste smještajnih objekata: kamp, glamping, kampiralište, kamp-odmorište, kamp-odmorište u kućanstvu – objekt za robinzonski smještaj, kamp-odmorište na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu − objekt za robinzonski smještaj i prostor za kampiranje izvan kampova.

Skupina 55.9 Ostali smještaj obuhvaća nekategorizirane objekte.

Teritorijalni ustroj

Podaci po županijama, gradovima i općinama objavljeni su prema teritorijalnom ustroju na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, br. 86/06., 125/06., 16/07., 95/08., 46/10., 145/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.).

 

Kratice
EU	Europska unija
Eurostat	Statistički ured Europske unije
NKD 2007.	Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007.
NN	Narodne novine
SAD	Sjedinjene Američke Države

 

U ovom Priopćenju objavljuju se podaci istraživanja koje je provedeno uz financijsku pomoć Europske unije. Za njegov sadržaj odgovoran je isključivo Državni zavod za statistiku te ni u kojem slučaju ne izražava stav Europske unije.

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredile:
Ivana Brozović i Jasna Perko

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr