Priopćenje

Godina: LIX.
Zagreb, 24. ožujka 2023.
POLJ-2022-1-10

ISSN 1334-0557

DRUGA PROCJENA REALNOG DOHOTKA U POLJOPRIVREDI U 2022.

Prema drugoj procjeni, vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi u 2022. iznosit će 13 252 milijuna kuna, što je porast od 4,8% u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da će vrijednost poljoprivredne proizvodnje biti povećana za 13,7% i iznosit će 23 519 milijuna kuna.

Bruto dodana vrijednost procjenjuje se na 11 670 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu očekuje se porast od 6,3%.

Uloženi rad u poljoprivredi u odnosu na prethodnu godinu porastao je za 0,5%.

Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada procjenjuje se na 73 048 kuna, što je porast od 1,3%.

1. VRIJEDNOST POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE, REALNOG DOHOTKA I ULOŽENOG RADA U POLJOPRIVREDI

  
  
2021. Procjena 2022. Stopa promjene 2022./2021.
mil. kuna %
Poljoprivredna proizvodnja 20 688 23 519 13,7
Međufazna potrošnja 9 709 11 849 22,0
Bruto dodana vrijednost 10 979 11 670 6,3
Potrošnja fiksnoga kapitala 2 362 2 386 1,0
Neto dodana vrijednost 8 618 9 283 7,7
Naknada zaposlenicima 1 201 1 337 11,3
Realni dohodak  12 640 13 252 4,8
  Jedinica godišnjeg rada, tis.  
Uloženi rad 171 172 100,5
   kune indeks 2022./2021.
Indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada (pokazatelj A)1) 72 082 73 048 101,3

1) Deflator primijenjen za izračun realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada jest implicitni indeks cijena bruto domaćeg proizvoda i prema Eurostatovim izračunima za Republiku Hrvatsku za 2022. iznosi 105,501.

G-1. STOPA PROMJENE VAŽNIJIH VRIJEDNOSNIH POKAZATELJA POLJOPRIVREDE U 2022.

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Druga procjena realnog dohotka u poljoprivredi za Republiku Hrvatsku izračunana je na temelju podataka dobivenih iz istraživanja Državnog zavoda za statistiku, administrativnih podataka Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Neaditivnost zbroja sastavnica pojedinih pokazatelja rezultat je primjene metode obračuna i zaokruživanja vrijednosti na detaljnoj raščlambi kategorija i potkategorija.

Pravna osnova

Druga procjena realnog dohotka u poljoprivredi napravljena je na temelju Zakona o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i usklađena s Uredbom (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice te njezinim izmjenama i dopunama.

Obuhvat

U procjeni realnog dohotka obuhvaćena je cjelokupna poljoprivredna proizvodnja (na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i kod poslovnih subjekata).

Definicije

Poljoprivredna proizvodnja jednaka je zbroju vrijednosti outputa biljne proizvodnje, stočne proizvodnje, poljoprivrednih usluga i neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih aktivnosti.

Obračunsko razdoblje jest kalendarska godina.

Poljoprivredna proizvodnja vrednuje se u baznim cijenama, što znači da su uključene sve subvencije na proizvode i usluge, a isključeni svi porezi na proizvode i usluge.

Međufazna potrošnja jest vrijednost utrošenih inputa u poljoprivrednu proizvodnju. Iskazuje se u kupovnim cijenama.

Bruto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici poljoprivredne proizvodnje u baznim cijenama i međufazne potrošnje u kupovnim cijenama.

Neto dodana vrijednost u baznim cijenama jednaka je razlici bruto dodane vrijednosti u baznim cijenama i potrošnji fiksnoga kapitala.

Realni dohodak jednak je neto dodanoj vrijednosti od koje su oduzeti porezi na proizvodnju, a dodane su subvencije na proizvodnju.

Pokazatelj A – indeks realnog dohotka u poljoprivredi po jedinici godišnjeg rada jest kvocijent vrijednosti realnog dohotka izraženoga u kunama i uloženog rada izraženoga u ukupnim jedinicama godišnjeg rada, deflacioniran s implicitnim indeksom cijena bruto domaćeg proizvoda.

Uloženi rad u poljoprivredi obuhvaća ukupan broj radnih sati svih osoba i zaposlenika koji za plaću ili kao neplaćena radna snaga obavljaju karakteristične poslove unutar poljoprivredne djelatnosti. Mjeri se u jedinicama godišnjeg rada. Jedinica godišnjeg rada jest kvocijent ukupnog broja radnih sati odrađenih u poljoprivredi tijekom godine i prosječnog broja radnih sati koji za plaćeni rad iznosi 1 800.

 

Kratice  
Eurostat Statističi ured Europske unije 
EZ  Europska zajednica
mil.  milijun
NN Narodne novine
tis. tisuća

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Suzana Šamec, načelnica Sektora makroekonomskih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Matej Pejković, Viktor Štimac, Ivan Dujman, Mateja Ivezić i Normela Pušić

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Postavke pristupačnosti