KLANJE STOKE I PERADI U 2021.

 

Prema raspoloživim podacima ukupnoga klanja stoke u klaonicama, u 2021. u usporedbi s 2020. broj zaklanih goveda u blagom je porastu za 0,7% (oko 1 200 grla).

Klanje svinja u porastu je za 10,0%, odnosno zaklano je oko 111 000 grla više nego godinu prije. Broj ovaca zaklanih u klaonicama veći je za oko 11 400 grla, odnosno 11,2%, dok je klanje peradi u porastu od 4,1%, odnosno za oko 1 660 000 komada više nego godinu prije.

U neto težini stoke zaklane u klaonicama ostvareno je povećanje proizvodnje kod svinja za oko 6 100 t (7,5%), ovaca za oko 150 t (12,5%) te peradi za oko 2 200 t (3,2%). Neto težina zaklanih goveda blago je smanjena za oko 200 t (0,5%).

 

Ukupno zaklana stoka i perad, koja uključuje i procjenu domaćega klanja na gospodarstvima, u usporedbi s godinom prije bilježi sljedeća kretanja.

Broj zaklanih svinja veći je za oko 205 000 grla, što je povećanje od 13,7%, dok je neto težina zaklanih grla povećana za 11,0%, odnosno veća je za oko 12 200 t.

Broj ukupno zaklanih ovaca veći je za oko 55 200 grla (12,9%) uz povećanje neto težine za 700 t (14,2%).

Broj i težina ukupno zaklanih koza manji su za 7,8%, odnosno ukupno je zaklano oko 4 200 grla manje uz smanjenje neto težine za 46 t.

Kod ukupno zaklane peradi uz znatniji porast broja za 21,6% (oko 9 milijuna komada) porasla je i neto težina za 20,7% (oko 14 900 t).

Podaci o ukupnom klanju goveda jednaki su podacima klanja goveda u klaonicama.

 

U vezi s bruto domaćom proizvodnjom situacija je sljedeća.

Izraženo u postocima, broj zaklanih goveda smanjen je za 5,1%, dok je njihova neto težina povećana za 3,1%.

Broj ukupno zaklanih ovaca veći je za 17,3%, uz povećanje neto težine za 18,2%.

Broj ukupno zaklanih svinja povećan je za 13,3%, a njihova neto težina veća je za 13,6%.

Kod koza broj zaklanih grla i neto težina manji su za 7,8%.

Brojčano to iznosi oko 4 300 grla manje zaklanih goveda te oko 170 300 grla više zaklanih svinja, oko 64 200 grla više zaklanih ovaca i oko 4 200 manje zaklanih koza. Povećanje neto težine kod goveda iznosi oko 1 400 t, kod svinja 17 100 t i kod ovaca 790 t, dok je kod koza neto težina smanjena za 46 t.

Broj zaklane peradi povećan je za 18,8% (oko 8 700 000 komada), a neto težina za 16,4% (oko 12 800 t).

PNG PNG

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Godišnji podaci o klanju stoke i peradi u klaonicama preuzimaju se od Ministarstva poljoprivrede – Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane (Područni odjel za kontrolu sustava razvrstavanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova Križevci).

Podaci ukupnoga godišnjega klanja stoke i peradi dobiveni su, osim iz administrativnih podataka o klanju stoke i peradi u klaonicama, i na temelju podataka prikupljenim redovitim godišnjim istraživanjima broja stoke i stočne proizvodnje kod poslovnih subjekata i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Podaci o uvozu i izvozu stoke i peradi preuzimaju se iz statistike robne razmjene s inozemstvom.

Istraživanjem o klanju stoke i peradi u klaonicama prikupljaju se podaci o broju zaklane stoke po vrstama i kategorijama, njihovoj težini prije klanja (bruto težina), težini obrađenog trupa (neto težina) te podaci o randmanima.

Podaci o broju zaklane stoke i peradi na gospodarstvima i prisilnom klanju kod pravnih osoba prikupljaju se, među ostalim, iz podataka o bilancama stoke i peradi.

Metodologija za provedbu istraživanja o stočarstvu temelji se na Uredbi (EZ) br. 1165/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o statističkim podacima o stočarstvu i mesu od 19. studenoga 2008.

Obuhvat i usporedivost

Izvještajne jedinice za koje se podnose mjesečni izvještaji o klanju stoke i peradi jesu pravne osobe i njihovi dijelovi te obrtnici koji se bave djelatnošću klanja stoke i peradi.

Podaci o broju stoke i stočnoj proizvodnji za poslovne subjekte prikupljaju se na dva načina: izvještajima koji se poštom dostavljaju Državnom zavodu za statistiku i u mrežnoj aplikaciji koju ispunjavaju izvještajne jedinice.

Podaci za obiteljska poljoprivredna gospodarstva prikupljeni su metodom telefonskog anketiranja na odabranome stratificiranom uzorku. Uzorak je izabran iz Statističkog registra poljoprivrednih gospodarstava kao baze, a ima oko 7 000 jedinica.

Prognoza bruto domaće proizvodnje temelji se na modelima procjene korištenjem podataka iz raspoloživih administrativnih izvora i redovitih statističkih istraživanja.

Povjerljivost

Agregirani podaci kod kojih postoje razlozi za povjerljivost (zbog malog broja jedinica, pravila dominantnosti ili sekundarne povjerljivosti), u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 25/20.) i Pravilnikom o načinu zaštite statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku, tretiraju se kao povjerljivi te se stoga ne objavljuju.

Definicije

Neto težina jest težina očišćenog trupa, zaklane stoke i peradi bez kože, krvi, glave (osim kod odojaka i peradi), utrobe, prednjih nogu do koljena i stražnjih nogu do skočnog zgloba.

Randman zaklane stoke i peradi jest postotni odnos težine zaklane stoke i peradi (neto težina) i težine žive stoke i peradi (bruto težina), a iskazuje se u postocima.

Ukupno klanje stoke i peradi obuhvaća svu stoku i perad zaklanu na području Republike Hrvatske bez obzira na podrijetlo. To je zbroj klanja stoke i peradi u klaonicama i klanja stoke i peradi kod pravnih osoba (prisilno klanje) te na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Podaci ukupnog klanja goveda obuhvaćaju isključivo goveda zaklana u klaonicama.

Bruto domaća proizvodnja obuhvaća stoku i perad uzgojenu na području Republike Hrvatske. To je razlika ukupno zaklane stoke i peradi i vanjskotrgovinske bilance (bruto domaća proizvodnja = ukupno klanje stoke i peradi – u meso preračunana masa živih uvezenih životinja + u meso preračunana masa živih izvezenih životinja).

Prognoza bruto domaće proizvodnje odgovara ocjeni broja zaklanih goveda, svinja i ovaca i vanjskotrgovinske bilance živih životinja.

 

Kratice

NN	Narodne novine
t	tona

Znakovi

z	podatak nije objavljen zbog povjerljivosti

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Mario Valentić i Anita Grlica

MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.

Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr

Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr