Priopćenje

Godina: LIX.
Zagreb, 28. veljače 2022.
PSZ-2022-3-1
ISSN 1334-0557

SOCIJALNA ZAŠTITA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2020.
(METODOLOGIJA ESSPROS)

Udio socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu Republike Hrvatske u 2020. iznosio je 24,3%, što je povećanje od 3,0 postotna boda u odnosu na 2019. Bruto domaći proizvod u tekućim cijenama pao1)  je za oko 33,9 milijardi kuna, dok su ukupni izdaci socijalne zaštite porasli za oko 4,3 milijarde kuna.

U primicima prevladavaju socijalni doprinosi (55,5% svih primitaka socijalne zaštite u 2020.). Slijedi financiranje od strane opće države (40,2%).

Naknade socijalne zaštite činile su 98,3% od ukupnih izdataka socijalne zaštite u 2020. Prema vrsti socijalnih naknada, prevladavaju novčane naknade (64,9%). Prema obilježjima, osobito prevladavaju naknade socijalne zaštite (novčane i nenovčane) koje nisu utemeljene na provjeri materijalnog stanja (95,2%).

Uspoređujući podatke prema funkcijama socijalne zaštite, najveći udio naknada socijalne zaštite utrošen je za olakšavanje financijskog opterećenja od rizika Starosti (34,7% svih naknada socijalne zaštite), a slijedi funkcija Bolest/zdravstvena skrb (33,1%). Najmanje sredstava utrošeno je u funkciju Stanovanje (0,0%).

Uspoređujući podatke o udjelu troškova za socijalnu zaštitu u nacionalnome bruto domaćem proizvodu s državama članicama Europske unije, Republika Hrvatska u 2019. zaostajala je za prosjekom EU-27 za 6,9 postotnih bodova. Promatrajući prema udjelima funkcija socijalne zaštite u bruto domaćem proizvodu u 2019., funkcija Starost zaostaje za prosjekom EU-27 za 3,6 postotnih bodova, funkcija Bolest/zdravstvena skrb za 1,0 postotni bod, funkcija Nezaposlenost za 0,6 postotnih bodova, funkcije Obitelj/djeca i Stanovanje za po 0,4 postotna boda te funkcija Socijalna isključenost za 0,3 postotna boda, dok je funkcija Preživjeli uzdržavani članovi iznad prosjeka EU-27 za 0,1 postotni bod, a funkcija Invaliditet na istoj je razini.

Uspoređujući podatke o izdacima za socijalnu zaštitu po stanovniku s državama članicama Europske unije u 2019., izraženima u standardu kupovne moći (SKM-u), Republika Hrvatska zaostajala je za prosjekom EU-27 za 50%. Prema tom pokazatelju, sve su funkcije socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj bile ispod prosjeka Europske unije, a promatrajući po apsolutnim iznosima, najviše je zaostajala funkcija Starost.

1) Podaci o bruto domaćem proizvodu koji se upotrebljavaju u ovom Priopćenju preuzeti su sa službenih mrežnih stranica Državnog zavoda za statistiku https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/Pokazatelji/MSI%20BRUTO%20DOMACI%20PROIZVOD.xlsx.

1. UKUPNI IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE TE IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE I ESSPROS-ovim PROGRAMIMA

mil.kuna

   2018. 2019. 2020.
Ukupni izdaci socijalne zaštite 83 169,81) 87 523,91) 91 798,3
Ukupni izdaci za socijalne naknade prema funkcijama 81 731,51) 85 988,61) 90 194,5
Bolest/zdravstvena skrb 27 279,81) 28 988,21) 29 848,8
Invaliditet 8 475,3 8 610,7 8 583,2
Starost 27 856,0 29 706,5 31 284,3
Preživjeli uzdržavani članovi 6 948,1 7 095,6 7 194,7
Obitelj/djeca 7 475,3 7 875,7 8 270,7
Nezaposlenost 2 420,5 2 384,4 3 754,7
Stanovanje 64,2 76,4 18,92)3)
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 1 212,3 1 251,2 1 239,1
Administrativni troškovi 1 303,9 1 399,6 1 462,8
Ostali izdaci 134,4 135,7 141,0
Prema ESSPROS-ovim programima      
Ukupni izdaci za socijalne naknade prema ESSPROS-ovim programima 81 731,51) 85 988,61) 90 194,5
Posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti 1 440,7 1 348,9 2 734,1
Mirovinsko osiguranje, I. stup 39 246,6 40 898,2 42 150,3
Mirovinsko osiguranje, II. stup 5,2 50,9 121,8
Osnovno zdravstveno osiguranje 23 471,01) 24 962,01) 26 229,0
Dopunsko zdravstveno osiguranje  1 811,3 1 867,6 1 580,9
Zdravstvena zaštita na radu 272,4 292,5 270,7
Socijalna zaštita poslodavaca3) 4 258,7 4 497,0 4 592,6
Socijalna skrb 2 995,1 3 137,0 3 296,0
Pomoć za podmirenje troškova stanovanja 59,3 71,6 57,9
Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva 40,7 28,6 29,2
Obiteljske naknade 2 858,7 2 949,8 3 046,8
Socijalna zaštita u gradu Zagrebu 1 500,9 1 602,1 1 658,74)
Prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji 758,5 776,6 740,7
Prava civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji 26,7 25,3 23,8
Prava ratnih i mirnodopskih vojnih invalida i članova njihovih obitelji 59,1 52,0 46,7
Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini3) 2 340,3 2 577,3 2 567,64)
Socijalna zaštita neprofitnih ustanova3) 586,4 851,3 1 047,64)

1) Revidirani podaci
2) U 2020. korištenjem novog izvora podataka socijalne naknade povezane sa stanovanjem raspodijeljene su na funkcije Stanovanje (samo troškovi najma) i Socijalna isključenost (troškovi režija).
3) Podaci se temelje na procjeni.
4) Od 2020. financiranje neprofitnih institucija koje obavljaju lokalne jedinice iz ESSPROS-ova programa Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini i Socijalna zaštita u gradu Zagrebu prebačeno je u program Socijalna zaštita neprofitnih ustanova. Takva raspodjela učinjena je radi prilagođavanja novim izvorima podataka i kvalitetnijeg izračuna primitaka i izdataka programa.

Posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti

Na porast ukupnih izdataka programa u 2020. u odnosu na 2019. najviše je utjecao porast izdataka u funkciji Nezaposlenost zbog isplate potpora povezanih s pandemijom bolesti COVID-19.

Mirovinsko osiguranje, I. stup

Na porast ukupnih izdataka programa u 2020. u odnosu na 2019. najviše je utjecao porast izdataka u funkciji Starost zbog porasta starosnih i prijevremenih starosnih mirovina. Porast je ostvaren i u funkciji Preživjeli uzdržavani članovi zbog porasta obiteljskih mirovina.

Osnovno zdravstveno osiguranje

Glavni razlog porasta izdataka programa u 2020. u odnosu na 2019. jest porast izdataka za izvanbolničku zdravstvenu skrb. Porast je također ostvaren kod izdataka za lijekove te naknade plaće za vrijeme bolovanja i rodiljnog dopusta.

Socijalna skrb

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2020. u odnosu na 2019. jest povećanje izdataka u funkciji Invaliditet koji se odnose na osobnu invalidninu, naknadu za roditelja njegovatelja i doplatak za pomoć i njegu.

Obiteljske naknade

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2020. u odnosu na 2019. jest povećanje izdataka u funkciji Obitelj/djeca koji se odnose na roditeljski dopust i druge rodiljne i roditeljske potpore.

Socijalna zaštita u gradu Zagrebu

Glavni razlog povećanja izdataka programa u 2020. u odnosu na 2019. jest povećanje izdataka u funkciji Obitelj/djeca koji se odnose na naknadu za roditelja odgojitelja i izdatke za predškolski odgoj.

2. UDIO POJEDINE FUNKCIJE U UKUPNIM NAKNADAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

%

   2018.1) 2019.1) 2020. EU-27 u 2019.2)
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite 100,0 100,0 100,0 100,0
Bolest/zdravstvena skrb 33,4 33,7 33,1 29,5
Invaliditet 10,4 10,0 9,5 7,6
Starost 34,1 34,5 34,7 40,2
Preživjeli uzdržavani članovi 8,5 8,3 8,0 6,1
Obitelj/djeca 9,1 9,2 9,2 8,4
Nezaposlenost 3,0 2,8 4,2 4,5
Stanovanje 0,1 0,1 0,0 1,3
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 1,5 1,5 1,4 2,3

1) Revidirani podaci
2) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/data/main-tables dana 8. veljače 2022. Podatak za Republiku Hrvatsku, naznačen u toj tablici, u međuvremenu je revidiran (revidirani podatak koristi se u ovom Priopćenju) te će se ažurirati u skladu s redovitom procedurom Eurostata.

G-1. IZDACI ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE

3. UDIO IZDATAKA SOCIJALNE ZAŠTITE I IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-u

%

   2018.1) 2019.1) 2020. EU-27 u 2019.2)
Ukupni izdaci socijalne zaštite 21,3 21,2 24,3 28,1
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite prema funkcijama 20,9 20,9 23,8 26,9
Bolest/zdravstvena skrb 7,0 7,0 7,9 8,0
Invaliditet 2,2 2,1 2,3 2,1
Starost 7,1 7,2 8,3 10,8
Preživjeli uzdržavani članovi 1,8 1,7 1,9 1,6
Obitelj/djeca 1,9 1,9 2,2 2,3
Nezaposlenost 0,6 0,6 1,0 1,2
Stanovanje 0,0 0,0 0,0 0,4
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 0,3 0,3 0,3 0,6

1) Revidirani podaci
2) Podaci za EU-27 preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/data/main-tables dana 8. veljače 2022. Podatak za Republiku Hrvatsku, naznačen u toj tablici, u međuvremenu je revidiran (revidirani podatak koristi se u ovom Priopćenju) te će se ažurirati u skladu s redovitom procedurom Eurostata.

G-2. UDIO IZDATAKA SOCIJALNE ZAŠTITE I IZDATAKA ZA NAKNADE SOCIJALNE ZAŠTITE U BDP-u

4. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU KAO UDIO U BDP-u, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA U 2019.1)
   Udio izdataka za socijalnu zaštitu u BDP-u
Hrvatska 21,2
EU-27 28,1
Irska 13,6
Rumunjska 15,3
Malta 15,4
Letonija 15,7
Estonija 16,3
Litva 16,5
Bugarska 16,6
Mađarska 16,6
Slovačka 17,9
Cipar 18,7
Češka 18,9
Poljska 21,3
Luksemburg 21,6
Slovenija 22,2
Španjolska 24,1
Portugal 24,1
Grčka 25,0
Švedska 27,8
Belgija 28,9
Nizozemska 28,9
Italija 29,3
Austrija 29,3
Finska 30,0
Njemačka 30,3
Danska 31,3
Francuska 33,6

1) Podaci za EU-27 i pojedine države članice Europske unije preuzeti su iz tablice Expenditure on social protection sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica https://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/data/main-tables dana 8. veljače 2022. Podatak za Republiku Hrvatsku, naznačen u toj tablici, u međuvremenu je revidiran (revidirani podatak koristi se u ovom Priopćenju) te će se ažurirati u skladu s redovitom procedurom Eurostata.

G-3. UDIO IZDATAKA ZA SOCIJALNU ZAŠTITU U BDP-u, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA, 2019.

5. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u), EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA U 2019. 1)

tis. SKM

   Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku (SKM) SKM po stanovniku (EU-27 = 100)
Hrvatska 4,5 50
EU-27 9,1 100
Bugarska 3,1 34
Letonija 3,5 38
Rumunjska 3,6 40
Mađarska 4,1 45
Slovačka 4,3 47
Estonija 4,4 48
Litva 4,5 50
Malta 4,8 53
Cipar 5,2 58
Grčka 5,3 58
Poljska 5,4 60
Češka 5,9 66
Portugal 6,0 66
Slovenija 6,1 67
Španjolska 6,8 74
Irska 7,5 83
Italija 8,7 96
Švedska 10,3 113
Finska 10,6 117
Belgija 10,6 117
Francuska 11,4 125
Austrija 11,5 127
Nizozemska 11,6 128
Njemačka 12,1 134
Danska 12,2 135
Luksemburg 15,6 172

1) Podaci su preuzeti sa službenih Eurostatovih mrežnih stranica http://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/data/main-tables dana 8. veljače 2022.

G-4. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI, EU-27 I REPUBLIKA HRVATSKA U 2019.

6. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU U EU-27 I REPUBLICI HRVATSKOJ PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM-u) u 2019.1)

tis. SKM

   Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku u Republici Hrvatskoj (SKM) Izdaci za socijalnu zaštitu po stanovniku u EU-27 (SKM)
Ukupni izdaci socijalne zaštite 4,5 9,1
Ukupni izdaci za naknade socijalne zaštite 4,4 8,7
Bolest/zdravstvena skrb 1,5 2,6
Invaliditet 0,4 0,7
Starost 1,5 3,5
Preživjeli uzdržavani članovi 0,4 0,5
Obitelj/djeca 0,4 0,7
Nezaposlenost 0,1 0,4
Stanovanje 0,0 0,1
Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana 0,1 0,2

1) Podaci su preuzeti sa službenih Eurostatovih mrežih stranica http://ec.europa.eu/eurostat/web/social-protection/data/main-tables dana 8. veljače 2022.

G-5. IZDACI ZA SOCIJALNU ZAŠTITU PO STANOVNIKU, EU-27 I REPUBLIKE HRVATSKE PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŠTITE, IZRAŽENI U STANDARDU KUPOVNE MOĆI (SKM) U 2019.

7. UKUPAN BROJ KORISNIKA MIROVINA PREMA FUNKCIJAMA SOCIJALNE ZAŽTITE I SPOLU
   2018. 2019. 2020.
ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene ukupno muškarci žene
Ukupan broj korisnika mirovina 1.236.258 566.071 670.187 1.241.111 570.961 670.150 1.241.085 571.746 669.339
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Invaliditet 138.253 115.886 22.367 126.739 107.145 19.594 116.612 99.414 17.198
Korisnici invalidskih mirovina1) 138.253 115.886 22.367 126.739 107.145 19.594 116.612 99.414 17.198
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Starost 859.451 433.667 425.784 877.884 447.322 430.562 890.856 455.859 434.997
Korisnici starosnih mirovina2) 665.959 336.240 329.719 678.852 348.002 330.850 687.311 355.403 331.908
Korisnici prijevremenih starosnih mirovina 193.492 97.427 96.065 199.032 99.320 99.712 203.545 100.456 103.089
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Preživjeli uzdržavani članovi 238.269 16.350 221.919 236.171 16.302 219.869 233.277 16.266 217.011
Korisnici obiteljskih mirovina 238.269 16.350 221.919 236.171 16.302 219.869 233.277 16.266 217.011
Ukupan broj korisnika mirovina u funkciji Nezaposlenost 285 168 117 317 192 125 340 207 133
Korisnici prijevremenih mirovina zbog stečaja poslodavca 285 168 117 317 192 125 340 207 133

1) Obuhvaća korisnike invalidskih mirovina do zakonske dobi umirovljenja (65 godina za muškarce, a za žene 60 godina, bez obzira na prijelazno razdoblje). Korisnici mirovina iznad zakonske dobi umirovljenja prikazani su, u skladu s metodologijom ESSPROS, u stavci korisnika starosnih mirovina.
2) Ovdje su uključeni i korisnici invalidskih mirovina iznad zakonske dobi umirovljenja (65 godina za muškarce, a za žene 60 godina, bez obzira na prijelazno razdoblje).

G-6. KORISNICI MIROVINA PREMA VRSTI MIROVINE

METODOLOŠKA OBJAŠNJENJA

Izvori i metode prikupljanja podataka

Podaci o socijalnoj zaštiti u Republici Hrvatskoj prikazani u ovom Priopćenju rezultat su prikupljanja administrativnih podataka od izvještajnih jedinica.

Obuhvat i usporedivost

ESSPROS je harmonizirani sustav koji pruža sredstvo analize i usporedbu financijskih tijekova socijalne zaštite. Ciljevi ESSPROS-a jesu pružiti sveobuhvatan i suvisao opis socijalne zaštite u državama članicama Europske unije i zemljama kandidatima za članstvo u Europskoj uniji, financiranja socijalnih naknada te stvoriti sustav pogodan za međunarodnu usporedivost i usklađenost s drugim statistikama.

ESSPROS se sastoji od Središnjeg sustava te dvaju modula. Središnji sustav čine stabilne, na godišnjoj razini prikupljane, skupine podataka o primicima i izdacima socijalne zaštite, dok moduli sadržavaju dodatne statističke informacije o pojedinim oblicima socijalne zaštite.

Središnji sustav na godišnjoj osnovi prikuplja podatke o socijalnoj zaštiti u bruto iznosima (dakle, prije nego što primatelj naknade socijalne zaštite na njih eventualno plati bilo kakav oblik poreza, doprinosa ili bilo kakva druga obvezna davanja).

Na razini Republike Hrvatske identificirano je 17 aktivnih programa socijalne zaštite koji potpadaju pod obuhvat istraživanja ESSPROS:

Aktivni programi:

  1. Posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti
  2. Mirovinsko osiguranje – I. stup
  3. Zdravstveno osiguranje – osnovno
  4. Zdravstveno osiguranje – dopunsko (zasad samo HZZO)
  5. Obiteljske naknade
  6. Socijalna skrb
  7. Pomoć za podmirenje troškova stanovanja
  8. Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva
  9. Socijalna zaštita u gradu Zagrebu
  10. Socijalna zaštita poslodavaca
  11. Mirovinsko osiguranje – II. stup
  12. Prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
  13. Zaštita zdravlja na radu
  14. Prava civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji
  15. Prava ratnih i mirnodopskih vojnih invalida i članova njihovih obitelji
  16. Ostala socijalna zaštita na lokalnoj razini
  17. Socijalna zaštita neprofitnih ustanova

ESSPROS-ov 2. program (Mirovinsko osiguranje, I. stup) obuhvaća i sve korisnike mirovina prema posebnim propisima.

Modulom o korisnicima mirovina prikupljaju se informacije o obilježjima korisnika mirovina te o obilježjima mirovina.

Definicije i objašnjenja

Socijalna zaštita obuhvaća sve intervencije javnih ili privatnih tijela radi olakšavanja financijskog opterećenja kućanstava i pojedinaca od definiranog niza rizika i potreba, pod uvjetom da ne postoji istodobna uzajamna ni individualna protučinidba (intervencija koja od primatelja socijalne zaštite istodobno zauzvrat traži nešto istovjetne vrijednosti).

Rizici ili potrebe u metodologiji ESSPROS iskazane kao funkcije programa socijalne zaštite, koji zahtijevaju socijalnu zaštitu, navode se u nastavku teksta.

Bolest/zdravstvena skrb – rizik od bolesti obuhvaća održavanje prihoda i novčanu potporu u vezi s fizičkom ili duševnom bolešću isključujući invaliditet, dok potreba zdravstvene zaštite obuhvaća održavanje, vraćanje i poboljšanje zdravlja zaštićenih osoba, bez obzira na uzrok poremećaja.

Invaliditet obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi s nemogućnošću fizički ili mentalno hendikepiranih osoba da se bave ekonomskim i društvenim aktivnostima.

Starost obuhvaća održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi sa starošću.

Preživjeli uzdržavani članovi obuhvaća održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore u vezi sa smrću člana obitelji.

Obitelj/djeca obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, u vezi s troškovima trudnoće, poroda i posvajanja, odgoja djece te skrbi za ostale članove obitelji.

Nezaposlenost podrazumijeva održavanje prihoda te novčane ili nenovčane potpore u vezi s nezaposlenošću.

Stanovanje obuhvaća pomoć u podmirenju troškova stanovanja.

Socijalna isključenost koja nije drugdje klasificirana obuhvaća novčane ili nenovčane potpore, osim zdravstvene skrbi, koje su specifično namijenjene suzbijanju socijalne isključenosti kada ona nije pokrivena ostalim funkcijama.

Funkcija socijalne zaštite odnosi se na primarnu svrhu za koju se pruža socijalna zaštita, bez obzira na zakonske ili institucionalne odredbe.

Jedinica promatranja jest program socijalne zaštite. Prema definiciji, program socijalne zaštite jasan je skup pravila koji podržava jedna ili više institucionalnih jedinica, koji upravlja pružanjem socijalnih naknada i njihovim financiranjem.

Izdaci programa socijalne zaštite jesu sljedeći: naknade socijalne zaštite, administrativni troškovi, transferi prema drugim programima te ostali izdaci.

Naknade socijalne zaštite, kao najveći izdatak programa socijalne zaštite, novčani su ili nenovčani transferi usmjereni od programa socijalne zaštite prema kućanstvima ili pojedincima kako bi ih rasteretili financijskog opterećenja od definiranog skupa rizika i potreba. Naknade socijalne zaštite mogu imati oblik novčanih isplata, nadoknade troškova te izravno pruženih roba i usluga.

Administrativni troškovi jesu troškovi koji se zaračunavaju programu za njegovo upravljanje i vođenje.

Transferi preusmjereni na druge programe jesu nepovratne isplate drugim programima socijalne zaštite.

Socijalni doprinosi preusmjereni između programa jesu isplate jednog programa socijalne zaštite drugom radi održavanja ili povećanja prava zaštićenih osoba na socijalnu zaštitu od programa primatelja.

Ostali izdaci jesu raznoliki izdaci programa socijalne zaštite.

Primici programa socijalne zaštite jesu sljedeći: socijalni doprinosi, doprinosi opće države, transferi iz drugih programa te ostali primici.

Socijalni doprinosi jesu troškovi poslodavaca uime svojih zaposlenika ili zaštićenih osoba radi osiguravanja prava na socijalne naknade.

Stvarni socijalni doprinosi poslodavaca jesu isplate poslodavaca osiguravateljima kako bi se osigurala prava na socijalne naknade za njihove zaposlenike, bivše zaposlenike i njihove uzdržavane osobe.

Imputirani socijalni doprinosi poslodavaca jesu troškovi koje ostvare poslodavci dodjeljivanjem ili obećavanjem socijalnih naknada plativih u budućnosti svojim zaposlenicima, bivšim zaposlenicima i njihovim uzdržavanim osobama, bez uključivanja autonomnog osiguravatelja i bez održavanja odvojenih rezervi za tu svrhu u svojim bilancama.

Socijalni doprinosi koje plaćaju zaštićene osobe jesu plaćanja pojedinaca i kućanstava programima socijalne zaštite kako bi dobili ili zadržali pravo na primanje socijalnih naknada.

Doprinosi opće države jesu troškovi države zbog vođenja programa koji se ne temelje na doprinosima i koji su pod kontrolom države te troškovi za financijske potpore koje opća država pruža drugim rezidentnim programima socijalne zaštite.

Transferi iz drugih programa jesu nepovratne isplate iz drugih programa socijalne zaštite, a sastoje se ponajprije od socijalnih doprinosa preusmjerenih iz drugih programa.

Ostali primici jesu razni tekući primici programa socijalne zaštite.

Isplate države poslodavcima (uključujući i potpore povezane s pandemijom bolesti COVID-19) potpadaju u obuhvat istraživanja ESSPROS ako:

- poslodavac zadrži radnike za koje prima potporu i isplaćuje im plaću

- radnik za kojeg je tražena potpora ne odrađuje dio radnog vremena proporcionalnoga iznosu potpore.

Standard kupovne moći (SKM) jest umjetna zajednička valuta koja uklanja utjecaj razlika u razini cijena između zemalja. Teoretski je moguće jednim SKM-om kupiti istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.

Modul o korisnicima mirovina

Korisnici mirovina definiraju se kao primatelji jedne ili više periodičnih novčanih naknada programa socijalne zaštite koje pripadaju u sedam mirovinskih kategorija (invalidska mirovina; prijevremena mirovina zbog smanjene radne sposobnosti; starosna mirovina; prijevremena starosna mirovina; djelomična mirovina; obiteljska mirovina; prijevremena mirovina zbog prilika na tržištu rada), ali se osoba koja prima više od jedne mirovine računa samo jedanput – izbjegava se dvostruko brojenje.

 

Kratice  
BDP bruto domaći proizvod
COVID-19 bolest prouzročena koronavirusom
EU-27 Europska unija (27 zemalja članica)
ESSPROS Europski sustav integrirane statistike socijalne zaštite
kn kuna
mlrd. milijarda
mil. milijun
SKM standard kupovne moći
   
Znakovi  
0.0 podatak je manji od 0,05 upotrijebljene mjerne jedinice

 

Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr

Odgovorne osobe:
Dubravka Rogić Hadžalić, načelnica Sektora demografskih i društvenih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica

Priredili:
Sandro Jakopčević, Nataša Vucelić i Mario Vlajčević


MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.


Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka

Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr


Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr

Ilica 3, 10 000 Zagreb Republika Hrvatska
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Elektronička pošta:



Copyright © 2024 Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku

Postavke pristupačnosti