U prosincu 2022. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 305 tisuća putnika, što je za 41,1% više nego u prosincu 2021., kada je ostvaren promet od 216 tisuća putnika zbog širenja bolesti COVID-19. Za usporedbu, u prosincu 2019. ostvaren je promet od 307 tisuća putnika. U prosincu 2022. ostvareno je 0,8% manje prometa putnika u odnosu na prosinac 2019., dok je ukupno u 2022. ostvareno 14,0% manje prometa putnika nego u 2019.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 246 tisuća putnika, što je porast od 37,6% u odnosu na prosinac 2021., kada je prevezeno 178 tisuća putnika, i porast od 6,7% u odnosu na prosinac 2019., kada je promet iznosio 230 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Split, s 36 tisuća putnika, što je porast od 52,8% u odnosu na prosinac 2021., kada su prevezene 23 tisuće putnika, i pad od 8,1% u odnosu na prosinac 2019., kada je promet iznosio 39 tisuća putnika, zračna luka Dubrovnik, s 19 tisuća putnika, što je porast od 61,0% u odnosu na prosinac 2021., kada je promet iznosio 12 tisuća putnika, te pad od 46,3% u odnosu na prosinac 2019., kada je promet iznosio 35 tisuća putnika.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 68 tisuća putnika, što je za 42,4% više u odnosu na prosinac 2021. i za 23,9% manje u odnosu na prosinac 2019. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine s prevezene 22 tisuće putnika, što je više za 98,7% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 31,4% više u odnosu na prosinac 2019., te zračne luke Nizozemske s 19 tisuća prevezenih putnika, što je više za 24,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i za 40,7% više u odnosu na prosinac 2019.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u prosincu 2022. iznosio je 4 739, što je porast od 1,8% u usporedbi s prosincem 2021., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 653, i za 3,0% manje u odnosu na prosinac 2019., kada je ukupan broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 886.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u prosincu 2022. iznosio je 860 tona, što je pad od 2,5% u usporedbi s prosincem 2021., kada je promet tereta iznosio 882 tone, a u odnosu na prosinac 2019. porast od 3,7%.
Od siječnja do prosinca 2022. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 118 tisuća slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je porast od 38,3% u odnosu na isto razdoblje 2021. U hrvatskim zračnim lukama u 2022. ukupno je ukrcano i iskrcano 9,8 milijuna putnika, što je porast od 108,2% u usporedbi s 2021. Ukupan promet tereta u zračnim lukama od siječnja do prosinca 2022. porastao je za 10,9% u odnosu na isto razdoblje 2021. te je iznosio 9,8 tisuća tona.
1. PROMET U ZRAČNIM LUKAMA |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
2. PROMET PUTNIKA U ZRAČNIM LUKAMA U PROSINCU 2022. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
3. DESET ZEMALJA S NAJVEĆIM OSTVARENIM PROMETOM PUTNIKA S HRVATSKIM ZRAČNIM LUKAMA U PROSINCU 2022. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Izvori i metode prikupljanja podataka
Kumulativni podatak nije uvijek jednak zbroju pojedinačnih mjesečnih rezultata zbog zaokruživanja na tisuće.
Svrha istraživanja jest prikupiti podatke o broju svih operacija zrakoplova, prometu putnika i tereta na komercijalnim operacijama u zračnim lukama te u pristaništima Republike Hrvatske.
Jedinice promatranja i izvještajne jedinice jesu zračne luke u Republici Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni u obliku elektroničkih setova i na obrascu PZ/M-21.
Obuhvat
Podaci o zračnom prometu (ukupne operacije zrakoplova, promet putnika i tereta u zračnim lukama) odnose se na rad zračnih luka Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka, Zadar, Osijek, Brač te zračnog pristaništa Mali Lošinj.
Broj ukupnih operacija zrakoplova u zračnim lukama odnosi se na broj svih (komercijalnih i nekomercijalnih) operacija slijetanja i polijetanja zrakoplova, osim državnih letova (vojska, carina, policija).
Promet putnika u zračnim lukama obuhvaća broj otputovalih i doputovalih putnika na komercijalnim operacijama. Isključeni su putnici u direktnom tranzitu. Putnici u direktnom tranzitu jesu putnici koji, nakon kratkog zaustavljanja, nastavljaju svoje putovanje istim zrakoplovom na letu s istim brojem leta kao let s kojega su stigli.
Promet tereta u zračnim lukama odnosi se na utovarenu i istovarenu robu i poštu na komercijalnim operacijama, osim prtljage putnika. Isključen je teret u direktnom tranzitu.
Kratice | |
COVID-19 | bolest prouzročena koronavirusom |
t | tona |
tis. | tisuća |
Znakovi | |
- | nema pojave |
Objavljuje Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p. p. 80.
Telefon: (+385 1) 48 06 111
Novinarski upiti: press@dzs.hr
Odgovorne osobe:
Edita Omerzo, načelnica Sektora prostornih statistika
Lidija Brković, glavna ravnateljica
Priredile:
Snježana Kos i Ninoslava Podnar
MOLIMO KORISNIKE DA PRI KORIŠTENJU PODATAKA NAVEDU IZVOR.
Služba za odnose s korisnicima i zaštitu podataka
Informacije i korisnički zahtjevi
Telefon: (+385 1) 48 06 138, 48 06 154
Elektronička pošta: stat.info@dzs.hr
Pretplata publikacija
Telefon: (+385 1) 48 06 115
Elektronička pošta: prodaja@dzs.hr